ZBOG NUKLEARNOG OTPADA NA GRANICI: BiH prijavila Hrvatsku Sekretarijatu Bernske konvencije pri Savjetu Evrope

– Mi smo od početka govorili da slučaj Trgovska gora nije lokalna tema, iako je bilo potrebno dosta vremena da ona dođe na međunarodni nivo. Nuklearni objekat u graničnom području je sve, samo ne bezazlena stvar. Ovo je pitanje elementarnih ljudskih prava, dobrosusjedskih odnosa, zdravlja, prirode i života bez nametnutih rizika po život ljudi uz Unu – rekao je Crnković za Srnu.

Ako se radioaktivni otpad planira na kilometar ili dva od rijeke Une i BiH, kaže Crnković, onda niko nema pravo da kaže da to nije i problem BiH.

– Prijava Bernskoj konvenciji odnosi se na zaštitu divljih vrsta, prirodnih staništa i ekosistema rijeke Une. Do sada su već aktivirani mehanizmi Espo i Arhus konvencije, koji se odnose na prekograničnu procjenu uticaja, pristup informacijama i učešće javnosti – naveo je Crnković.

S druge strane, kako je rekao, Bernska konvencija sada otvara još jedno važno pitanje – šta se dešava sa prirodom, vrstama i staništima ako se ovakav projekat nastavi bez potpunih i provjerljivih istraživanja.

Prema njegovim riječima, Una bez nuklearnog objekta ima svoje probleme, ali uprkos tome to je živa rijeka i jedna od najvrednijih u Evropi.

– Uz nju žive ljudi, u njoj i oko nje živi čitav jedan svijet koji se ne može svesti na nekoliko birokratskih rečenica ili izlizanih floskula u stilu „radimo u stilu sa najboljim svjetskim praksama“. Mi na terenu vidimo primjenu nešto drugačije prakse u odnosu na ono što bi trebalo – naveo je Crnković.

On je pozvao Hrvatsku da pokaže hidrogeološka istraživanja, kretanje podzemnih voda, moguće puteve kontaminacije, stanje vrsta i staništa.

– Ne može se kod radioaktivnog otpada tražiti povjerenje na riječ – istakao je Crnković.

On je ukazao na to da nadležni iz Hrvatske nisu ni u jednoj fazi do sada dali dovoljno jasne, potpune i javno provjerljive odgovore o mogućim uticajima projekta na sliv Une.

Objasnio je da se sve prilagođava tome da se radioaktivni otpad izgura na granicu, te da je posebno sporno što se aktivnosti oko lokacije Čerkezovac nastavljaju iako BiH i pogođene zajednice i dalje nemaju potpun uvid u sve podatke koji su potrebni za ozbiljnu procjenu rizika.

– Kada tome dodamo da je to suštinski rezultat političke odluke iz period 1997-1999. godina, onda je sve jasno. Godinama slušamo uvjeravanja od nadležnih iz Hrvatske kako će raditi sve po najboljim svjetskim praksama, a na terenu je nešto drugo. Otvoreno su govorili da će studiju napraviti tako da opravdava lokaciju. Papir ne štiti rijeku. Papir ne štiti ljude – kaže Crnković.

On je naveo da se od Sekretarijata Bernske konvencije traži da prijavu registruje, ispita i preduzme korake predviđene mehanizmima Konvencije.

– Očekujemo da se od Hrvatske zatraže dodatne informacije i da se slučaj Trgovske gore posmatra kao ozbiljno prekogranično pitanje zaštite prirode. Naše pravo, obaveza i dužnost je da koristimo svaki dostupni mehanizam za odbranu sliva rijeke Une, odbranu svih nas koji živimo ovdje. Mi nemamo ni rezervnu Unu, ni rezervne živote da bi mogli ignorisati prijetnju radioaktivnih i drugih opasnih otpada na Trgovskoj gori – istakao je Crnković.

Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane „Krško“ kao i postojeći institucionalni otpad skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.