KOLUMNA SRĐE TRIFKOVIĆA: „Ludilo rusofobije“ na Zapadu
Pravilo jedno, na prvoj stranici knjige o ratu, glasi: “Ne marširajte na Moskvu”, rekao je feldmaršal Bernard Montgomeri u Domu lordova 1962. godine, dodajući da su to mnogi pokušali, od Napoleona, do Hitlera.
Ovo je kontekst u kojem se mora sagledati i najnovija kriza u vezi sa Ukrajinom. Važno je napomenuti da je današnja Ukrajina bila glavno bojno polje u Petrovom ratu protiv Šveđana, uključujući i posljednju bitku kod Poltave, hiljadu milja od Stokholma i pet stotina od Moskve vazdušnom linijom. U Ukrajini je i Hitler vjerovatno izgubio jedinu šansu da stigne do Moskve pre zime, odlučivši u avgustu 1941. da oslabi napad grupe armija Centar preusmjeravajući dijee njene oklopne grupe na jug da zauzmu Kijev.
Nakon raspada SSSR-a, zapadne granice Rusije bile su dobro fiksirane na istoku od mjesta gde su stajale na kraju Petrove vladavine, prije 300 godina. I tako je bilo sve dok su bivše sovjetske republike ostale izvan vojne i političke strukture koju predvode SAD oličene u NATO-u.
Sve se promjenilo odlukama administracija u Vašingtonu – počevši od Bila Klintona. NATO se proširio na istok, a što je bio dio globalne strategije, a što se moglo vidjeti i na primjeru napada na Srbiju u martu 1999. Taj događaj je bio prekretnica u Moskvi u proceni američkih strateških namjera. Godinama kasnije, na pitanje da li je do pada rusko-američkih odnosa došlo zbog Krima ili Sirije, Vladimir Putin je odgovorio: “Mislite na Jugoslaviju. Tada je počelo”.
Nova dinamika
Nezasitna želja NATO-a da se širi prema istoku dovela je do krize i oko Ukrajine. Nakon puča 2014. godine, a koji je pokrenuo Zapad dovodeći na vlast tvrdolinijašne nacionaliste u Kijevu, Putin nije bio spreman za sveopšti sukob. Pripajanje Krima je bio iznuđeno, u suštini odbrambeni potez. Obnovljeni izgledi da se Ukrajina pridruži NATO-u i da se zapadne rakete rasporede duž ruske jugozapadne granice stvorile su novu dinamiku. Moskva je odlučila da je druga ukrajinska kriza u jednoj godini previše. Prošlog decembra Putin je na skupu vojnih zvaničnika jasno poručio da Rusija “nema prostora za povlačenje”. Takođe je rasporedio trupe u blizini granice, negirajući bilo kakve planove za invaziju. Putinova namjera je da skrene pažnju Bajdenove administracije na njegov zahtjev za obavezujućim setom bezbjedonosnih garancija sa Zapada.
Putin želi obećanje da neće biti daljeg širenja NATO-a na istok i da će ofanzivni raketni sistemi biti uklonjeni sa ruskih granica. Njihovo raspoređivanje smanjilo bi vrijeme upozorenja na rakete koje dolaze u Moskvu na samo pet do sedam minuta. Rusija bi sigurno odgovorila postavljanjem svojih novih hipersoničnih projektila na brodove tik izvan američkih teritorijalnih voda.
Ruski planovi za neutralnu Ukrajinu sugerišu da niko nikome ne treba da prijeti, a ako se jedna strana osheća ugroženom, treba uložiti ozbiljan napor u dobroj namjeri da se pronađe rješenje. Ako ovo bude odbijeno, Rusija će, naravno, vjerovatno uvesti određene protivmjere.
U sedmicama koje dolaze situacija će se verovatno razvijati na jedan od dva načina. Manje verovatan scenario je da Vašington ne shvati ruske brige za ozbiljno te da pokušaju uvući Putina u novu rundu produženih, ali besmislenih razgovora. Državni sekretar Entoni Blinken se nada da bi novi razgovori na kraju mogli dovesti do deeskalacije, ali bez ikakvih značajnih ustupaka Moskvi. To bi bilo pogubno za Putinov kredibilitet u zemlji i inostranstvu.
Za razliku od neodlučnog odgovora na krizu na Majdanu 2013-2014, Putin je ovog puta precizno odmjerio svoje mogućnosti prije nego što je iznio svoje uslove. Odgovor Rusije mogao bi čak uključiti i raspoređivanje nuklearnih projektila srednjeg dometa u enklavi Kalinjingrad, čime bi se većina evropskih zemalja NATO-a stavila u lak domet.
Kontramjere
Diplomatska promena u ovoj geopolitičkoj igri bi bila potpisivanje odbrambenog saveza s Kinom, verovatno popraćeno zajedničkim pomorskim demonstracijama na Karibima. Raskid ugovora o nafti i gasu sa svim zemljama koje se pridruže sadašnjim ili predloženim budućim sankcijama Moskvi bio bi paralelna demonstracija ekonomske moći. Na kraju, ali ne i najmanje važno, Rusi bi mogli biti ti koji će na neodređeno vrijeme suspendovati projekt gasovoda “Sjeverni tok 2” umjesto da dozvole novom agresivnom njemačkom ministru spoljnjih poslova da ga koristi kao politički adut.
Ruske kontramere bi mogle omogućiti nekim osobama u Vašingtonu da se ponovo utvrde. Jedan od njih je direktor CIA Vilijam Barns, koji je služio u Moskvi kao ambasador i navodno je skeptičan prema trenutnoj tvrdoj liniji administracije. U ovom trenutku, međutim, u Americi dominiraju jastrebovi neznalice. Jedan od tih jastrebova je i bivši zamjenik pomoćnika ministra odbrane Eveldžn Farkas, koja je 11. januara napisala da se SAD moraju pripremiti za rat s Rusijom zbog Ukrajine.
Na sreću pokazalo se da američki saveznici u Evropi očigledno nerado odobravaju daljnju eskalaciju. Nemačka je 22. januara isključila isporuke oružja Ukrajini. Za sada. Što je još važnije, francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je EU da izradi novi bezbjedonosni plan koji će pomoći u ublažavanju tenzija s Rusijom, dodajući da postoji “bitna potreba da Evropa potvrdi svoj suverenitet”. Takve manifestacije evropskog opreza bi konačno mogle podstaknuti ključne kreatore američke politike da se povuku s ruba.
Tragedija američko-ruskih odnosa je u tome što dvije sile nemaju nespojive interese one vrste koji su rat učinili gotovo neizbježnim između Atine i Sparte, Rima i Kartage, Osmanlija i Grka ili Burbona i Habsburgovaca. Sa neokonzervativno-neoliberalne tačke gledišta, međutim, nema boljeg načina da se osigura trajna dominacija SAD u Evropi od podrivanja rusko-njemačkog približavanja, što bi trebalo biti logično i može biti obostrano korisno.
Poriv Vašingtona da izazove i suprotstavi Rusiju je racionalno neobjašnjiv. Ove dvijee zemlje mogu i treba da budu prirodni saveznici. Sadašnje ludilo je u suprotnosti sa interesima američkog naroda i ima potencijal da uništi ostatke zajedničke evropske civilizacije na obe obale Atlantika. Takav ishod bi se svidio samo neprijateljima Zapada.
(Glas Srpske)
NAJNOVIJE IZ RUBRIKE
PRAZNIČNE GUŽVE: Evo na kojim graničnim prelazima ćete najviše čekati
NA graničnim prelazima Rača, Šepak, Karakaj i Pavlovića most na izlazu iz BiH u Srbiju duge su kolone putničkih vozila, saopšteno je iz Auto-moto saveza /AMS/ Republike Srpske.
DODIK NA SLAVI UGOSTIO PATRIJARHA PORFIRIJA: Za Đurđevdan se okupljamo oko krsnog imena, vjere i tradicije (FOTO)
PREDSJEDNIK Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da mu je velika čast što je danas mogao da ugosti Njegovu svetost patrijarha srpskog Porfirija, koji je očitao molitvu i blagoslovio trpezu na njegovoj krsnoj slavi.
VOĆARI U PRIPRAVNOSTI: Manji prinosi dižu cijene voća
ROD pojedinog voća, poput jabuka, šljiva i trešanja, u Republici Srpskoj ove godine bi mogao biti mnogo manji od planiranog zbog visokih temperatura u aprilu te kasnih proljećnih mrazeva, što će, očekuju proizvođači, dovesti do visokih cijena, ali i većeg uvoza.
KRENUO IZ BRČKOG 10. APRILA: Eldin sa svojih 1.200 ovaca ide kroz BiH (VIDEO)
SA više od 1.200 ovaca nomad Eldin danima ide po Bosni i Hercegovini. Krenuo je iz Brčkog 10. aprila, a sa ovcama ide ka Raduši kod Prozor-Rame.
KAKVO NAS VRIJEME OČEKUJE SUTRA? Moguća i grmljavina
U REPUBLICI Srpskoj i Federaciji BiH sutra se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, u drugoj polovini dana lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom.
JEZIVO UBISTVO: Milan na Đurđevdan udavio brata, pa ga obukao za sahranu
NIŠLIJA Milan Grujić (46) prije pet mjeseci osuđen je na 10 godina zatvora i mjeru bezbjednosti obaveznog psihijatrijskoj liječenja, jer je u noći između 5. i 6. maja 2022. godine u njihovoj porodičnoj kući ubio pedesetdvogodišnjeg brata Sašu.
PREDSJEDNIK SRPSKE PROSLAVLJA KRSNU SLAVU: Zapjevao uz harmoniku (FOTO)
PREDSJEDNIK Republike Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik danas proslavlja krsnu slavu svoje porodice - Svetog Georgija, Đurđevdan.
MILENA IZRAĐUJE IKONE U DUBOREZU: Zanat naučila od oca (VIDEO)
SVE što zna naučila je od svog oca, a dar je kaže dobila od Boga. Milena već osam godina izrađuje ikone u duborezu. Na taj način spojila je umjetnost i zanat. A duborez je Milenina ljubav još od djetinjstva. Posmatrala je svog oca kako radi, a kasnije i sama u duborezu izradila svoju prvu ikonu.
ZDRAVSTVENO STANJE SVE GORE: Advokati traže hitno oslobađanje Ratka Mladića
ADVOKATI generala Ratka Mladića, koji služi doživotnu kaznu zatvora u Hagu, traže njegovo hitno oslobađanje iz zdravstvenih razloga.
POTRAŽNJA SVE VEĆA: Vinari u Srpskoj zadovoljno trljaju ruke
POTRAŽNJA za domaćim vinima iz Srpske je puno veća nego što vinarije imaju vina u ponudi, kazali su u domaćim vinarijama za "Nezavisne novine" te su istakli da kvalitet domaćih vina već godinama prepoznaju ljubitelji ovog napitka ne samo u regionu, već i širom Evrope, Amerike, ali i Azije.
Komentari (2)
20:10 PRAZNIČNE GUŽVE: Evo na kojim graničnim prelazima ćete najviše čekati
NA graničnim prelazima Rača, Šepak, Karakaj i Pavlovića most na izlazu iz BiH u Srbiju duge su kolone putničkih vozila, saopšteno je iz Auto-moto saveza /AMS/ Republike Srpske.
12:52 PONOS REPUBLIKE SRPSKE: Srpčanin Ognjen Krčmar medicinu u Beogradu završio sa prosjekom 9,83
NAKON završene Gimnazije u Srpcu gdje je proglašen za učenika generacije 2018. godine upisuje se na Medicinski fakultet u Beogradu.
Vremenska prognoza
Sarajevo
Banja Luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Kursna lista
0 PRAZNIČNE GUŽVE: Evo na kojim graničnim prelazima ćete najviše čekati
NA graničnim prelazima Rača, Šepak, Karakaj i Pavlovića most na izlazu iz BiH u Srbiju duge su kolone putničkih vozila, saopšteno je iz Auto-moto saveza /AMS/ Republike Srpske.
0 PRIZORI KOJI KIDAJU DUŠU: Porodice stradalih u Malom Orašju i Duboni na mjestu masovnog ubistva, došli i roditelji djece iz „Ribnikara“
PORODICE, prijatelji i građani okupili su se na mestu stradanja mladića u Ravnom Gaju, u Malom Orašju.