„NEUSTAVNO KALUPLJENJE“: Blagojević za „Novosti“ o radu Ustavnog suda BiH
U zvaničnom saopštenju nakon održane plenarne sjednice iz Ustavnog suda je napisano da je taj sud utvrdio “da pojedine odredbe osporenih akata nisu u skladu sa čl. I/2 i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, zbog čega je pojedine odredbe navedenih akata Ustavni sud ukinuo”.
– Kao pravniku, odmah mi je zapelo za oko pod šta je, tačnije rečeno pod koje odredbe Ustava BiH, je Ustavni sud podveo (supsumirao) navodnu povredu tog ustava. Iz citiranog teksta je jasno kako Ustavni sud smatra da je Narodna skupština Republike Srpske predmetnom deklaracijom i zaključcima navodno povrijedila član I/2 i član III/3.b) Ustava BiH. Međutim, ovakva tvrdnja je pravno neutemeljena iz razloga na koje želim, sumarno i jednostavnim jezikom, da ukažem ovim tekstom. Ali, da bih to učinio potrebno je da prije toga ukažem na jedan problem koji je naročito prisutan ovdje kod nas – kazao je profesor.
Blagojević dodaje da se ovdje radi se o činjenici da većina nevolje koju naprave pravnici praktičari i sudije proizlazi iz njihovog neznanja, naročito u susretu sa nečim potpuno novim što je kao pravni institut tek stvoreno.
– E kada nastupi takvo stanje, o kojem ni pravna nauka još nije rekla svoju riječ, pravnici u praksi neuko insistiraju na tome da se to novo po svaku cijenu ugura u kalup nečeg starog, što je isto kao kada stopalo veličine 45 hoćemo da uguramo u cipelu broj 42.
Istina, ima pravnih sistema u svijetu koji ne reaguju na takav način prema nečemu novom. Ovdje ću navesti jedan od takvih primjera, na koji se ukazuje u nauci ustavnog prava. Tako se za Argentinu kao federaciju zna da ima decentralizovani sistem sudske kontrole ustavnosti, u kojem su redovni sudovi ovlašćeni da prilikom odlučivanja u pojedinačnim predmetima odbiju da primijene zakon ili drugi opšti pravni akt koji smatraju neustavnim. Dakle, Argentina nema ustavni sud i to je svojevrsni pravni kalup u toj državi.
Međutim, tamošnja pokrajina Tusuman, kao federalna jedinica Argentine, u svom Ustavu iz 1990. godine je, kako ukazuje konstitucionalista dr Marko Stanković sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, “ustanovila poseban Ustavni sud”, koji je “ustavom te provincije proglašen za njegovog ‘vrhovnog zaštitinika’ – istakao je Blagojević.
Postojanje ustavnog suda federalne jedinice u federaciji koja nema poseban savezni ustavni sud jeste jedinstven slučaj u svijetu ustavnosti”.
– No, i pored jedinstvenosti ovog slučaja u svijetu, nikome od nadležnih u Argentini nije ni na pamet palo da se ponaša poput nas ovdje, pa da vlastima pokrajine Tusuman kaže, slobodnijim jezikom rečeno: “E sad ćemo mi to da vam poništimo i da vas ukalupimo (utjeramo u šišu) kako mi hoćemo, ma šta se vi tu pravite pametni pa, jedini na svijetu, osnivate svoj ustavni sud, iako niko drugi kod nas u Argentini to nema, a ni dalje od nas, širom planete Zemlje u decentralizovanom sistemu kontrole ustavnosti”. Na sreću, kao što rekoh, u Argenitni nikome nije palo na pamet da se ponaša na takav način, već se umjesto toga priznaje i ne zabranjuje ovaj “jedinstveni slučaj u svetu ustavnosti”. Nažalost, ovdje kod nas radi se sasvim suprotno, jer neznanje o nečem novom, u sadejstvu sa kontinuirano akutnom politizacijom suda, to novo želi da potare, uprkos svoj njegovoj ustavnoj utemeljenosti – objasnio je Blagojević.
Blagojević ističe da se radi se o jednoj istinskoj novini u svijetu ustavnosti, svojstvenoj samo dejtonskoj BiH.
– Konkretno, riječ je o ugovoru (sporazumu) o prenosu nadležnosti, kao izvoru ustavnog prava, koji je jedino propisan ovdje kod nas, dejtonskim Ustavom BiH. Stoga je taj sporazum novina u svijetu ustavnosti, baš kao što je slučaj sa argentinskom pokrajinom Tusuman i njenim Ustavnim sudom. Taj sporazum kao specifičnost u svijetu federalizma predviđen je članom III/5.a) Ustava BiH. Tom ustavnom odredbom propisana je mogućnost da BiH na osnovu saglasnosti (sporazuma-ugovora) entiteta od njih preuzme dodatne ustavne nadležnosti.
Međutim, propisujući mogućnost da entiteti zaključe međusobni sporazum i da tim sporazumom prenesu svoje ustavne nadležnosti na nivo BiH, Ustav BiH nijednom odredbom nije propisao da potpisivanjem saglasnosti (međuentitetskog ugovora ili sporazuma) o prenosu entitetskih ustavnih nadležnosti na nivo BiH prestaje pravo entitetima da se povuku iz tog sporazuma i da ga raskinu, niti je propisano da taj raskid i povlačenje iz ugovora entiteti ne mogu učiniti ako za to nema saglasnosti parlamenta ili neke druge institucije na nivou BiH ili saglasnosti drugog entiteta – dodao je profesor.
Drugim riječima, ni na jednom mjestu u Ustavu BiH, nijednom ustavnom odredbom, ni direktno ni indirektno, nije propisana ustavna zabrana entitetima da raskinu te sporazume, kao svojevrsne ugovore ustavnog prava, niti im je taj raskid uslovljen prethodnom saglasnošću bilo koje institucije sa nivoa BiH ili saglasnošću drugog entiteta.
– Kod takvog stanja stvari ni Ustavni sud nema pravo da svojim odlukama uvodi takvu zabranu entitetima, jer time preuzima ulogu ustavotvorca (što je djelovanje contra constitutionem), a ne vrši ulogu suda koji tumači i primjenjuje Ustav BiH onako kako glasi slovo tog ustava. Stoga u odsustvu takve zabrane sve ovo, per analogiam, je baš kao što ni Ustavom Argentine nije zabranjeno, ni izričito ni na posredan način, argentinskim pokrajinama da umjesto decentralizovanog sistema kontrole ustavnosti uvedu centralizovani sistem te kontrole u vidu jednog ustavnog suda. Zbog toga nije ni došlo do njegovog ukidanja, jer stvaranjem Ustavnog suda Pokrajine Tusuman nije došlo do povrede Ustava Argentine niti do napada na njenu suverenost i teritorijalni integritet.
I nikome razumnom i dobronamjernom u Argentini ne pada na pamet da pomišlja na takve konstrukcije o navodnoj povredi Ustava Argentine, njene suverenosti, teritorijalnog integriteta ili da je Argentina zbog toga prestala biti demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.
Na isti način stvari stoje (bolje reći trebalo bi da stoje) i kada je riječ o ovdašnjem svjetski jedinstvenom izvoru ustavnog prava, u vidu međuentitetskog ugovora o prenosu neke entitetske ustavne nadležnosti na nivo BiH – naglašava Blagojević.
Sve ovo tim više što se entiteti ni u bilo kojem od do sada potpisanih ugovora o prenosu nadležnosti nisu odrekli od svog prava da ih raskinu i da se povuku iz njih, pa i zbog toga entiteti imaju pravo na njihov raskid i povraćaj svojih ustavnih nadležnosti.
– Oni to mogu učiniti jednostrano ili zajednički, nakon čega mogu vaspostaviti tu ustavnu nadležnost kao svoju, jer je ona u Ustavu BiH i propisana kao izvorna entitetska ustavna nadležnost. Čineći to, entitet ne povređuje Ustav BiH niti suverenitet BiH na koji ona ima pravo, saglasno raspodjeli državne vlasti izvršenoj tim ustavom između BiH i entiteta. To su, dakle, ključni razlozi zbog kojih odluka Ustavnog suda BiH, broj U 2/22, nije utemeljena na Ustavu BiH. Posebnu pažnju privlači to što Ustavni sud u svojoj odluci nije rekao da je osporenim aktima Narodne skupštine Republike Srpske došlo do povrede člana III/5.a) Ustava BiH, tj. odredbe o međuentitetskom sporazumu o prenosu nadležnosti. Nije to Ustavni sud ni mogao reći kada ta odredba, poput svih ostalih u Ustavu BiH, ni na koji način ne zabranjuje entitetima da zajedno ili jednostrano raskinu bilo koji od tih svojih sporazuma i da povrate svoju ustavnu nadležnost.
Stoga ne imavši ustavnog uporišta da kaže da je došlo do povrede člana III/5.a) Ustava BiH, Ustavni sud kaže da deklaracija i zaključci Narodne skupštine nisu u skladu sa čl. I/2 i III/3.b) Ustava BiH. Međutim, ni u tom pogledu odluka Ustavnog suda nije utemeljena na saveznom ustavu. Jer, članom I/2 Ustava BiH je propisano da je BiH “demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora”. Zaista, ni sva pravnička sofisterija ne bi mogla pravno osnovano argumentovati da je povlačenjem entiteta iz sporazuma o prenosu nadležnosti BiH prestala biti demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. Jer, kada državni ustav ne propisuje zabranu, a Ustav BiH ne zabranjuje entitetima da raskinu sporazum o prenosu nadležnosti i da te nadležnosti oni poslije toga nastave ponovo vršiti, takvom odlukom i radnjama entiteta ne povrjeđuju se ni Ustav BiH kao vrhovni zakon, a ni ovdašnja demokratska državnost i demokratski izbori kao ustavni ideal – kazao je Blagojević.
Najzad, pravno je neutemeljeno i kada Ustavni sud kaže da deklaracija i zaključci Narodne skupštine nisu u skladu sa članom 3/3.b) Ustava BiH.
– Jer, tom odredbom je propisano da će se entiteti u potpunosti pridržavati Ustava BiH, kojim se stavljaju van snage sve zakonske odredbe BiH i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne. Kada se pažljivo čita ova ustavna odredba, jasno je da Republika Srpska deklaracijom i zaključcima o raskidu i povlačenju iz određenih sporazuma o prenosu svojih nadležnosti nije povrijedila nijednu odredbu Ustava BiH, budući da to povlačenje taj ustav ne zabranjuje. Usljed toga se time ni na koji način ne dovode u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Osim toga, ovakvom odlukom Ustavni sud je učinio jednu kardinalnu grešku, koja ne pada toliko u oči ljudima koji nisu pravnici. Naime, iz prethodno navedene ustavne odredbe jasno proizlazi da do njene povrede može doći samo pravnim aktima u vidu ustava i zakona, a nikako aktima kakve su predmetna deklaracija i zaključci Narodne skupštine Republike Srpske, budući da oni nisu ni ustav ni zakon. Kada ovakve kardinalne stvari promaknu nepravnicima, to se može i treba razumjeti, ali se to nikako ne bi smjelo dešavati sudijama suda koji je najviši u sudskoj hijerarhiji – zaključio je Blagojević.
NAJNOVIJE IZ RUBRIKE
VRAĆAJU NAM SE LJETNJI DANI: Pogledajte kakvo vrijeme nas očekuje sutra
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra će biti pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme sa maksimalnom temperaturom od 25 do 29 stepeni Celzijusovih.
BABKEN SIMONJAN: U Srebrenici nije bilo genocida! (VIDEO)
UGLEDNI jermenski književnik, prevodilac i univerzitetski profesor Babken Simonjan uporedio je stradanje jermenskog i srpskog naroda i govorio je o pokušaju totalnog istrebljenja koji je sproveden nad ova dva naroda.
DODIK PORUČIO: Nema nikakve vanredne situacije u BiH, Srpska poštuje Dejton
PREDSJEDNIK Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da u BiH nema nikakve vanredne situacije i da iza politike Srpske ne stoji ne stoji namjera izazivanja bilo koga.
„PRIČA UPRAZNO“ Cvijanović: Elmedin Konaković misli da svako mora imati stranog mentora
SRPSKI član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je ona istureno krilo Ustava i njegove zaštite, za razliku od Elmedina Konakovića i njegovih kompanjona koji zloupotrebljavaju zajedničke institucije i zaobilaze Ustav u širokom luku kako bi stvorili lažnu sliku da BiH pripada samo njima.
„ŠTA NAM DRUGO PREOSTAJE KAD KLEVEĆU SRPSKI NAROD“ Dodik: Srpska neće živjeti u BiH mimo Ustava
PREDSJEDNIK Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da srpski narod neće da živi u BiH koja je mimo Ustava i da nema BiH bez Republike Srpske.
IZBORI U BANJALUCI: Stanivuković kandidat PDP za prvog čovjeka grada na Vrbasu
GRADONAČELNIK Banjaluke Draško Stanivuković biće kandidat PDP za ovu funkciju na predstojećim lokalnim izborima.
ZIMA U NOVČANIKU: Širom BiH drva i pelet duplo skuplji u odnosu na prije 3 godine
LJETNE temperature, koje su u proteklom periodu u BiH rasle i do 30 stepeni, brojnim su domaćinstvima stvorile uštedu zbog prestanka grijanja.
„ŽELJELA SAM DA MU PRODUŽIM ŽIVOT, DA BUDE UZ SUPRUGU I KĆERKU“: Pripadnica Vojske Srbije donirala 70% jetre svom kolegi, on preminuo mjesec nakon operacije (VIDEO)
TAMARA MOROVIĆ je stariji vodnik prve klase, pripadnica "Kobri", majka, sportistkinja i heroj!
CVETI U VISOKIM DEČANIMA: Više od 600 vjernika u manastiru
U manastiru Visoki Dečani danas je, povodom praznika Cveti, služena liturgija kojoj je prisustvovalo više od 600 vjernika sa Kosova i Metohije, ali i iz centralne Srbije i Crne Gore.
KAKO DO PASOŠA BiH I ZEMLJE S KOJOM NEMAMO SPORAZUM: Zakon po pitanju dvojnih državljanstava jasan
TRENUTNO BiH ima potpisane bilateralne sporazume sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom.
22:51 „OD MALENA SAM MAŠTALA DA BUDEM PISAC“: Ana Nenadić o svom putu do snova i kako postati copywriter (FOTO)
MOJA priča sa digitalnim marketingom počinje iz ljubavi prema pisanju i čitanju, a ne prema marketingu, od malena sam maštala da postanem pisac i tada nisam znala da će u budućnosti upravo postojati zanimanje pisac za web, čime se danas bavim.
11:09 „ČISTO DA SE ZNA KOME JE BILO DO RATA“ Dodik objavio video koji otkiva ulogu Izetbegovića u događajima iz devedesetih u BiH (VIDEO)
PREDSJEDNIK Republike Srpske objavio je danas na društvenoj mreži "Iks" izjavu akademika Muhameda Filipovića koji je rekao da se građanski rat u BiH mogao izbjeći, ali da je SDA odbila sporazum koji je bio postignut sa srpskom stranom.
Vremenska prognoza
Sarajevo
Banja Luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Kursna lista
1 „NOVOSTI“ OTKRIVAJU – OPASAN PLAN SARAJEVA I ZAPADA: Režiraju sukob, a krivicu hoće da svale na RS, razmatra se napad na Bošnjake povratnike
BOŠNJAČKI politički kor i njegovi mentori iz pojedinih zapadnih ambasada u Sarajevu, osmisli su plan da se prilikom glasanja u vezi sa rezolucijom o Srebrenici u UN na međuentitetskoj liniji između Republike Srpske i Federacije BiH izvede operacija napada na civilna lica, vjerovatno bošnjačke povratnike u Srpsku, i da za to okrive rukovodstvo Republike Srpske - saznaju "Novosti".
0 OBMANA JAVNOSTI I KOMERCIJALIZACIJA ŽRTAVA U SREBRENICI: U Potočarima kao poginuli upisani i živi ljudi
IME Jusufa Smajlovića upisano je među srebreničke žrtve na memorijalnom zidu u Potočarima, a on se nakon uspostavljanja dvoetničke vlasti u Srebrenici vratio i radio kao vozač načelnika opštine. Kao vozač u opštini prije nekoliko godina penzionisan je i živi nedaleko od najvećeg muslimanskog vojničkog groblja u Evropi, koje se nalazi u njegovom selu.
Komentari (0)