NEMA KRIZE ZA PŠENICU: Intervju Anđelka Kuzmić ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske

Foto: D.Gavrić

*Koje mjere ste predvidjeli za mljekare?

Jedna od njih je da smo mi povećali posticaj za preradu tog mlijeka.  Podržavamo mini mljekare, da ljudi mogu na svojim farmama da to mlijeko prerade u sireve kako bi mogli da prodaju. I ono što planiramo, bude li i dalje ta ogromna količina zaliha kod otkupljivača, Republika će sigurno pomoći da se određeni dio tog mlijeka osuši, pretvori u mleko u prahu. Mi ćemo pomoći finansijski da se to učini. Kako bismo oslobodili, rešili se tih zaliha i kako bi naši mljekari i dalje mogli da predaju tu svoje mlijeko  u planiranom količinu.

*Mljekari su ove godine dizali glas jer su imali problem sa viškom mlijeka?

U Republici Srpskoj u prethodnim godinama, zaista velika su izdvajanja u oblast poljoprivrede.  Naš agrarni budžet je četvrtu godinu za redom 180 miliona i to je u nekako 7-8 godina bio skok za 60-70 odsto u odnosu na ranije. I mi smo negdje možda i sami, svi zajedno, i proizvođači, i naša agrarna politika i davanja doprinijeli da imamo hiperprodukciju u mljekarstvu. Najveća izdvajanja su iz agrarnog budžeta za mljekarstvo i on je prethodnih godina zaista bio, pa mogu reći, unosna grana poljoprivrede,  jer ljudi koji su se bavili mljekarstvom su imali zaista unosnu zaradu od te grane poljoprivredne proizvodnje. Poremećaj na svjetskom tržištu, sve ove sankcije carine, Kina, Amerika i velike zemlje,  su se prelile i na Evropu i region. Krajem prošle godine, kada se sve to dešavalo,  je došlo do zagušenja evropskog tržišta što se tiče mlječnih proizvoda. I naravno, tu negdje naši proizvodi su ostali na našem tržištu. Sva ova nova vremena, gdje negdje i građani koriste manje mleka,  i svi to znamo da jednostavno sad je taj neki trend  je doprinjelo tome da se stvaraju kod naših otkupljivača velike zalihe na lagerima. I početkom godine je došlo do smanjenja cijena otkupa,  a u nekom delu i količina.  Mi smo odmah odreagovali i zaista jedno dva mjeseca da smo bili svakodnevno i sa otkupljivačima i sa našim mlekarima da vidimo šta to mi možemo kao vlada odreagovati  kako bismo umanjili štetu toga svega. I tada smo mi korigovali subvencije i po litru i po grlu za 2026 kako bismo našim mlekarima nadognadili tu razliku u cijeni.Ono što smo dobili prema podacima, samo za prva tri meseca, januar, februar i mart, je obračunato 500.000 KM više odnosno na 2025. iz Agranogg budžeta za mljekarstvo. Imamo veći broj litara i veći broj grla.Tako da apsolutno ne možemo govoriti o krizi u sektoru.

Kakav rod pšenice da očekujemo ove godine ?

Možemo reći da smo imali skoro idealne klimatske uslove  što se tiče ratarske proizvodnje pšenice naravno. Proljetna sjetva je uspješno obavljena. Ono što smo mi Vlada RS i Resorno ministarstvo ubrzano radili da na vrijeme dostavimo spiskove benzinskim pumpima prije ovih velikih poskupljenja goriva, dakle već početkom marta  kako bi naši poljoprivodni proizvođači mogli da preuzmu tu regresirano dizel gorivo  i moram da napomenem to je 0,80 maraka po litru, dakle 80 fejninga po litru i imali su i onu mjeru koja je Vlada donela od 10 fejninga po litru koju su mogli da koriste. Proljetna setva je obavljena uspješno. Nedavno smo bili u Kladarima kod Srpca na oglednim poljima  i veoma smo zadovoljni. Tu na parceli gde su primenjene sve agrotehničke mjere koje naši savetodavci i ministarstvo preporučuje i predlaže poljoprivrednicima mi imamo izvrstan rodu pšenice. Naravno, još je rano precizno reći kako će biti stanje. Nadamo se pre svega lepom vremenu da ne imamo neke nepogode. Negde nije ni toliko uspješno, ali ono što sigurno u ovom momentu znamo da imamo više zasijanih površina.  Očekujemo da je rod iznad petogodišnjeg provosjeka i da ćemo izdvojiti i preko 14 miliona KM jer mi sufinansiramo, dakle isplaćujemo 500 konvertibilnih maraka po hektru. Moram napomenuti da je prošle godine to bilo 11 miliona. Dakle već u ovom momentu znamo da će ovo biti uspješnija godina u odnosu na predhodne.

*Da li ste zadoljvoni dinamikom isplate podsticaja?

Imali dobru dinamiku isplate i ja moram i napomenuti  da to je sve bilo svjesno isplanirano negdje od početka godine jer mi smo u razgovoru sa našim proizvođačima  bez obzira na neke poremećaje na tržištu. Pa u svim granama, posebno imali smo i mljekarstvo, i svinjarstvo.  Naši poljoprivodni proizvođači, u suštini to je bio njihov zahtev  je da je njima najbitnija ta neka pravovremenost i redovnost isplata kako bi oni mogli da planiraju svoju proizvodnju.  Mi smo u skladu sa tim, zajedno sa predsjednikom Vlade i ministarkom finanscija, obavljali razgovore  i uspjeli da apsolutno ispratimo tu našu predviđenu dinamiku isplata. U ovoj godini isplaćeno je  preko 14 miliona. Ono što ćemo se truditi kada prođe žetva da nastavimo sa tom isplatom  kako bi poljoprivodnici, naravno, bili zadovoljni  i mogli da planiraju dalje svoju proizvodnju.  Ova godina nam je rekordna i što se tiče tih isplata u poljoprivredi od strane Vlade Rs

* Kolika je potražnja za traktorima i mehanizacijom koju subvencioniše Vlada ?

Ovih dana treba biti objavljene pravilnik za traktore Belarus.  Evo i ove godine Vlada će izdvojiti 4 miliona KM. To su traktori namenjeni višečlonim porodicama u poljoprivredi i mladima do 40 godina, dakle, za ljude sa troje i više dece koje žive u selima, imaju poljoprivredno gazdinstvo i, naravno, planiraju tamo da ostanu. Ovde po ekstra povoljnim uslovima mogu da kupe te traktore. Mi sufinansiramo do 60 odsto, oni sve ostalo preko. Pored Belarusa imamo i zatvoreni javni poziv za kapitalne investicije gde su takođe ljudi po povodnim uslovima mogli da planiraju obnovu kako mehanizacije traktora, priključaka tako i objekata peradi. Tu je niz mjera koji su mogli da iskoriste, pogotovo navodnjavanje, što je jako važno. Imamo ogroman broj zahterva za preko 680 traktora, oko 3000 priključaka i rezervisali smo 70 miliona KM, a predvidali smo samo 30. To nam govori da poljoprivreda u Srpskoj stoji dobro, da su ljudi i dalje zainteresovani da ulažu u svoje imanja, u svoje poslove, da obnavljaju sve to što tamo imaju  i da planiraju da nastave da se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Moram isto napomenuti da u prošloj godini je to bilo 43 miliona. Dakle, to nam govori o rastu poljoprivrede u RS jer smo sa 43 došli na 70 miliona KM zahteva za kapitalne investicije. I tu je još treći program koji je uspešno završen  a oodnosi se na mađarski program. On je bio oko 16 miliona KM i tu su ljudi mogli da se prijave za mehanizaciju i priključke,  i kupe pod povoljnim uslovima.

*Građani žele više domaćih prehrambenih proizvoda a manje uvoznih. Kako im pomoći?

Tu imamo ogroman problem jer ova država BiH nažalost ne funkcioniše. Vjerujem da bi sve bilo lakše i da bi smo mi na Vladi  vrlo lako mogli da uvodimo neke privremene mjere na šest ili devet mjeseci u skladu sa potrebama što se tiče zabrane ili smanjenja uvoza određenih proizvoda.  Naravno neke zemlje mogu to da rade jer nisu  u ovakvoj nesretnoj zajednici,  ali zaista da vam kažem, to je ogromna borba. Pa,  mi smo evo imali ne samo oko uvoza i izvoza, imali smo projekat koji je nedavno konačno usvojen sa Svjetskom bankom od 60 miliona KM, od kojih je 30 miliona za navodnjavanje  direktno našim gradovima, opštinama i poljoprivrednicima, jer bez navodnjavanja poljoprivredna proizvodnja ne ima budućnost nigdje u svijetu. On je bio blokiran preko tri godine na Savjetu ministara BiH. I ja stvarno moram da napomenem i ministra Košarca i Amidžića, koji su zajednički sa Vladom, uspjeli smo naći način da konačno to  odblokiramo i  da uspjemo sada u ovoj godini i sledećoj da to realizujemo. Imali smo niz sastanaka i pokušavali da se i obratimo  sa našim proizvođačima Savjetu ministara, da se uvedu privremeni prelemani,ali od toga nije bilo ništa. Konkretno mi smo tad razgovarali o mlijeku i mesu, jer nam je to bio najveći problem,  ali u skladu sa potrebama, zašto i ne ostalo. Međutim, to nikako nije moglo proći, nažalost, i ti neki dogovori koji se ne mogu postići,  zaista prave ogromne probleme svim našim građanima.

*Da li ste zadovoljni stanjem u Šumama RS ?

Imamo smanjenje duga za šest miliona i smanjenje broja radnika,  međutim, ne mogu reći da smo mi apsolutno zadovoljni. Niti možemo biti. Nama je jasno da mi ne možemo slati pozitivan rezultat za godinu ili dvije. Ovo sada što imamo, poboljšanje, je rezultat onih mjera koje je u prethodnom periodu Vlada  preduzela pa reprograma obaveza, pa kredit, pa uvođenje modula i softvera. To je sve jasno. Međutim, mora se nastaviti. Mi smo po šumskim gazdinnstvima, izvršili analizu  gde je to bilo u redu, gdje nije bilo.  I dali smo mi zadatke i naredbe pojedinačnim direktorima šumskih gazdinstava, ali i menadžmentu Šuma RS, direktoru i upravi. To sve prati šta mi očekujemo i šta je realno da se popravi. Pa idemo tri po tri mjeseca. Očekujem da će ova godina  bolja u odnosu na prošlu ako se budu pridržavali zadataka. Odgovorni će morati odgovarati na svaki način.  Mi ne smijemo dozvoliti biti neozbiljni da gledamo kako jedno takvo javno preduzeće propada. Međutim, negde sam zadovoljna pokazateljima s početka ove godine gdje je proizvodnja u šumama odlična,i gdje je izvršenje dobro i da je tako bilo.  predhodne godine u ovo vrijeme mi bismo imali puno bolji rezultat, ali naravno ima još mnogo posla. Taj sektor šuma je u suštini resor ovog ministarstva gdje možda svi moramo malo više i jače.  Ono što nas je zadesilo, evo i trenutno se dešava, imamo sušenje šuma, i gdje smo uložili 4 miliona KM. Mislim, o tom se ne govori jer je uvijek tema poslovanjenj Šuma RS, ali velika su i izdvajanja da mi spasimo zdravlje naših šuma.

*Nedavno je stupio na snagu i Pravilnik o palminom ulju.

On u suštini ne donosi nikakve sankcije niti zabranu prodaje tih proizvoda koje sadrže palminu ulje, ali najviše je usmjeren ka zaštiti naših potrošača,  ali i zaštiti poljoprivredne proizvodnje, domaće poljoprivredne proizvodnje. Mi sada želimo da uočljivo budu razdvojeni ti proizvodi  koji su 100 odsto mliječni proizvodi, a koji imaju u sebi palminu ulje. Tako da pravilnik definiše i te posebne naljepnice  koje moraju biti na proizvodima ili na policama  da proizvod sadrži palmino ulje koji je  uočljiv i kako bi naši građani  i kupci mogli jasno da znaju šta kupuju i koji je sastav proizvoda. U suštini na deklaracijama je i ranije bio dostupan sastav proizvođačima,  ali nije to baš bilo lako uočljivo. To je bio i jedan od zahtjeva naših udruženja poljoprivrednih proizvođača, i možemo reći da evo oni nam se javljaju i jako su zadovoljni,  što je pravilnik stupio na snagu. Oni smatraju da će ova mjera pomoći domaćoj proizvodnji  kako bi se naši domaći proizvodi više kupovali. Također održali smo sastanak sa direktorom Republičkog inspektorata i svim glavnim republičkim inspektorima u vezi sa ovom nadležnošću  i oni će sada u narednu periodu ići u pojačane mjere trgovina i malih i velikih marketa kako bi vidjeli da li se trgovci pridržavaju mjera u skladu sa ovim pravilnikom. Tako da možemo reći ponosni smo ponosni na ovaj dokument koji smo dobili.

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

DODIK: Srpski narod se borio za svoj rod, krsnu slavu, crkvu, svoje pismo i za slobodu i da se nikome ne pokori

SRBI identitet ne grade iz mržnje prema drugima, već iz ljubavi prema svom narodu, rekao je predsjednik Milorad Dodik u Banjaluci na svečanoj akademiji povodom obilježavanja Dana srpskog jedinstva i nacionalne zastave.

KONAKOVIĆEVE MULJAŽE RAZOTKRIVENE: Vlada Srbije demantovala navode da je zahtjev za prelet aviona Macuta poslat prekasno

VLADA Republike Srbije odbacila je večeras tvrdnje ministra inostranih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića da je zahtjev za prelet aviona Vlade Srbije, kojim je premijer u tehničkom mandatu prof. dr Đuro Macut, zajedno sa ministrima, trebalo da otputuje u Banjaluku na obilježavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, poslat nekoliko minuta prije planiranog poletanja i naglasila da je zahtjev upućen još 11. septembra.

KAMPANJA „UPOZNAJTE SRPSKO STRADANJE“ I U EVROPI: Bošnjački aktivisti bijesni zbog otkrivanja istine o ratu u BiH

KAMPANJA "Upoznajte srpsko stradanje" organizovana u Rimu od strane Memorijalnog centra Republike Srpske zasmetala je bošnjačkim aktivistima koji su pisali vlastima u italijanskoj prestonici sa zahtjevom da se ograde od kampanje.

JEDAN NAROD ŽIVI S OBJE STRANE DRINE: U Banjaluci svečana akademija povodom Dana srpskog jedinstva i nacionalne zastave (FOTO/VIDEO)

U Banjaluci je održana svečana akademija povodom obilježavanja Dana srpskog jedinstva i nacionalne zastave.

NASTALJAMO ONO ŠTO SU DODIK I VUČIĆ UTEMELJILI: Minić i Macut poslali važne poruke nakon sastanka u Banjaluci (VIDEO)

DAN srpskog jedinstva nije samo jedan dan u kalendaru, nego nešto što mi sve vrijeme baštinimo, rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić.

ČELNIK UNIVERZITETA U BANJALUCI DOBIO NAGRADU U SAD: Međunarodno naučno dostignuće Škrbića u oblasti kardiovaskularne medicine

VRŠILAC dužnosti rektora Univerziteta u Banjaluci prof. dr Ranko Škrbić dobitnik je godišnje nagrade Američke sekcije Međunarodne akademije za kardiovaskularne nauke (IACS) za zapažene rezultate u naučnoistraživačkom radu u 2026. godini.

ZAHVALNOST ZA DJELA U TEŠKIM VREMENIMA ZA NAŠ NAROD: Otkrivena bista akademika Vojislava Maksimovića u zgradi Univerziteta u Istočnom Sarajevu

BISTA prvog rektora Univerziteta u Istočnom Sarajevu akademika Vojislava Maksimovića otkrivena je danas u zgradi Rektorata u znak vječne zahvalnosti za njegovu nesebičnu brigu i njegovanje srpske duhovnosti i kulture u teškim vremenima za srpski narod i Republiku Srpsku.

MACUT STIGAO U BANJALUKU: U toku sastanak sa Minićem

PREDSJEDNIK Vlade Srbije u tehničkom mandatu Đuro Macut stigao je u Banjaluku na obilježavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.

POVEZUJU SE BANJALUKA I BEOGRAD: Napreduju radovi na izgradnji autoputa, uskoro se postavlja prvi sloj asfalta

RADOVI na izgradnji autoputa od Rače do Bijeljine ubrzani su, a na prvom dijelu trase u toku su posljednje pripreme pred polaganje prvih slojeva asfalta. Riječ je o 20 kilometara dugoj dionici koja predstavlja nastavak autoputa iz Srbije i buduću vezu Beograda s Bijeljinom i dalje Banjoj Lukom.

REKORDAN BROJ PRVAČIĆA U BANJALUČKOJ ŠKOLI: Nema dovoljno prostora za nastavu i produženi boravak

OSNOVNU školu "Aleksa Šantić" u banjalučkom naselju Rosulje pohađa sve veći broj učenika, a ovogodišnji upis 120 prvačića dodatno je produbio problem nedostatka mjesta za nastavu, boravak i vannastavne aktivnosti.