VEĆINA GRADOVA NEMA PREČIŠĆIAVAČE: Ko su najveći zagađivači rijeka u BiH?

Foto: Printskrin/Jutjub/Al džezira

U brojnim gradovima otpadne vode iz domaćinstava i industrijskih postrojenja i dalje se direktno ispuštaju u vodotoke bez adekvatnog prečišćavanja, dok se uz obale rijeka gomilaju divlje deponije koje dodatno ugrožavaju ekosisteme. Posljedice su vidljive na svakom koraku, od neugodnih mirisa i promjene boje vode do pomora ribe i narušenog zdravlja lokalnog stanovništva.

Pitanje koje se sve češće postavlja jeste ko snosi odgovornost za ovakvo stanje. Da li su najveći zagađivači industrijska postrojenja, neuređeni kanalizacioni sistemi ili nesavjesni pojedinci koji godinama pretvaraju riječne obale u odlagališta otpada? U zemlji bogatoj vodnim resursima, odgovor na to pitanje otkriva složen problem u kojem se prepliću institucionalni propusti, nedovoljna kontrola i dugogodišnje zanemarivanje zaštite životne sredine.

Tri glavna razloga

Prema riječima prof. dr. Samira Lemeša iz Eko foruma Zenica, rijeke u BiH trpe pritisak iz tri glavna izvora: teške industrije, neprečišćenih komunalnih otpadnih voda i mini hidroelektrana.

– Područje od Zenice do Kaknja i nizvodno je istorijski i trenutno među najugroženijim vodotokovima. Tu su dominantni industrijski zagađivači, ali i veliki broj gradova uz rijeku Bosnu i njene pritoke. Vlada FBiH već godinama produžava rokove za početak primjene pravilnika o otpadnim vodama, kako bi se velikim zagađivačima dala prilika da ugrade prečistače. Upravo krajem juna ove godine ističe posljednji rok, do kojeg bi svi zagađivači otpadne vode morali dovesti u zakonom dozvoljene granice. Federalno ministarstvo okoliša i turizma još nije odlučilo da li će taj rok produžiti i šesti put – kazao je.

Dodao je da rijeka Spreča važi za jednu od najmrtvijih rijeka u BiH, a da su glavni zagađivači locirani u industrijskoj zoni Lukavac.

– GIKIL je godinama bio predmet sudskih procesa zbog nekontrolisanog ispuštanja katrana, amonijaka i fenola, što je više puta dovelo do potpunog pomora ribe i zagađenja nizvodnog toka koji se ulijeva u Bosnu kod Doboja – istakao je.

Osim trovanja rijeka iz industrijskih postojenja, Lemeš ističe da je veliki problem i gradnja hidroelektrana.

– Dok industrija truje vodu hemijski, mini hidroelektrane (MHE) uništavaju rijeke morfološki i biološki. Izgradnjom derivacionih MHE, rijeke se bukvalno guraju u cijevi dužine po nekoliko kilometara. Riječna korita ostaju potpuno suha jer se ekološki prihvatljivi protok u praksi ne kontroliše – kazao je profesor Lemeš.

Šta ubija rijeke?

Lemeš je objasnio da se razlikuju dvije vrste zagađenja voda: hemijski i organski. Dodaje da su za industrijske zagađivače dominantni hemijski otrovi kao što su teški metali (kadmij, olovo, živa, hrom, nikal), PAH-ovi (policiklični aromatični ugljovodonici), fenoli i amonijak.

– Najveći procent zagađenja u BiH otpada na neprečišćene fekalne i komunalne vode, jer većina gradova (uključujući i velike urbane centre) nema funkcionalne centralne uređaje za prečišćavanje otpadnih voda. Za te otpadne vode karakteristični su fosfati i nitrati iz deterdženata i poljoprivrednih đubriva, kao i pad otopljenog kisika u vodi – objašnjava Lemeš.

Na sve ovo treba dodati ogromne količine otpada, koji završava u rijekama iz divljih deponija, i „ukrašava“ obale najlonskim kesama i plastičnim bocama, dodao je.

– Iz rijeke Drine svake godine se izvade stotine tona plastičnog otpada, koji dolazi iz Crne Gore i Srbije – kazao je.

Institucijalna pasivnost

Institucije često ne raguju na adekvatan način i pravovremeno zbog podijeljenih nadležnosti i prebacivanja loptice odgovornosti s jednog na drugi nivo ili između kantona.

– Broj ekoloških i vodnih inspektora na svim nivoima je minimalan. Jedan inspektor često pokriva desetine opština i stotine privrednih subjekata. Inspekcije nemaju sopstvene mobilne laboratorije koje mogu odmah na terenu uzorkovati vodu i procesuirati dokaz koji je pravno validan na sudu – dodao je Lemeš.

Kazne propisane Zakonom o vodama i Zakonom o zaštiti okoliša za pravna lica često su preniske i iznose u naboljem slučaju svega 2-3 hiljade KM. Velikim industrijskim zagađivačima je ekonomski isplativije plaćati periodične kazne nego investirati milione u filterska postrojenja, istakao je Lemeš.

– Veliki zagađivači su često i veliki poslodavci ili punioci budžeta. Institucije svjesno tolerišu zagađenje, kako se ne bi ugrozila radna mjesta ili politički interesi – dodao je.

Narednih deset godina

Profesor Samir Lemeš smatra da je za poboljšanje kvaliteta voda u Bosni i Hercegovini neophodno zajedničko djelovanje institucija, lokalnih zajednica i građana.

Prema njegovim riječima, vlasti moraju ulagati u prečišćavanje otpadnih voda i pojačati kontrolu zagađivača, dok lokalne zajednice trebaju zaštititi riječne obale i uklanjati divlje deponije. Građani, s druge strane, mogu doprinijeti prijavljivanjem zagađenja i odgovornijim odnosom prema okolišu.

Lemeš upozorava da bez odlučnih mjera nije moguće očekivati značajnije poboljšanje stanja bh. rijeka u narednim godinama.

Ugrožavanje Neretve

Gornji tok Neretve i njene pritoke ugroženi su industrijom u Konjicu (metaloprerađivačka industrija Igman) i Mostaru. Poseban problem u ovom slivu je i deponija „Uborak“, s koje se procjedne vode, bogate teškim metalima, filtriraju prema tlu i obližnjim potocima koji se ulijevaju u Neretvu.

Zašto institucije zakazuju?

– Upravljanje vodama je podijeljeno između entiteta, kantona i opština. Agencije za vodna područja (npr. Agencija za vodno područje rijeke Save) izdaju vodne akte, ali nemaju represivne aparate. Kada se desi incident na rijeci Bosni, često se spore federalna i kantonalna inspekcija oko toga u čijoj je nadležnosti zagađivač – kazao je profesor Samir Lemeš.

(Avaz)

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

KILOGRAM IDE I DO 10 KM: Ovo povrće se najviše prodaje na pijacama u Banjaluci

MLADE, svježe, tek ubrane. Tako prodavci na pijaci opisuju povrće koje danas privlači pažnju kupaca, ali ne samo zbog izgleda.

SRPSKA SE PRŽILA CIJELI AVGUST: U Banjaluci četiri puta preko 40, u Trebinju 27 tropskih noći

ČETIRI puta iznad 40 stepeni izmjereno je u Banjaluci, a čak 21 dan preko 35 u Rudom. Avgust ove godine je na brojnim mjernim stanicama postao najtopliji mjesec ikada.

GLAS ISTINE STIGAO I DO BRISELA: Srpsko stradanje prvi put na naslovnicama evropskih medija

MEĐUNARODNA digitalna kampanja u Rimu o srpskom stradanju u proteklih sedam dana privukla je pažnju građana, a prvi put u istoriji srpsko stradanje je na naslovnicama italijanskih i evropskih medija, od tradicionalnih nacionalnih dnevnih listova do velikih digitalnih platformi, saopštio je Memorijalni centar Republike Srpske.

DODIK NA VOJNOJ VJEŽBI NA PEŠTERU: U Srbiji je evidentan opšti napredak, prikazana impresivna moć

PREDSJEDNIK Milorad Dodik izjavio je danas na vojnom poligonu Pešter kod Sjenice da Vojska Srbije iz godine u godinu pokazuje poboljšanje svih elemenata borbene spremnosti.

VOJSKA SRBIJE POKAZUJE MOĆ: Na vježbi „Pobjednik 2026“ i zvaničnici Srpske (FOTO/VIDEO)

PREDSJEDNIK Srbije Aleksandar Vučić prisustvuje taktičkoj vježbi sa bojevim gađanjima "Pobjednik 2026"

PRAZNIK POJASA PRESVETE BOGORODICE: Srbi slave jednu od najvećih pravoslavnih svetinja

SRPSKA pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju praznik Polaganja pojasa Presvete Bogorodice. Ovaj dan posvećen je jednoj od najznačajnijih hrišćanskih relikvija, predmetu koji je prema predanju pripadao samoj Majci Božijoj i za koji se vijekovima vezuju priče o čudima i iscjeljenjima.

ROĐENO ŠEST BEBA: U pet gradova nije bilo poroda

U porodilištima u Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođeno je šest beba, pet dječaka i djevojčica, potvrđeno je Srni u porodilištima.

MANJE DJECE, MANJE RADNIKA, VIŠE STARIJIH: Alarmantni demografski podaci u Srpskoj

SVE manje djece, sve manje radnika, a sve više penzionera i ljudi u dubokoj starosti. Tako u nekoliko brojki izgleda demografska slika Republike Srpske.

3.500 DOMAĆINSTAVA OSTAJE BEZ STRUJE: Ovaj dio Srpske danas bez električne energije

Radnici "Elektroprenosa BiH" danas će izvoditi radove na trafostanici "Lopare", zbog čega će od 9.00 do 14.00 časova bez električne energije biti 3.500 korisnika sa dijela opštine Lopare, najavljeno je iz "Elektro-Bijeljine".

PRIJATAN DAN PRED NAMA: Nakon prohladnog jutra, temperature rastu

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ danas će biti pretežno sunčano i prijatno toplo uz postepeno naoblačenje koje će se širiti od sjevera ka jugu i istoku.