AJKULE I JADRANSKO MORE: Da li kupači u Jadranu treba da strahuju od napada?

Foto: Ilustracija/Pehels

Poslije napada ajkule na 68-godišnju Austrijanku dok se kupala nedaleko od obale egipatskog ljetovališta Hurgade, na sličnom mjestu pronađeno je i tijelo 40-godišnje rumunske državljanke.

Spasilac na plaži na Long Ajlendu, nadomak Njujorka, preživio je napad ajkule, ali je kupalište privremeno zatvoreno.

Alen Soldo, profesor sa Odsjeka za morske studije Fakulteta u Splitu, za BBC kaže da u ovom trenutku veću opasnost predstavljaju visoke temperature koje mogu izazvati zdravstvene probleme.

– Često volim reći da ćete prije dobiti dva puta na lutriji tokom jedne sedmice, nego što ćete uopšte viđeti morskog psa u moru, tako da je strah od njih potpuno bezrazložan – kaže Soldo.

U Jadranu, kako kaže, stalno žive ili povremeno zalaze 34 vrste ajkula, od kojih su potencijalno opasne dugonosa i atlantska, ali za sada nije zabilježeno da su nekog napale jer se uglavnom drže otvorenog mora.

Podaci Prirodnjačkog muzeja Floride u 2021. pokazuju da je širom svijeta bilo 137 napada ajkula, među kojima 11 sa smrtnim ishodom.

Koliko je opasno kupanje u Jadranskom moru?

U balkanskim vodama Jadrana je do sada zabilježeno deset slučajeva napada ajkula na ljude, navodi splitska Slobodna Dalmacija.

Posljednji smrtonosni napad dogodio se 1974. pokraj Lokve Rogoznice kod Omiša, hrvatskog grada u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Ajkula je napala Rolfa Šnajdera, Nijemca, koji je tada izgubio nogu i iskrvario na plaži.

– Posljednji napad, ali ne smrtonosni, dogodio se 2008. godine na slovenačkog ribolovca koji je nosio ulovljenu ribu

Pretpostavlja se da ga je bijela ajkula greškom napala pokušavajući da otme plijen, a ribolovac je preživio pošto je prebačen u splitsku bolnicu – kaže profesor Soldo.

Prema podacima Instituta Plavi svijet, svim morskim ajkulama zajednički su spori rast, kasno polno sazrijevanje, dugi životni vijek i niska stopa reprodukcije.

Poznate su i po fantastičnim čulima mirisa i vida.

U ukupnom broju ribljih vrsta, morskih pasa je manje od pet odsto.

Drevne su vrste, a prvi put se pojavljuju prije otprilike 400 miliona godina i trenutno je poznato oko 370 vrsta morskih pasa, od kojih je 80 ugroženo.

Potencijalna rješenja

Australija je jedno od najopasnijih mjesta za napad ajkule, podaci su istraživanja Prirodnjačkog muzeja Floride.

Ova država je prethodnih godina pokušavala da uvede određene preventivne mjere, što je pokrenulo novu debatu – da li su napadi ajkula dovoljno veliki problem da opravdaju takve mjere?

Jedna od takvih mjera jeste štit za ajkule, uređaj koji pušta elektromagnetni impuls da odvrati ajkule, a vlada Zapadne Australije je ponudila subvenciju od 140 evra svakome ko želi da ga kupi (ovo je otprilike ekvivalentno trećini cijene uređaja).

S druge strane, opozicija u Zapadnoj Australiji smatra da su štitovi za većinu ljudi i dalje izuzetno skupi, čak i uz popust.

Federalna vlada Australije dobila je zadatak Instituta za okeane Univerziteta Zapadne Australije da testira različita sredstva odvraćanja ajkula.

Obraćajući se medijima, profesor Šon Kolin, direktor Instituta, rekao je tada da se štit za ajkule pokazao kao efikasno sredstvo odvraćanja u 400 testova „istraživačkog“ napada ajkule – u kome se ajkula približava plijenu da procijeni šta je to.

Međutim, napomenuo je i da su se štitovi pokazali neefikasnim u napadima iz „zasede“, u kojima ajkula pliva velikom brzinom iz dubine videći siluetu – vjerovatno surfera.

Mreže za ajkule

Rastegnuta je kroz vodu u pokušaju da odvoji plivače i surfere od onoga što može nastojati da im se približi.

Nije uopšte nova, već se decenijama koristi širom Australije.

Vlada Novog Južnog Velsa sprovela je probu sa mrežom od 2015. do 2016. i u jednom aspektu, ona se pokazala uspješnom – ulovila je 133 ajkule za to vrijeme.

Loša strana?

Vladin izvještaj pokazao je da je uhvaćeno 615 drugih morskih životinja, uključujući 90 ugroženih ili zaštićenih vrsta.

Blizu polovine njih umrlo je pošto su uhvaćene u mrežu.

Mreže su promoteri nazvali okrutnim, a aktivisti su ih presjekli.

Zamka i odstrel

I ovaj metod je okarakterisan kao okrutan – to je udica sa mamcem okačena pod vodu i vezana za plovak na površini vode.

Usidrena je za morsko dno, što znači da ajkula nema gđe da ode kada uhvati mamac. Često se puca na veće ajkule, manje se oslobađaju. To je bila politika sprovođena u Zapadnoj Australiji pod prethodnom vladom te države i korišćena je i u drugim australijskim državama.

Mnogi su dovodili u pitanje njihovu efikasnost.

I dok je australijska vlada posvećena programu očuvanja populacije ajkula, a prijedlozi za odstrel generalno nailaze na proteste, postoji određena podrška za ciljani odstrel.
Napadi ajkula u Australiji: statistika

Postoji mnogo rješenja na stolu – ali koliko su veliki problem napadi ajkula u Australiji?

Broj napada ajkula u Australiji – uključujući smrtonosne i one bez smrtnog ishoda – porastao je tokom prošlog vijeka, ali na način koji je u skladu sa rastom populacije Australije.

Ali, koliko god da su ti incidenti strašni za sve pogođene, u Australiji u prosjeku svake godine postoji samo jedan smrtni slučaj usljed napada ajkula.

Broj ljudi koje je ubila ajkula u australijskim vodama se malo promijenio tokom godina uprkos porastu stanovništva – i broja turista u zemlji.

Godine 1950, kada je u Australiji živjelo 8.3 miliona ljudi, ajkule su ubile dvije osobe.

Prošle godine, sa populacijom većom od 24 miliona, i dalje su bila samo dva smrtna slučaja.

Džon G. Vest, koji vodi australijski dosije o napadima ajkula, koji izvještava o svim napadima za Društvo za zaštitu prirode Taronga, kaže da su šanse da vas ajkula ubije sada mnogo manje nego prethodnih godina.

U izvještaju iz 2011. on je rekao da je broj smrtonosnih napada pao sa 45 odsto 1930-ih na 10 odsto u deceniji koja je prethodila 2011.

Ali dok je ljudska populacija rasla, on ističe da je broj ajkula opao.

Jedna stvar se, međutim, čini sigurnom.

– Susreti sa ajkulama, iako rijetki, nastaviće da se dešavaju ako ljudi nastave da ulaze u okean profesionalno ili radi rekreacije.

Profesor Alen Soldo iz Splita kaže da je more kao i kopno.

– Ako se ne držite nekih uobičajenih pravila, sigurno se možete naći u neželjenoj situaciji.

Ipak, ako pogledate šta se sve dešava na kopnu, onda Jadran izgleda poprilično sigurno – smatra ovaj univerzitetski profesor.

(InfoBijeljina)

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

NOVA PANDEMIJA NA POMOLU? Upozorenje iz Francuske o opasnoj mutaciji hantavirusa

FRANCUSKA ministarka zdravlja Stefani Rist izjavila je danas da još nije poznato da li je soj hantavirusa koji trenutno cirkuliše pretrpio mutacije, upozoravajući da postoje brojne nepoznanice u vezi sa situacijom.

RUSIJA GRMI U SAVJETU BEZBJEDNOSTI: Ako se stanje Ratka Mladića pogorša, isključivi krivac biće Hag

AKO se stanje generala Ratka Mladića i dalje bude pogoršavalo, isključivi krivac biće Mehanizam u Hagu, poručio je danas ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja tokom sjednice Savjeta bezbjednosti UN o situaciji u BiH.

HANTAVIRUS SE ŠIRI: Potvrđena dva slučaja i u Ukrajini

U Ukrajini su zabilježena dva slučaja hantavirusa, oba su se dogodila u Hmeljnickom, a pacijenti su liječeni u Hmeljničkoj infektivnoj bolnici.

„ŠMIT POKUŠAO DA ZA SVOJA NEDJELA OPTUŽI SRBE“: Nebenzja traži ukidanje OHR-a u BiH

OHR je glavni faktor nestabilnosti u BiH, a Kristijan Šmit je pokušao da za sva svoja negativna djela optuži Srbe i vlasti Republike Srpske, izjavio je ambasador Rusije u UN Vasilij Nebenzja.

SRBIN KAŽNJEN I PROTJERAN IZ HRVATSKE NA DVIJE GODINE: Policija ga osudila zbog nošenja majice

DRŽAVLJANIN Srbije novčano je kažnjen i protjeran iz Hrvatske na dvije godine jer je na graničnom prelazu Nova Sela nosio majicu sa simbolima kojima se, prema navodima hrvatske policije, veličaju velikosrpske ideje.

„PRISUSTVO NIJEMCA NA SJEDNICI UN JE BESMISLENO“: Rusija se usprotivila dolasku Kristijana Šmita

RUSIJA nije saglasna sa prisustvom Kristijana Šmita današnjoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN o situaciji u BiH, jer je njegovo prisustvo kao njemačkog državljanina besmisleno, izjavila je zamjenik ambasadora Rusije u UN Ana Jevstingejeva.

OHR U FOKUSU SJEDNICE: Počela polugodišnja debata Savjeta bezbjednosti UN

U Njujorku je počela polugodišnja debata Savjeta bezbjednosti UN o BiH. Očekuje se da će fokus tokom sjednice biti stavljen i na ulogu OHR-a.

OVO SU NAJNOVIJE INFORMACIJE O HANTAVIRUSU: SZO saopštila da se očekuje porast zaraženih

GENERALNI direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhan Gebrejesus izjavio je da se očekuje povećanje broja slučajeva hantavirusa zbog perioda koji je protekao između pojave prvog slučaja i potvrde zaraze.

HITNO POVLAČENJE ZAČINA IZ PRODAJE: Pronađena opasna bakterija u cimetu

DRŽAVNI inspektorat Republike Hrvatske obavijestio je potrošače da se iz predostrožnosti hitno povlači iz prometa proizvod Derma mljeveni cimet, lotT 280415, sa rokom upotrebe do do 15. 04. 2028. godine.

NOVA ZARAZA U EVROPI: Ovo su prvi simptomi hantavirusa kod pacijenta iz Španije

MUŠKARAC iz Španije, koji je privremeno bio pozitivan na hantavirus, nalazi se u stabilnom stanju, uprkos pojavi simptoma, saopštili su izvori iz španskog Ministarstva zdravlja.