„KAPOROVA ŠKOLICA“ KAO OMAŽ POZNATOM UMJETNIKU: Bio je sakupljač iskrenih priča i osluškivao šapat duša (FOTO)

Foto: N.Lazukić

Piščeva supruga, Ljiljana Kapor, i autor biografije, Aleksandar Đuričić, predstavili su lik i djelo Mome Kapora iz prve ruke. Prikazan je i dokumentarac u kome su govorili Mirjana Bobić Mojsilović, Matija Bećković, Emir Kusturica, Petar Peca Popović, Vesna Dedić i mnogi drugi.

• Za Momin život su potrebni tomovi, a biografija „Kaporova školica“ sadrži posebno svjedočenje njegovog ujaka koji ga je kao dječaka izvukao iz ruševina nakon što mu je majka poginula tokom bombardovanja u Sarajevu. Mnogo toga sam uspjela kada smo nas dvoje u pitanju, čak i da ga pomirim sa nekim ljudima s kojima nije govorio, a posebno mi je drago što sam Momu „dovela“ njegovim korijenima – ispričala je Ljiljana Kapor.

Radoznalost je bila glavna crta Kapora, a potreba za pričom i pričanjem neizreciva jer Momo je zapisao većinu toga što mu se dešavalo, pronicljivo zalazeći u ljudsku dušu.

– Moma je sa svakim razgovarao, bio on prodavac na pijaci, taksista ili akademik, imao je nevjerovatnu moć pamćenja i da vas sretne i nakon 15 godina znao bi šta ste govorili. Volio je da se druži, bio je seizmograf ljudske duše i umio da pažljivo sluša sagovornike što je danas rijetkost među ljudima – rekla je Kaporova.

Ljubavna priča Ljiljane i Mome započela je kao u Trifoovom filmu „Nježna koža“ o piscu i stjuardesi.

• On je bio veliki džentlmen i hodajuća biblioteka. Zato sam se trudila da radi ono čime ga je Bog podario, da slika i piše. Upoznali smo se na letu za Njujork kada sam ja radila kao stjuardesa. Rekao mi je da se plaši letenja, tada sam ga uzela za ruku i tu ruku nisam pustila do kraja njegovog života – ispričala je Kaporova.

Šta se krije iza romana „Posljednji let za Sarajevo“?

Kaporova je ispričala anegdotu o posjeti Bagdadu 1989. godine kada su njih dvoje slučajno osvojili takmičenje u plesu i pobijedili dvoje mladih Engleza, a bili su i počasni gosti Sadama Huseina.

– Moma je u romanu „Posljednji let za Sarajevo“ napisao posvetu „Ljiljani, bez koje ne bi bilo ove knjige“, jer ne bi, da nismo pobijedili na takmičenju plesa. To ples je za njega bio važan, on je to posebno doživio i stvorio je potpuno drugačiji roman – rekla je sagovornica.

„Pobogu, Ljiljana, hoćeš li jednom postati dama?“

Učeći suprugu manirima koji bi trebalo da se podrazumijevaju kod jedne dame, Moma je često kritikovao kako uvijek ulazi prva u restoran i otvara vrata.

– Jednom prilikom smo se vozili na prijem taksijem. Moma je, po običaju, sjeo napred i razgovarao sa taksistom. Kada je izašao, platio je vožnju i nastavio da hoda, a ja sam ostala u taksiju. Nakon desetak metara se vratio po mene i pitao šta mi je. Odgovorila sam mu da sam napokon naučila da budem dama, na šta smo se oboje nasmijali – ispričala je Kaporova.

Otkrivanje neotkrivenih ljubavnih pisama iz studentskih dana

Autor biografije „Kaporova školica“ Aleksandar Đuričić rekao je da materijal koji je sakupio u ovoj knjizi prelazi nivo angdote, ali da je sadržaj i dalje kaporovski sočan, prijemčiv čitaocima i duhovit. Posebno zanimljivo je bilo otkrivanje ljubavnih pisama iako je Kapor tvrdio da ih prezire i da ih nije pisao.

• Kroz ovaj rad upoznao sam neku novu stranu Mominu i kao čovjeka i kao pisca. On je živio za osmijeh i umio je da nasmije ljude. Meni je na veliku čast što mi je pomogao kada sam činio prve novinarske korake. Iako je Moma tvrdio suprotno, postojala su ljubavna pisma koja je on kao studnet slikarstva pisao djevojci i ta pisma su ustupljena Zadužbini Mome Kapora. U njima se vidi njegov spisateljski dar, promišljanja o životu, umjetnosti, samoubistvu, patnji. Zanimljiva su. Moma je ulazio u suštinu stvari i mjesta, zato se toliko izdvojio u moru beogradskih pisaca – zaključio je Đuričić.

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

DODIK: Srpski narod se borio za svoj rod, krsnu slavu, crkvu, svoje pismo i za slobodu i da se nikome ne pokori

SRBI identitet ne grade iz mržnje prema drugima, već iz ljubavi prema svom narodu, rekao je predsjednik Milorad Dodik u Banjaluci na svečanoj akademiji povodom obilježavanja Dana srpskog jedinstva i nacionalne zastave.

KONAKOVIĆEVE MULJAŽE RAZOTKRIVENE: Vlada Srbije demantovala navode da je zahtjev za prelet aviona Macuta poslat prekasno

VLADA Republike Srbije odbacila je večeras tvrdnje ministra inostranih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića da je zahtjev za prelet aviona Vlade Srbije, kojim je premijer u tehničkom mandatu prof. dr Đuro Macut, zajedno sa ministrima, trebalo da otputuje u Banjaluku na obilježavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, poslat nekoliko minuta prije planiranog poletanja i naglasila da je zahtjev upućen još 11. septembra.

KAMPANJA „UPOZNAJTE SRPSKO STRADANJE“ I U EVROPI: Bošnjački aktivisti bijesni zbog otkrivanja istine o ratu u BiH

KAMPANJA "Upoznajte srpsko stradanje" organizovana u Rimu od strane Memorijalnog centra Republike Srpske zasmetala je bošnjačkim aktivistima koji su pisali vlastima u italijanskoj prestonici sa zahtjevom da se ograde od kampanje.

JEDAN NAROD ŽIVI S OBJE STRANE DRINE: U Banjaluci svečana akademija povodom Dana srpskog jedinstva i nacionalne zastave (FOTO/VIDEO)

U Banjaluci je održana svečana akademija povodom obilježavanja Dana srpskog jedinstva i nacionalne zastave.

NASTALJAMO ONO ŠTO SU DODIK I VUČIĆ UTEMELJILI: Minić i Macut poslali važne poruke nakon sastanka u Banjaluci (VIDEO)

DAN srpskog jedinstva nije samo jedan dan u kalendaru, nego nešto što mi sve vrijeme baštinimo, rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić.

ČELNIK UNIVERZITETA U BANJALUCI DOBIO NAGRADU U SAD: Međunarodno naučno dostignuće Škrbića u oblasti kardiovaskularne medicine

VRŠILAC dužnosti rektora Univerziteta u Banjaluci prof. dr Ranko Škrbić dobitnik je godišnje nagrade Američke sekcije Međunarodne akademije za kardiovaskularne nauke (IACS) za zapažene rezultate u naučnoistraživačkom radu u 2026. godini.

ZAHVALNOST ZA DJELA U TEŠKIM VREMENIMA ZA NAŠ NAROD: Otkrivena bista akademika Vojislava Maksimovića u zgradi Univerziteta u Istočnom Sarajevu

BISTA prvog rektora Univerziteta u Istočnom Sarajevu akademika Vojislava Maksimovića otkrivena je danas u zgradi Rektorata u znak vječne zahvalnosti za njegovu nesebičnu brigu i njegovanje srpske duhovnosti i kulture u teškim vremenima za srpski narod i Republiku Srpsku.

MACUT STIGAO U BANJALUKU: U toku sastanak sa Minićem

PREDSJEDNIK Vlade Srbije u tehničkom mandatu Đuro Macut stigao je u Banjaluku na obilježavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.

POVEZUJU SE BANJALUKA I BEOGRAD: Napreduju radovi na izgradnji autoputa, uskoro se postavlja prvi sloj asfalta

RADOVI na izgradnji autoputa od Rače do Bijeljine ubrzani su, a na prvom dijelu trase u toku su posljednje pripreme pred polaganje prvih slojeva asfalta. Riječ je o 20 kilometara dugoj dionici koja predstavlja nastavak autoputa iz Srbije i buduću vezu Beograda s Bijeljinom i dalje Banjoj Lukom.

REKORDAN BROJ PRVAČIĆA U BANJALUČKOJ ŠKOLI: Nema dovoljno prostora za nastavu i produženi boravak

OSNOVNU školu "Aleksa Šantić" u banjalučkom naselju Rosulje pohađa sve veći broj učenika, a ovogodišnji upis 120 prvačića dodatno je produbio problem nedostatka mjesta za nastavu, boravak i vannastavne aktivnosti.