KUNA SE UNIŠTAVA: Hrvatska od Nove godine prelazi na evro

Povlačenje viškova kune počelo je u septembru ove godine, nakon turističke sezone i biće nastavljeno postepeno. Rok za zamjenu papirnih novčanica je neograničen, dok je rok za zamjenu kovanica tri godine.

Zbog negativnog uticaja na okolinu, odnosno primesa boje na novčanicama i zaštitnih elemenata, zamijenjene novčanice se više ne spaljuju nego se usitnjavaju rezanjem na komadiće manje od milimetra, a ta masa se koristi kao izolacija u javnim građevinskim radovima.

Radi se o ogromnoj masi materijala.

– Kad bi novčanice koje ćemo povući, njih oko 500 miliona komada, posložile jednu na drugu, visina bi iznosila gotovo 50 kilometara ili kao šest Mont Everesta – kažu iz HNB, prenijela je Hina.

Takođe, 5200 tona preostalih kovanica, za koje se računa da će biti vraćene, prodavaća se kao sirovina nakon topljenja.

Kada kunu zamijeni evro u opticaju će biti ista količina novca. Na primjer, broj novčanica od 100 kuna zameniće proporcionalan broj novčanica od 10 i 20 evra.

Kuna kao papirnati i metalni novac i lipe kao kovanice u apoenima manjim od jedne kune uvedeni su u upotrebu 30. maja 1994. na Dan državnosti.

Prethodno, državna Komisija za novac odlučila krajem avgusta 1991. da će se trajni novac u Hrvatskoj, nakon hrvatskog dinara, zvati kruna a njegov stoti dio banica.

Za krunu je proveden konkurs i odabrano rješenje, ali je naknadno, u julu 1993, nakon prijedloga deset poslanika sabor je donio odluku da će se hrvatski novac zvati kuna.

Dio javnosti pokazao je javni otpor ističući da je novac s tim imenom opterećen negativnim istorijskim nasleđem Pavelićeve NDH, a istoričari da je odluku naložio tadašnji predsjednik Franjo Tuđman.