RADNIKA NI ZA LIJEKA: Na posao idu 5.443 penzionera

– Broj korisnika prava na penziju koji istovremeno imaju i status osiguranika ima tendenciju blagog rasta, a to se odnosi i na broj prijava na osiguranje koji je u prvoj polovini ove godine dostigao 6.334. Broj prijava je veći u odnosu na broj zaposlenih penzionera jer jedno lice može biti prijavljeno na osiguranje po više osnova – rekli su u fondu.

Navode da penzioneri radni vijek najčešće produžuju u akcionarskim društvima i to iz djelatnosti građevinarstva, saobraćaja, prehrambene industrije, telekomunikacija, rudarstva i slično, gdje su im neophodni stručnjaci sa odgovarajućom licencom. Dodaju da, uprkos poznim godinama, korisnici penzija često rade i u oblasti zdravstva, visokog obrazovanja, advokaturi, zatim u državnim organima, fondovima, poljoprivrednim gazdinstvima, zajednicama etažnih vlasnika i slično.

– Trećina prijava odnosi se na puno radno vrijeme od osam časova, 233 na četiri sata, a oko 100 na dva sata. Najveći broj prijava, oko 3.900, nije izražen po broju sati, već po osnovu naknade za privremene ili povremene poslove, naknade po ugovoru o djelu, članstvu u organima upravljanja – naveli su u fondu i pojasnili da korisnik samostalne penzije, bilo starosne ili invalidske, može steći status osiguranika bez smetnji u pogledu obustave isplata, dok se korisniku porodične penzije koji stekne status osiguranika isplata obustavlja u periodu radnog angažmana.

Predsjednik Udruženja penzionera RS Ratko Trifunović kaže da ova populacija radni vijek produžava iz brojnih razloga.

– Poznajem pojedince koji su se zaposlili kao noćni čuvari jer im je mala penzija, a ima i slučajeva gdje su ljudi radili u firmama i kada su navršili 40 godina radnog staža i otišli u penziju, poslodavac ih je zadržao jer em su bili dobri radnici, em su stručnjaci specifičnih zanimanja, čijeg kadra manjka na tržištu rada – priča Trifunović.

Broj penzionera, koji zarađuju mimo penzije, daleko je veći od zvanične statistike jer mnogi nadniče bez prijava, naročito u poljoprivredi, gdje postoji velika potreba za radnom snagom.

– Više od pedeset odsto radnika koje angažujemo u polju su penzioneri. Dolaze da rade, prije svega, jer su dio generacije koja je navikla da radi, a mnogima treba i dodatni novac da zakrpe rupe u kućnom budžetu. Rade uglavnom lakše fizičke poslove kao što su pakovanje krompira, luka, sječa kupusa. Imam jednog traktoristu od 86 godina kojeg redovno angažujem – priča predsjednik Udruženja povrtara RS Brane Mastalo.

Obaveze poslodavca

U Fondu PIO RS ističu da su poslodavci koji penzionera prijave po osnovu radnog odnosa za puno ili nepuno radno vrijeme dužni da plaćaju sve obaveze Republici u pogledu poreza i doprinosa.

– Kod ugovora o djelu poslodavci su dužni da plaćaju porez i doprinos za PIO, za ugovor o privremenim i povremenim poslovima plaća se porez, doprinos za PIO i doprinos za zdravstveno osiguranje, a sve u zavisnosti od osnova osiguranja kojih ima više od 20 – pojasnili su u fondu.

(Glas Srpske)