USTAŠE ZAKLALE SRBE, PA IH POSULE KREČOM: Sjećanje na jezivi zločin – uvod u genocid na Baniji

Foto: Vikipedija

Prvi talas pokolja počeo je 11. maja, kada je ustaška grupa predvođena Mirkom Pukom strijeljala grupu srpskih muškaraca i dječaka nad iskopanom jamom u selu Prekopi.

– U noći 12/13. maja svi su odvedeni u unaprijed iskopanu jamu kod sela Prekope i na najmonstruozniji način poubijani. Bjekstvom je uspio da se spase samo Nikica Samardžija koji je o ovome zločinu ostavio svjedočanstvo. Po procjenama tada je ubijeno oko 350 osoba – priča istoričar Nebojša Stambolija.

Koliko su monstruozni zločini nad Srbima iz sela Prokupi bili, može se vidjeti u svjedočenju Hrvata Petara Erenta, objavljenom u knjizi Đure Zatezala.

– Ubijanje su vršili naizmjence dvojica, trojica. Tako kada se jedni zamore i dosadi im, onda ubijaju drugi. Žrtve su od kamiona
dovodili u grupama od 10-15 ljudi u svakoj grupi. Kad se jedan kamion isprazni dođe drugi pun ljudi, jer su prevoženje iz Gline obavljala dva kamiona. Žrtve koje su se bunile, suprotstavljale, ustaše su ih na zvjerski način mučile i noževima usmrćivale i klale. Žrtve su u jamama posute najprije krečom u prahu koji su dovezli na volovskim kolima iz Gline isto veče kada je počelo s ubijanjem Srba. Zatim smo sve jame zatrpavali zemljom – kazao je tada Ernta.

Stambolija ističe da su već 24. jula ustaše krenule u novu kaznenu ekspediciju kojom je rukovodio Božidar Cerovski, ravnatelj ustaškog redarstva iz Zagreba.

– Ustaše puna četiri dana hapsila i ubijala pored željezničke stanice u Banskom Grabovcu sve muškarce starije od 16 godina koje su zatekli u tom i okolnim srpskim selima. U ovim „krvavim orgijama“ stradalo je preko 1.000 ljudi čija je jedina krivica bila to što su bili Srbi. Šamarica tada postaje utočište hiljadama drugih koji se tamo sklanjaju u masovnim zbjegovima – dodaje Stambolija.

Prema njegovim riječima, ovaj zločin je bio samo uvod u „veliku akciju čišćenja“ koja je trajala od 29. jula do 8. avgusta.

– Ova genocidna akcija je u Zagrebu dugo pripremana i izvedena je uz izvjesno saučesništvo italijanskih okupatorskih snaga, koje su se povukle sa Korduna 28. jula. Razlika u odnosu na prethodne akcije je bila u tome što ovaj pohod nije bio usmjeren samo na vojno sposobne muškarce, već i na žene, djecu i starce. Takođe, razlika je i u metodama koje su korišćene da bi akcija bila što „uspješnija“. Pored direktnog agresivnog, korišćen je i umjereniji pristup i ljudi prikupljani pozivima uz određene razloge, na koje su se mnogi i odazivali – objašnjava istoričar.

Novi zločini uslijedili su 29/30. jul 1941. Srbi koji su pohvatani od 26–28. jula na teritoriji opština Topusko i Čemernica dovedeni su u nekoliko stočnih vagona u Glinu rano izjutra 29. jula.

Oko 700 ih je natrpano u glinsku pravoslavnu crkvu Rođenja presvete Bogorodice i u toku te noći poklano – govori Stambolija.

Kako govori Stambolija, drugi pokolj desio se 4. i 5. avgusta i u njemu su pobijeni Srbi iz sela u okolini Vrginmosta i iz Čemernice koji su prevarom pozvani na „pokrst“ i u Vrginmostu se prikupili 3. avgusta.

–  Ovaj pokolj se dešavao prilično javno, pred građanima Gline, a radoznaliji glinski Hrvati su čak pozivani da uđu u crkvu i vide „štakore“. U ova dva pokolja pobijeno je preko 1.200 Srba, a crkva je potom minirana i porušena – ističe istoričar.

Ljuban Jednak jedini bio je jedini preživjeli svjedok krvničkog zločina,  koji su počinile ustaše 29. i 30. jula i 4. i 5. avgusta 1941. u pravoslavnoj crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Glini, u tadašnjoj NDH.

U potresnom svjedočanstvu poslije rata Ljuban Jednak je detaljno opisao kako je teklo ubijanje žrtava:

– Kao da sada gledam kako ljudi kleče i zaklinju ustaše da ih poštede. Ali jedan duboki udarac nožem u vrat i jedan zakretaj nalijevo… i svršeno. Žrtva se još pokušala pridići, ali udarac kundakom u glavu dovršava krvničko djelo. Neki se otimaju, dižu ruke na obranu, drugi čekaju na udarac kao ovce. Jednome je udarac nožem, mjesto u vrat, sletio u lice, drugome u ruku, neko je potrčao i zahvatio ga nožem pred zidom… Prskao je mozak, krv je klokotala po kamenitom crkvenom podu i polako, u širokom mlazu, tekla prema crkvenim vratima. Iz početka zaglušna vika, pomalo je jenjavala. Ali ubijanje bespomoćnih ljudi trajalo je čitavu vječnost. Čuli su se jauci onih koji su ležali u krvi. Nisu još svi bili mrtvi. Gledao sam prizor šćućuren uza zid. U uglu iza crkvenog ormana bila je tama. Zavukoh se iza ormanića čekajući da ustaše svrše svoj posao. Sve je više tišina ovladavala crkvom. Žrtve su ležale porazbacane po čitavoj prostoriji. Poneki je još trzao nogom ili rukom, odnekuda se još čulo stenjanje. Ustaše su se odmarale, brisali krvave noževe i kundake. Neki su izašli pred crkvu. Jednoga momenta, kada se sve smirilo, i kada su se razbojnici sakupili pred vratima, skočih nečujno iz svog skloništa i bacih se među poklane, u mlaku još tople krvi. Za mnom je skočio još jedan koji se bio također sakrio. Ispružili smo se kao mrtvi među mrtvima. Ali ovaj drugi, koji je slijedio moj primjer, zlo je svršio, ušao je ustaša, opazio je da se miče, prišao mu i gurnuo ga nogom… Zgrabio ga za kosu i pritisnuo mu glavu na sto. Tada je nožem zarezao u vrat i naredio jadnom čovjeku da pjeva. Krv je šiktala iz vrata, a iz grla žrtve čulo se krkljanje. Drugi razbojnik zamahne strahovito kundakom. Glava je bila razmrskana, a nemoćno tijelo klonu – rekao je Jednak tada prisjećajući se krivničnog zločina glinskih ustaša.

Jednak je doživio sudbinu svojih Krajišnika, prognan je u „Oluji” 1995. godine i 1997. godine umro u Beogradu, daleko od svog rodnog kraja.

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

DODIK: Srpski narod se borio za svoj rod, krsnu slavu, crkvu, svoje pismo i za slobodu i da se nikome ne pokori

SRBI identitet ne grade iz mržnje prema drugima, već iz ljubavi prema svom narodu, rekao je predsjednik Milorad Dodik u Banjaluci na svečanoj akademiji povodom obilježavanja Dana srpskog jedinstva i nacionalne zastave.

KONAKOVIĆEVE MULJAŽE RAZOTKRIVENE: Vlada Srbije demantovala navode da je zahtjev za prelet aviona Macuta poslat prekasno

VLADA Republike Srbije odbacila je večeras tvrdnje ministra inostranih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića da je zahtjev za prelet aviona Vlade Srbije, kojim je premijer u tehničkom mandatu prof. dr Đuro Macut, zajedno sa ministrima, trebalo da otputuje u Banjaluku na obilježavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, poslat nekoliko minuta prije planiranog poletanja i naglasila da je zahtjev upućen još 11. septembra.

KAMPANJA „UPOZNAJTE SRPSKO STRADANJE“ I U EVROPI: Bošnjački aktivisti bijesni zbog otkrivanja istine o ratu u BiH

KAMPANJA "Upoznajte srpsko stradanje" organizovana u Rimu od strane Memorijalnog centra Republike Srpske zasmetala je bošnjačkim aktivistima koji su pisali vlastima u italijanskoj prestonici sa zahtjevom da se ograde od kampanje.

JEDAN NAROD ŽIVI S OBJE STRANE DRINE: U Banjaluci svečana akademija povodom Dana srpskog jedinstva i nacionalne zastave (FOTO/VIDEO)

U Banjaluci je održana svečana akademija povodom obilježavanja Dana srpskog jedinstva i nacionalne zastave.

NASTALJAMO ONO ŠTO SU DODIK I VUČIĆ UTEMELJILI: Minić i Macut poslali važne poruke nakon sastanka u Banjaluci (VIDEO)

DAN srpskog jedinstva nije samo jedan dan u kalendaru, nego nešto što mi sve vrijeme baštinimo, rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić.

ČELNIK UNIVERZITETA U BANJALUCI DOBIO NAGRADU U SAD: Međunarodno naučno dostignuće Škrbića u oblasti kardiovaskularne medicine

VRŠILAC dužnosti rektora Univerziteta u Banjaluci prof. dr Ranko Škrbić dobitnik je godišnje nagrade Američke sekcije Međunarodne akademije za kardiovaskularne nauke (IACS) za zapažene rezultate u naučnoistraživačkom radu u 2026. godini.

ZAHVALNOST ZA DJELA U TEŠKIM VREMENIMA ZA NAŠ NAROD: Otkrivena bista akademika Vojislava Maksimovića u zgradi Univerziteta u Istočnom Sarajevu

BISTA prvog rektora Univerziteta u Istočnom Sarajevu akademika Vojislava Maksimovića otkrivena je danas u zgradi Rektorata u znak vječne zahvalnosti za njegovu nesebičnu brigu i njegovanje srpske duhovnosti i kulture u teškim vremenima za srpski narod i Republiku Srpsku.

MACUT STIGAO U BANJALUKU: U toku sastanak sa Minićem

PREDSJEDNIK Vlade Srbije u tehničkom mandatu Đuro Macut stigao je u Banjaluku na obilježavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.

POVEZUJU SE BANJALUKA I BEOGRAD: Napreduju radovi na izgradnji autoputa, uskoro se postavlja prvi sloj asfalta

RADOVI na izgradnji autoputa od Rače do Bijeljine ubrzani su, a na prvom dijelu trase u toku su posljednje pripreme pred polaganje prvih slojeva asfalta. Riječ je o 20 kilometara dugoj dionici koja predstavlja nastavak autoputa iz Srbije i buduću vezu Beograda s Bijeljinom i dalje Banjoj Lukom.

REKORDAN BROJ PRVAČIĆA U BANJALUČKOJ ŠKOLI: Nema dovoljno prostora za nastavu i produženi boravak

OSNOVNU školu "Aleksa Šantić" u banjalučkom naselju Rosulje pohađa sve veći broj učenika, a ovogodišnji upis 120 prvačića dodatno je produbio problem nedostatka mjesta za nastavu, boravak i vannastavne aktivnosti.