ĆORIĆ O AUTOPUTEVIMA: Godina u znaku gradnje

– Prema dinamici koju smo predvidjeli, trebalo bi u ovoj godini da se krene sa radovima na obje dionice. Kada je riječ o dionici od Bijeljine do Rače, rok za dostavljanje ponuda za izbor izvođača radova je istekao u ponedjeljak. Ukupna vrijednost projekta je 260 miliona KM, rok za izvođenje radova je tri godine – naveo je Ćorić.

Kad je riječ o dionici Vukosavlje-Brčko, on ističe da je otvoren javni poziv i da se očekuje konačna finansijska ponuda, a u uži izbor ušla su dva ponuđača, dvije kineske kompanije.

– Ostale su neke tehničke stvari da dopunimo da bismo potpisali komercijalni ugovor. Pregovaramo se kineskim bankama i imamo informacije da će to biti povoljni krediti, sa povoljnim osiguranjem i da ćemo imati uslove kakvi su i u Srbiji, što je uspjeh za Republiku Srpsku – naglasio je Ćorić.

Prema njegovim riječima, na auto-putu Banjaluka-Beograd preostaju da se urade dionice od Bijeljine do Brčkog i kroz distrikt.

– Plan je da sljedeće godine raspišemo tender za izgradnju dionice Bijeljina-Brčko. Nadamo se da će Brčko sa nama usaglasiti trasu kroz distrikt – rekao je Ćorić.

Resorni ministar je naveo da se očekuje raspisivanje tendera za izgradnju treće i četvrte dionice koridora 5C kroz Republiku Srpsku, od Johovca do Vukosavlja, odnosno do Odžaka.

– Pregovaramo sa Evropskom investicionom bankom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Imamo završenu finansijsku konstrukciju i nadam se da ćemo u narednih mjesec, dva raspisati tender za izbor izvođača radova – izjavio je Ćorić.

On je podsjetio da bi do kraja februara trebalo da bude završena prva dionica koridora 5C, šest kilometara od Johovca do Rudanke, te da se nastavlja gradnja druge dionice od Rudanke do Putnikovog Brda na kojoj su radovi počeli krajem prošle godine.

IZGRADNJA AUTO-PUTA BANJALUKA–PRIJEDOR I PRIJE ROKA OD TRI GODINE

Govoreći o auto-putu Banjaluka-Prijedor, Ćorić je naveo da se ulaže mnogo napora da se riješe imovinsko-pravni odnosi, naglasivši da opšti interes mora da bude na prvom mjestu i da će određeni problemi biti prevaziđeni.

– Eksproprijacija teče planiranom dinamikom. Do 22. oktobra moramo da riješimo 36 odsto eksproprijacije na potezu Banjaluka-Prijedor. U međuvremenu, izvođač je počeo pripremne radnje u toj velikoj investiciji i radovi će biti nastavljeni kada to vremenski uslovi dozvole i bude obezbijeđena sva potrebna dokumentacija – rekao je on.

Plan kineskih partnera je, kaže Ćorić, da se na nekoliko lokacija krene istovremeno sa gradnjom, kako bi posao završili i prije kraja predviđenog roka od tri godine.

Kad je riječ o putevima u Srpskoj, resorni ministar ocjenjuje da je preduzeće „Putevi Republike Srpske“ imalo mnogo investicija u prethodnoj godini, navodeći primjere rehabilitacije puta od Vrbaške prema Kozarskoj Dubici, od Nevesinja do granice sa Federacijom BiH, značajne radove na putu Jezero-Šipovo, kao i na putu Banjaluka-Prijedor, gdje su presvučene dvije trećine magistralnog puta.

– U toku je rehabilitacija magistralnog puta od Pala prema Jahorini. Treba da počne obnova puta od Ljubinja do granice sa FBiH. Čim krene sezona nastavićemo sa radovima i na drugim pravcima. Prioritet je put Istočno Sarajevo-Foča, a na dijelu oko Foče prema Hercegovini planirani su, takođe, ozbiljni radovi za ovu godinu – napomenuo je Ćorić.

On je naveo da je u toku priprema tenderske dokumentaciju za izgradnju 11 kilometara novog puta od Tjentišta do mosta na rijeci Drini, koji bi se nastavio na projekat Brod na Drini-Šćepan polje.

ZA „ŽELJEZNICE“ IMPERATIV KOMERCIJALNA ORIJENTACIJA

Osvrćući se na rad „Željeznica Republike Srpske“, Ćorić je istakao da je ovo preduzeće ispunilo ciljeve koje je zadala Svjetska banka po pitanju smanjenja broja radnika, tako da sada imaju 80 radnika manje od projektovanog broja.

– Moraćemo početi zapošljavati određeni kadar jer nam ostaju upražnjena radna mjesta koja su bitna za funkcionisanje preduzeća. To neće biti administrativno osoblje, već isključivo proizvodno – najavio je ministar saobraćaja i veza Republike Srpske.

Imperativ je, ističe Ćorić, da „Željeznice“ budu komercijalno orijentisane za šta je potrebno da se regulišu i određena pitanja u saobraćaju na putevima u Republici Srpskoj.

– Mi smo jedna od rijetkih država u kojoj se saobraćajnicama prevoze određeni materijali za koje nije preporučljivo da se prevoze tako. Preduzimaćemo mjere da te materijale vratimo na željeznice, kako bismo povećali prihode Željeznicama, ali i stvarali preduslove za bezbjedniji saobraćaj na putevima – izjavio je Ćorić.

IZGRADNJA AERODROMA U TREBINJU – STRATEŠKI PROJEKAT ZA SRPSKU

Kad je riječ o izgradnji aerodroma u Trebinju, Ćorić je podsjetio da je Vlada Narodnoj skupštini uputila prijedlog Zoning plana, kao i da je resorno ministarstvo iz Srbije predvidjelo sredstva za ostale korake koji su potrebni za građevinsku dozvolu i početak radova.

– To je strateški projekat za Republiku Srpsku i tako se i ophodimo prema njemu – naglasio je on.

Govoreći o Aerodromu Banjaluka, Ćorić je naveo da je prošle godine zabilježeno 180.000 putnika i da je cilj 500.000 putnika godišnje.

– Aerodrom je zatvoren još nekoliko dana zbog sanacije oštećenja na betonskom dijelu piste. Razgovaramo sa novim potencijalnim operaterima kako bismo povećali broj destinacija i broj putnika – rekao je Ćorić.

OLIMPIJSKI CENTAR JAHORINA DESTINACIJA BROJ JEDAN U JUGOISTOČNOM DIJELU EVROPE

Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske osvrnuo se i na rad Olimpijskog centra „Jahorina“, koji je u nadležnosti ovog ministarstva, istakavši da je ova olimpijska planina postala destinacija broj jedan u jugoistočnom dijelu Evrope, te da svi parametri govore da će ovo biti njihova najuspješnija godina.

– Imperativ je da ove godine na Jahorinu dovedemo 300.000 skijaša i siguran sam da ćemo to ostvariti. U Jahorinu su prošle godine uložena značajna finansijska sredstva. Otvorili smo pet novih instalacija, dva šestosjeda, gondolu i dva ski-lifta i povećali kapacitet za 9.000 skijaša – naveo je Ćorić.

Prema njegovim riječima, stvoreni su svi preduslovi da Jahorina bude top-destinacija, a dalji izazovi su da se spriječi neplanska gradnja na ovoj planini.

(SRNA)