VEĆINA GRADOVA NEMA PREČIŠĆIAVAČE: Ko su najveći zagađivači rijeka u BiH?

Foto: Printskrin/Jutjub/Al džezira

U brojnim gradovima otpadne vode iz domaćinstava i industrijskih postrojenja i dalje se direktno ispuštaju u vodotoke bez adekvatnog prečišćavanja, dok se uz obale rijeka gomilaju divlje deponije koje dodatno ugrožavaju ekosisteme. Posljedice su vidljive na svakom koraku, od neugodnih mirisa i promjene boje vode do pomora ribe i narušenog zdravlja lokalnog stanovništva.

Pitanje koje se sve češće postavlja jeste ko snosi odgovornost za ovakvo stanje. Da li su najveći zagađivači industrijska postrojenja, neuređeni kanalizacioni sistemi ili nesavjesni pojedinci koji godinama pretvaraju riječne obale u odlagališta otpada? U zemlji bogatoj vodnim resursima, odgovor na to pitanje otkriva složen problem u kojem se prepliću institucionalni propusti, nedovoljna kontrola i dugogodišnje zanemarivanje zaštite životne sredine.

Tri glavna razloga

Prema riječima prof. dr. Samira Lemeša iz Eko foruma Zenica, rijeke u BiH trpe pritisak iz tri glavna izvora: teške industrije, neprečišćenih komunalnih otpadnih voda i mini hidroelektrana.

– Područje od Zenice do Kaknja i nizvodno je istorijski i trenutno među najugroženijim vodotokovima. Tu su dominantni industrijski zagađivači, ali i veliki broj gradova uz rijeku Bosnu i njene pritoke. Vlada FBiH već godinama produžava rokove za početak primjene pravilnika o otpadnim vodama, kako bi se velikim zagađivačima dala prilika da ugrade prečistače. Upravo krajem juna ove godine ističe posljednji rok, do kojeg bi svi zagađivači otpadne vode morali dovesti u zakonom dozvoljene granice. Federalno ministarstvo okoliša i turizma još nije odlučilo da li će taj rok produžiti i šesti put – kazao je.

Dodao je da rijeka Spreča važi za jednu od najmrtvijih rijeka u BiH, a da su glavni zagađivači locirani u industrijskoj zoni Lukavac.

– GIKIL je godinama bio predmet sudskih procesa zbog nekontrolisanog ispuštanja katrana, amonijaka i fenola, što je više puta dovelo do potpunog pomora ribe i zagađenja nizvodnog toka koji se ulijeva u Bosnu kod Doboja – istakao je.

Osim trovanja rijeka iz industrijskih postojenja, Lemeš ističe da je veliki problem i gradnja hidroelektrana.

– Dok industrija truje vodu hemijski, mini hidroelektrane (MHE) uništavaju rijeke morfološki i biološki. Izgradnjom derivacionih MHE, rijeke se bukvalno guraju u cijevi dužine po nekoliko kilometara. Riječna korita ostaju potpuno suha jer se ekološki prihvatljivi protok u praksi ne kontroliše – kazao je profesor Lemeš.

Šta ubija rijeke?

Lemeš je objasnio da se razlikuju dvije vrste zagađenja voda: hemijski i organski. Dodaje da su za industrijske zagađivače dominantni hemijski otrovi kao što su teški metali (kadmij, olovo, živa, hrom, nikal), PAH-ovi (policiklični aromatični ugljovodonici), fenoli i amonijak.

– Najveći procent zagađenja u BiH otpada na neprečišćene fekalne i komunalne vode, jer većina gradova (uključujući i velike urbane centre) nema funkcionalne centralne uređaje za prečišćavanje otpadnih voda. Za te otpadne vode karakteristični su fosfati i nitrati iz deterdženata i poljoprivrednih đubriva, kao i pad otopljenog kisika u vodi – objašnjava Lemeš.

Na sve ovo treba dodati ogromne količine otpada, koji završava u rijekama iz divljih deponija, i „ukrašava“ obale najlonskim kesama i plastičnim bocama, dodao je.

– Iz rijeke Drine svake godine se izvade stotine tona plastičnog otpada, koji dolazi iz Crne Gore i Srbije – kazao je.

Institucijalna pasivnost

Institucije često ne raguju na adekvatan način i pravovremeno zbog podijeljenih nadležnosti i prebacivanja loptice odgovornosti s jednog na drugi nivo ili između kantona.

– Broj ekoloških i vodnih inspektora na svim nivoima je minimalan. Jedan inspektor često pokriva desetine opština i stotine privrednih subjekata. Inspekcije nemaju sopstvene mobilne laboratorije koje mogu odmah na terenu uzorkovati vodu i procesuirati dokaz koji je pravno validan na sudu – dodao je Lemeš.

Kazne propisane Zakonom o vodama i Zakonom o zaštiti okoliša za pravna lica često su preniske i iznose u naboljem slučaju svega 2-3 hiljade KM. Velikim industrijskim zagađivačima je ekonomski isplativije plaćati periodične kazne nego investirati milione u filterska postrojenja, istakao je Lemeš.

– Veliki zagađivači su često i veliki poslodavci ili punioci budžeta. Institucije svjesno tolerišu zagađenje, kako se ne bi ugrozila radna mjesta ili politički interesi – dodao je.

Narednih deset godina

Profesor Samir Lemeš smatra da je za poboljšanje kvaliteta voda u Bosni i Hercegovini neophodno zajedničko djelovanje institucija, lokalnih zajednica i građana.

Prema njegovim riječima, vlasti moraju ulagati u prečišćavanje otpadnih voda i pojačati kontrolu zagađivača, dok lokalne zajednice trebaju zaštititi riječne obale i uklanjati divlje deponije. Građani, s druge strane, mogu doprinijeti prijavljivanjem zagađenja i odgovornijim odnosom prema okolišu.

Lemeš upozorava da bez odlučnih mjera nije moguće očekivati značajnije poboljšanje stanja bh. rijeka u narednim godinama.

Ugrožavanje Neretve

Gornji tok Neretve i njene pritoke ugroženi su industrijom u Konjicu (metaloprerađivačka industrija Igman) i Mostaru. Poseban problem u ovom slivu je i deponija „Uborak“, s koje se procjedne vode, bogate teškim metalima, filtriraju prema tlu i obližnjim potocima koji se ulijevaju u Neretvu.

Zašto institucije zakazuju?

– Upravljanje vodama je podijeljeno između entiteta, kantona i opština. Agencije za vodna područja (npr. Agencija za vodno područje rijeke Save) izdaju vodne akte, ali nemaju represivne aparate. Kada se desi incident na rijeci Bosni, često se spore federalna i kantonalna inspekcija oko toga u čijoj je nadležnosti zagađivač – kazao je profesor Samir Lemeš.

(Avaz)

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

ZBOG RADOVA NA ELEKTROMREŽI: Sutra isključenja struje u Banjaluci

BEZ struje će sutra od 09:00 do 12:00 časova ostati dio ulica Knežopoljske i Miše Stupara, saopšteno je iz Elektrokrajine.

VELIKO PRIZNANJE I BLAGOSLOV ZA SAVU MINIĆA: Predsjednik Vlade Srpske odlikovan Ordenom Svetog kralja Dragutina

PREDSJEDNIK Vlade Republike Srpske Savo Minić odlikovan je Ordenom Svetog kralja Dragutina Eparhije zvorničko-tuzlanske. Minić je istakao da je orden primio sa velikom čašću i zahvalnošću.

STIŽE PREOKRET VREMENA: Sunce još kratko, pa slijedi naglo zahlađenje i pljuskovi

U Republici Srpskoj i FBiH i sutra će biti pretežno sunčano i toplo vrijeme, a nova promjena sa osvježenjem očekuje se od srijede uveče.

BRANKO BLANUŠA OSTAJE KANDIDAT ZA PREDSJEDNIKA SRPSKE: Buran rasplet sjednice GO SDS

ZAKLJUČAK je lično predložio Branko Blanuša, a njim je predviđeno da će, pored njegove kandidature, biti i odvojene liste.

„STANIVUKOVIĆ ŽELI DA KUPI SDS“: Miličević opleo po gradonačelniku Banjaluke

GRADONAČELNIK Teslića Milan Miličević poručio je, na današnjoj sjednici Glavnog odbora SDS-a, da je Pokret Sigurna Srpska skup svega i svačega, te članove ove stranke u Tesliću nazvao miševima i posebno naglasio da ni u kom scenariju ne može da zamisli da bi Draško Stanivuković mogao da bude predsjednik SDS-a.

VIKEND GUŽVA: Vozači satima čekaju na granicama sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom

KOLONE vozila satima čekaju na prelazak granice sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

VLADA SRPSKE UPOZORAVA: GP Gradiška pod rizikom zbog novog sporazuma BiH i Hrvatske

PREDSJEDNIK Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da se nada da neće doći do novog problema na graničnom prelazu u Gradišci nakon što je za sutra najavljeno potpisivanje ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima.

BJELICA OŠTRO KRITIKOVAO BLANUŠU: Burna sjednica GO SDS

SJEDNICA Glavnog odbora SDS ulazi već u treći sat, a protiče u burnoj atmosferi nakon što je Branko Blanuša za 180 stepeni promijenio stav i uoči sjednice predložio da Draško Stanivuković bude kandidat opozicije i da se dvije stranie spoje, saznaje portal Provjereno.

U LEPOSAVIĆU REKORDNA IZLAZNOST BIRAČA: Do 13 časova glasalo 35,9 odsto birača

NA vanrednim izborima za skupštinu privremenih institucija na Kosovu i Metohiji do 13.00 časova glasalo je 15,10 odsto birača, a ubjedljivo najveća izlaznost i dalje je u srpskim sredinama.

OBRT KOJI NIKO NIJE OČEKIVAO: Blanuša predložio Stanivukovića za kandidata, uskoro Glavni odbor

BRANKO Blanuša i većina članova Predsjedništva SDS predložila je Glavnom odboru stranke da Draško Stanivuković bude kandidat za predsjednika Republike Srpske na oktobarskim izborima, i da dođe do spajanja dvije stranke koje bi nastupale pod imenom Srpske demokratske stranke, potvrđeno je od više izbora za portal Provjereno.