TRAMP VOLJAN DA POSTIGNE DOGOVOR: Napetost na Bliskom istoku raste

Foto: Jim WATSON/AFP/Profimedia
Tramp je u nedjelju izjavio za američke medije da su novi američki vojni napadi „malo vjerovatni“ ukoliko Teheran ostvari napredak ka postizanju sporazuma o svom nuklearnom programu i ponovnom otvaranju moreuza Hormuz.
Takođe je za jednu emisiju rekao da mu „nije cilj“ eskalacija rata.
Iran i SAD tiho pregovaraju o osjetljivom sporazumu koji bi mogao da spriječi povratak u stanje sveopšteg rata i otvori vrata za šire pregovore.
Međutim, Vašington ublažava očekivanja od eventualnog dogovora, državni sekretar Marko Rubio, izjavio je u nedelju da „ne bi rekao da smo na pragu velikog pomaka“.
Tramp je takođe jasno stavio do znanja da vojna opcija ostaje na stolu.
Obje strane, kao i Katar koji posreduje, otkrile su malo toga o razgovorima, iako se diplomatska aktivnost intenzivirala nakon izbora na sredini mandata održanih u utorak.
Gubici republikanaca na izborima dodali su novu dimenziju pregovorima, pri čemu je potpredsjednik, Džej Di Vens, nakon toga izjavio da je rat bio jedan od razloga za poraz republikanaca.
Tramp je u emisiji rekao da se slaže sa Vensovom procenom, priznajući da se glasačima „rat nije dopao“.
Međutim, odlučno je branio odluku o napadu na Iran, navodeći da bi, kada bi ponovo morao da donese tu odluku, njegov odgovor bio „nedvosmisleno da“.
Iran je, u međuvremenu, pokušao da iskoristi izborne rezultate kako bi ojačao svoju pregovaračku poziciju.
– Američki glasači su donijeli svoju odluku. Vrijeme je da Bela kuća donese svoju – izjavio je u nedjelju ministar spoljnih poslova, Abas Arakči.
Tramp nastavlja da zrači samopouzdanjem kada je riječ o vojnom položaju SAD, dok je Iran u više navrata zaprijetio da će, ukoliko ponovo bude napadnut, proširiti rat na druge geografske prostore.
Obje strane imaju nekoliko ključnih zahtjeva koji su, na papiru, za drugu stranu potpuno neprihvatljivi.
Tramp nastoji da ukine iranski nuklearni program, koji Teheran smatra pitanjem nacionalnog suvereniteta.
Javno, Iran zauzima čvrst stav, insistirajući na tome da neće pregovarati sa Vašingtonom o tom programu, niti će ponovo otvoriti ključni Ormuski moreuz, ukoliko se ne ispuni sedam preduslova, uključujući okončanje rata na „svim frontovima“ i ukidanje pomorske blokade.
Detalji ovih uslova još nisu javno objavljeni.
Stotine kilograma obogaćenog uranijuma, materijala neophodnog za proizvodnju nuklearnog oružja i dalje su skrivene negdje u Iranu.
Teheran koristi ove zalihe kao adut u pregovorima sa SAD.
Prema dostupnim informacijama, Vašington želi da se taj uranijum razblaži ili prebaci u drugu zemlju radi čuvanja.
Nije jasno koliko su dvije strane napredovale po tom pitanju, Iran tvrdi da je njegov nuklearni program namijenjen proizvodnji energije, a ne u vojne svrhe.
Za Iran, pored toga što ne želi da popusti kada je riječ o njegovom nuklearnom programu ili Ormuzu, postoje i ključni ekonomski ciljevi.
Kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača nafte, Iran se suočava sa sve većim poteškoćama u prodaji sirove nafte na globalnom tržištu usled američkih sankcija.
Takođe, milijarde dolara iranske imovine u stranim bankama i dalje su zamrznute, čini se da Vašington razmatra ublažavanje ovih ograničenja, potez koji bi Teheranu mogao pomoći da olakša težak ekonomski pritisak na svoje stanovništvo, u uslovima rekordne inflacije.
Iran takođe zahtjeva odštetu od SAD zbog ubistva vrhovnog vođe, Alija Hamneija i njegovih najviših vojnih komandanata, koje su izvele SAD i Izrael na početku rata u februaru.
Katar posreduje između dvije strane i distribuira okvirni dokument na kojem i Vašington i Teheran vrše izmjene.
Ovaj proces traje već nedjeljama, možda čak i mjesecima, ali se intenzivirao posljednjih dana usled strahovanja od novih napada.
Očekuje se da će se Tramp u ponedjeljak u Vašingtonu sastati sa katarskim premijerom, šeikom, Mohamedom bin Abdulrahmanom el Tanijem.
Do sada ni jedna strana nije bila spremna da odstupi od svojih zahtjeva.
Uoči polaska u nedjelju na sastanak ministara spoljnih poslova Grupe sedam (G7) u Parizu, državni sekretar, Marko Rubio, ukazao je na to da su dvije strane i dalje daleko od postizanja sporazuma.
– Trenutno situacija nije naročito produktivna, jer su iranski zahtjevi ne samo neprihvatljivi, već u pojedinim slučajevima i skandalozni, apsurdni, pa čak i potpuno nerealni – istakao je Rubio.
Nakon niza otvorenih sukoba, povjerenje Teherana u Vašington gotovo je potpuno nestalo.
Iran nije zaboravio da je sukob izbio u trenutku dok su trajali pregovori sa SAD o nuklearnom pitanju.
Iran strahuje da bi odricanje od bilo kakvog aduta moglo podstaći SAD i Izrael na novi napad, čime bi zemlja ostala nezaštićena i bez efikasnih pregovaračkih sredstava.
Ukoliko bi Iran bio napadnut nakon što otvori Ormuski moreuz i odrekne se kontrole nad obogaćenim uranijumom, našao bi se u još ranjivijem položaju i sa slabijom pregovaračkom pozicijom.
Tramp nastoji da održi ravnotežu u odnosima sa arapskim partnerima i Izraelom, koji Islamsku Republiku vide kao prijetnju, a suočiće se sa kritikama ukoliko se povuče iz sukoba, a da pritom ne izdejstvuje značajan ustupak od Irana.
Teheran takođe želi da zaštiti svoje regionalne zastupnike i saveznike u: Libanu, Iraku i Jemenu.
Te milicije, koje su se borile u ime Islamske Republike širom regiona i ostale lojalne Teheranu, tokom poslednje tri godine našle su se pod pritiskom koji ugrožava njihov opstanak.
U septembru su Huti, iranski saveznici u Jemenu, pokrenuli munjevitu ofanzivu i zauzeli još jedan ključni pomorski prolaz na Crvenom moru, moreuz Bab el Mandeb, čime su Teheranu omogućili potencijalni uticaj na još jedan plovni put.
Od tada su Huti intenzivirali napade na Saudijsku Arabiju, kao odgovor na vojnu podršku koju Rijad pruža jemenskoj vladi.
SAD žele da Iran nema mogućnosti za izradu nuklearnog oružja, uključujući naprednu opremu koja bi mu to omogućila.
Arapski susjedi Irana imaju podeljena mišljenja o svakom sporazumu koji bi Teheranu dao preveliku moć i učvrstio njegovu željenu hegemoniju.
Iran želi da upravlja Ormuskim moreuzom, pomorskim koridorom kroz koji bogate arapske države izvoze veći deo svoje nafte i gasa.
Kontrola nad ovim plovnim putem pružila bi Teheranu odlučujući uticaj na to šta ulazi u region i šta iz njega izlazi.
To bi takođe bilo u suprotnosti sa zahtjevima SAD, koje se zalažu za otvorene plovne puteve i koje ne bi želele da ozakone jedan od ključnih dobitaka koje je Iran ostvario tokom rata.
Bilo je određenih napada, ali obje strane su umanjile njihov značaj, što je možda znak da nijedna od njih ne želi da ugrozi pregovore.
Pojedini mediji izvještavaju da su pregovori dveju strana bliži postizanju dogovora.
Američki mediji navode da je Iran spreman da ponovo učestvuje u pregovorima o nuklearnom programu.
Iako nema nezavisne potvrde, svaki ustupak Irana u vezi sa njegovim nuklearnim programom, pa čak i sama spremnost da se o toj temi razgovara, smatrali bi se velikim pomakom.
Ipak, uprkos izvještajima o napretku, rizik od sveopšteg rata ostaje realan.
SAD i dalje imaju značajno vojno prisustvo na Bliskom istoku, koje bi, po Trampovom naređenju, moglo da pokrene snažan napad.
Brodovi koji prevoze naftu i gas kroz Ormuski moreuz i dalje su meta iranskih napada.
SAD nude nagradu u iznosu do 20 miliona dolara za informacije o iranskom nuklearnom programu i formirale su radnu grupu sa ciljem da spriječe Teheran da koristi kopnene puteve za transport naprednog naoružanja i drugih materijala, što su znaci da Vašington pojačava, a ne ublažava pritisak.
U međuvremenu, iranski tvrdolinijaši, koji smatraju da je Teheran već odnio pobjedu u sukobu sa SAD, koriste Trampove gubitke na izborima na sredini mandata kako bi zahtjevali da on plati višu cenu za izlazak iz tog sukoba.
Ukoliko iranski lideri skloni reformama, koji učestvuju u pregovorima, postignu dogovor, mogli bi se suočiti sa otporom u sopstvenoj zemlji.
Tokom proteklih nedjelja, iranski vojni komandanti pojačali su svoja upozorenja, tvrdeći da Iran posjeduje naoružanje sposobno da pogodi veći broj ciljeva i nanese još veću štetu nego ranije.
Dakle, čak i ako je Tramp voljan da postigne dogovor, daleko je od jasnog da li je Iran spreman da ga prihvati.
(CNN)
NAJNOVIJE IZ RUBRIKE
CIJENE SAMO RASTU: Paprika, meso i omiljeni namaz sve skuplji
CIJENE osnovnih životnih namirnica i kućnih potrepština nastavljaju da rastu, a najnovija analiza za oktobar pokazuje da su pojedini proizvodi značajno poskupjeli. Među njima se posebno izdvaja svježa paprika, čija se cijena gotovo udvostručila, dok su skuplji i određeni komadi svinjetine, čokoladni namaz, pasirani paradajz, med i higijenski ulošci.
GRDOSIJA TEŠKA 97 KILOGRAMA: Dječak izvukao iz mora ovu neobičnu ražu (FOTO)
JEDANAESTOGODIŠNJI dječak napravio je pravi podvig, a pošto je upecao ražu tešku impresivnih 97 kilograma, prenosi Dejli Mejl.
„U NUKLEARNOM RATU NE MOŽE BITI POBJEDNIK“: Šta piše u zajedničkom saopštenju Putina, Sija i Trampa?
LIDERI Rusije, Kine i SAD istakli su da u nuklearnom ratu ne može biti pobjednika, navodi se u deklaraciji objavljenoj nakon sastanka.
ISTORIJSKI TRENUTAK: U toku trilateralni sastanak Putina, Trampa i Sija u Šenženu (FOTO)
TRILATERALNI sastanak predsednika Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Kine, Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga, počeo je danas u kineskom gradu Šenženu, na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), javili su kineski državni mediji.
TEŠKI PROPUSTI U JANKOMIRU: Inspekcija otkrila šta nije rađeno prije smrti Kristiana Periša
ZDRAVSTVENA inspekcija utvrdila je ozbiljne propuste u radu Klinike za psihijatriju Sveti Ivan u Zagrebu, i to u medicinskom zbrinjavanju pacijenta K.J.P. koji je kasnije preminuo. Inspekcijski nadzor, koji je obuhvatio i primjenu mjera prisile tokom njegovog boravka, rezultirao je rješenjem kojim se Klinici nalaže sprovođenje pet grupa korektivnih mjera.
NOVI KORAK U LIJEČENJU DEBELOG CRIJEVA: Ruska vakcina ušla u kliničku upotrebu
RUSIJA je započela kliničku primjenu vakcine „Onkopept“ za liječenje raka debelog crijeva, izjavio je danas zamjenik šefa Federalne medicinsko-biološke agencije Igor Borisevič.
DNEVNI HOROSKOP ZA ČETVRTAK, 19. NOVEMBAR: Raka očekuje preokret u dogovorima, Djevicu muči nesanica, Jarca očekuje romantičan susret
SAZNAJTE šta vas u četvrtak, 19. novembra, očekuje na poslu, u ljubavi, na zdravstvenom planu, u domu i porodici, kako ćete se slagati sa prijateljima...
MLADIĆ IZ BiH NESTAO U AUSTRIJI: Porodica moli za pomoć
U AUSTRIJI se i dalje traga za 20-godišnjim Adelom Vejzovićem, mladićem porijeklom iz Tuzle kojem se svaki trag izgubio 10. novembra 2026. godine, prenosi Kroativ.at.
POTVRĐENO: Sutra sastanak Putina i Trampa!
Juri Ušakov najavio je dugoočekivani susret Putina i Trampa u Šendženu nakon plenarne sjednice APEK-a, uz učešće ruske delegacije.
KOBNO PRETICANJE KAMIONA IZ BiH: Policija objavila detalje pogibije
POLICIJSKA uprava karlovačka oglasila se danas, 18. novembra, povodom teške saobraćajne nesreće koja se rano jutros dogodila kod Slunja, a u kojoj su poginule tri osobe, dok su tri povrijeđene. U nesreći su učestvovala i dva teretna vozila sa registarskim oznakama Bosne i Hercegovine.
Komentari (0)
19:55 VUČIĆ PODUČIO NESNAĐENOG ČUPIĆA: Plenumi nisu ustavna kategorija – zabranjeni su
LIDER opozicije Aleksandar Vučić reagovao je na tvrdnju predsjednika parlamenta Aleksandra Čupića da je "veći strah građana od jedne stranke nego od svih plenuma".
20:56 TRAGEDIJA U RUSIJI: Srušio se vojni transportni avion, ima više mrtvih
VOJNO-transportni avion An-12 srušio se u Kemerovskoj oblasti tokom planiranog leta, a svih 19 ljudi u avionu je poginulo, saopštilo je u utorak rusko Ministarstvo odbrane.
0 VUČIĆ PODUČIO NESNAĐENOG ČUPIĆA: Plenumi nisu ustavna kategorija – zabranjeni su
LIDER opozicije Aleksandar Vučić reagovao je na tvrdnju predsjednika parlamenta Aleksandra Čupića da je "veći strah građana od jedne stranke nego od svih plenuma".
0 PENZIJA VEĆ SA 60 GODINA? Marin Le Pen predstavila plan koji bi promijenio živote stotina hiljada Francuza
LIDERKA desničarskog Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen, favoritkinja na predsjedničkim izborima u Francuskoj, predstavila je danas svoj prijedlog penzione reforme, obećavši mogućnost ranijeg odlaska u penziju i osnivanje novog penzionog fonda vrijednog 900 milijardi evra.
Ovan
Bik
Blizanci
Rak
Lav
Djevica
Vaga
Škorpija
Strijelac
Jarac
Vodolija