ČOVIĆ: Partneri će nam biti legitimni predstavnici Srba i Bošnjaka

– Imamo kantonalni, entitetski i nivo BiH, pa potom izvedenice kroz domove naroda, u odnosu na nametnute mjere Kristijana Šmita. Onaj ko u svemu tome ima apsolutnu većinu, on je legitimni predstavnik jednog, drugog ili trećeg naroda, ko god da jeste. A, onda, prva obveza je razgovarati upravo sa tim ljudima. Zbog toga mi nećemo žuriti. Mi ćemo tek krajem iduće sedmice, u četvrtak, početi jedan pregovarački proces – istakao je Čović.

Dodao je da je bilo mnogo kontakata  i različitih vizija, „pogotovo iz uslovno rečeno, političkog Sarajeva“.

– Oni vide nekakve dvije mogućnosti kako se mogu okupiti i imati dovoljno kvaliteta u parlamentima, prije svega, mislim u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, odnosno na nivou entiteta. Čini mi se da je u Republici Srpskoj nešto jasnija situacija kada su politike u pitanju, odnosno stranke. I oko člana Predsjedništva iz Srpske je završena stvar, a što se tiče predsjednika Srpske, mislim da je to, također, manje-više jasno. Sada, kada budemo u prilici razgovarati, to će biti paket vrlo jasnog četverogodišnjeg djelovanja – istakao je Čović.

Čović tvrdi kako se nikada više neće napraviti vlast kakva je bila uspostavljena prije četiri godine.

Dodaje da će ključni reformski iskorak će biti Izborni zakon BiH, „ali ne nešto nametnuto od Šmita  ili nekog drugog“.

– Mi to moramo uraditi u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ako trebamo nešto promijeniti i u Ustavu BiH, mi to takođe trebamo uraditi. To će biti ograničene izmjene. Tada uz to ima smisla dodati još desetak reformskih aktivnosti koje nam onda apsolutno otvaraju vrata EU. Onda ste u jednom drugom statusu potpuno. Ako to uspijemo uraditi, to moramo raditi paralelno sa izgradnjom vlasti – Savjeta ministara BiH, našeg predsjedavajućeg Vijeća ministara. Znači, za taj dio moramo imati vrlo jasnu slagalicu. Da nam se ne može desiti da nam prođu četiri godine mandata, kao protekle – navodi Čović i napominje da je više zakona bilo u proceduri kroz različite klubove ili pojedince koji su ih predlagali u Parlamentarnoj skupštini BiH nego što ih je predlagao Savjet ministara BiH.

Iznio je i stav o tome šta misli o izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit u izbornoj noći, 2. oktobra, te činjenici da je upitno kako će se popuniti Klub srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, zatim izabrati delegati ostalih iz svih kantona, odnosno postoji li opasnost da mali dio kantona izabere cijeli Dom naroda Parlamenta FBiH.

-To je problem sam po sebi. Međutim, kada sve Saberem, Šmit je povukao potez za koji sam mu ja zahvalio kada smo razgovarali uoči nametanja tog rješenja. To smo mi trebali uraditi. Rješenja su jednostavna. Sada mi možemo raspravljati da li je trebalo dizati brojku sa 17 na 23, ima li ikakve racionalnosti za takvo nešto. Ali su to brojevi koji se pojavljuju u pregovorima u Neumu. To je upravo jedna populacija sarajevske politike tražila, da na taj način iznađemo rješenja da svaki kanton daje bar jednog predstavnika. Inače, klubovi naroda, Klub Bošnjaka, Klub Srba i ostalih su prije svega kalkulacija bošnjačke politike. I onda se pokušala ta kalkulacija prenijeti na Klub Hrvata. To je ona famozna trećina ili šest poslanika. Vidjeli smo i kako se to sada radilo. Mislim da smo s te strane oslobodili se tog pritiska ovim nametnutim rješenjima bar kratkoročno – ističe Čović.

Bez obzira na navedene poteškoće, on je uvjeren da će vrlo brzo, dok budu dogovarali novu vlast, imati rješenja popunjavanju i formiranju domova naroda.

-Postoji realan problem Kluba Srba. Nismo ga mogli popuniti ni do sada na broju 17, a nekada smo dolazili i do polovine toga, a sada hoćemo na 23. To su stvari koje ćemo morati rješavati u hodu. Uvjeren sam da ćemo mi čitav Izborni zakon BiH promijeniti u koji će biti ugrađeno i Predsjedništvo BiH. To je moja jedina zamjerka visokom predstavniku. Rekao sam mu – je li moguć da vi opet predlažete nešto, a da niste ugradili i člana Predsjedništva BiH. Je li moguće da ćete opet dozvoliti da Bošnjaci biraju dva člana Predsjedništva BiH? Jer, ako imamo hrvatskog člana Predsjedništva BiH, onda bi bilo logično da ga biraju dominantno predstavnici hrvatskog naroda. Naravno, isto mislim i za druga dva. Te stvari ćemo morati urediti. Ali, to moramo mi uraditi -, ističe Čović.

Podvukao je da se Izborni zakon BiH se mijenja u Parlamentarnoj skupštini , a smatra da je potrebno imati parlamentarnu većinu koja će u Predstavničkom domu taj posao moći završiti do kraja ove godine.

-Moraćemo imati ta partnerstva koja će garantovati da bar za Izborni zakona BiH postoji natpolovična većina u klubu jednog, drugog i trećeg naroda. U Predstavničkom domu trebaće imati većinu koja će garantovati da ćemo mi do kraja godine taj posao završiti i da se više nikada tim pitanjem ne bavimo. Ostavićemo ga po strani, a bavićemo se ovim pitanjima pravne države, bezbjednosti, ekonomije, socijalnog stanja, odnosno kako zaštititi ogroman broj ljudi koji su danas ovisni o nekoj pomoći djelovanjem države i naravno onih koji žele ubrzani evropski put. To je to partnerstvo koje možemo iscrpiti iz legitimnog predstavljanja i koje ugraditi u međusobne ugovore koje ćemo ponuditi strancima. Ko nije spreman usvojiti bidžet FBiH i na nivou BiH do kraja godine, šta ću sa njim sjediti -poručuje Čović.

Spoljna politika

Govorio je i o važnosti odnosa BiH, prvenstveno sa susjednim državama.

-Lično sam imao odličnu komunikaciju i sa Hrvatskom i sa Srbijom i sa Crnom Gorom kao prvim susjedima. Otežava nam vidno odnos te tri države između sebe. Hrvatska i Srbija nisu uspjele napraviti ono što je trebalo za potrebe BiH, a to je primarno njihova dobra saradnja. Kada imate između njih problem, onda je jasno da se on odražava na populaciju koja živi ovdje u BiH, bez obzira na to da li je to srpski ili hrvatski narod – smatra on.

Dodao je i da ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković ne može otići u svijet i izgovoriti ono što misli porodica Izetbegović, SDA, pa i bošnjački narod.

-To mora biti politika BiH. Mi moramo usvojiti, osim onog strateškog dokumenta spoljne politike, i zakon o spoljna politici. Eto neće više biti Bisera Turković, sada će doći neki Hrvat ili Srbin i šta će biti, hoće li oni slušati nekoga, neku porodicu, pa neku stranku. Naravno da se tada sramotimo u očima onih koji prate ono što mi radimo – naglasio je Čović.

Smatra  da smo zbog toga došli na dno u jugoistočnoj Europi.

-Ako je rat u Ukrajini agresija, onda to mora biti stav BiH, a ne pojedinca u BiH, da se mi onda utrkujemo da sam ja proruski, da je neko proturski čovjek ili neko nečiji čovjek. Ako želimo u EU, onda spoljnu politiku trebamo usaglasiti s EU. Ako je to naš budući dom, poveznica, asocijacija koju želimo, onda to moramo slijediti. I ako je to agresija, onda to mora biti agresija, ako su sankcije, onda moraju biti sankcije. To su stvari koje mi još nismo razlučili kada je u pitanju vođenje vanjske politike. Nego koristimo od trenutka do trenutka – doao je.

Komšić

Govoreći o novom/starom hrvatskom članu  Predsjedništva BiH, koji je inače i predsjednik DF-a Željku Komšiću kazao je da DF i osoba koja je predvodi protekle četiri godine nisu nikada bili u mogućnosti da se snjim sretnu samo zbog toga što je Komšić uzurpirao pravo jednom narodu.

-Poštujem ljude koji zagovaraju koncept građanske države, pa ćemo sjesti za sto pa ćemo vidjeti kako napraviti taj koncept. Ali, ako vam Ustav kaže da imate neke odnose, a vi ih pokušavate promijeniti, a govorite da poštujete Ustav, onda to baš jedno sa drugim ne ide. U čemu je onda razlika između trećeg entiteta ili podjele države koju zagovara (lider SNSD-a Milorad)  Dodik ili građanske države. Sve je to brutalna promjena Ustava BiH. Ustav se mora promijeniti dogovorom tri strane ili dvotrećinske većine u parlamentima, a isto dođe kada se to iskalkulira. Znači, teško dok postoje dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, odnosno da ću ja kao predstavnik hrvatske politike biti u prilici i biti u mogućnosti da razgovaram sa pojedincima koji provode takvu politiku. U nekom drugom odnosu moguće. Nemam ja protiv osobe ništa. Mene ne interesuje neki Željko, neki Bakir, neki Nermin, neki Elmedin, sasvim je svejedno. Sa svima mogu biti kolega, uvjetno politički prijatelj, ali jedno je razgovarati civilizovano, jezikom koji neće nikoga povrijediti, a drugo je brinuti o BiH – podvukao je Čović.

(Anadolija/Glas Srpske)