EU EKSPRESNO DOBIJA NOVU ČLANICU? Nije Crna Gora, nije Ukrajina, raspisaće referendum!

Foto: Unsplash

Vladajuća koalicija u Rejkjaviku obećala je da će održati referendum o ponovnom pokretanju pregovora o pristupanju EU do 2027. godine, nakon što je prethodna vlada zamrznula pregovore 2013. godine. Međutim, vremenski okvir se ubrzava u vrijeme geopolitičkih previranja i nakon odluke Vašingtona da uvede tarife Islandu i prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će anektirati Grenland.

Očekuje se da će islandski parlament objaviti datum glasanja u narednih nekoliko nedjelja, prema riječima dvije osobe kojima je dodijeljena anonimnost da slobodno govore. Ovaj potez dolazi nakon niza posjeta političara EU Islandu i islandskih političara Briselu. Ako Islanđani glasaju za, mogli bi da se pridruže EU prije bilo koje druge zemlje kandidata, rekao je jedan od izvora.

– Razgovor o proširenju se mijenja. Sve se više radi o bezbjednosti, o pripadnosti i o očuvanju naše sposobnosti da djelujemo u svijetu konkurentskih sfera uticaja. To se tiče svih Evropljana – rekla je za Politiko komesarka EU za proširenje Marta Kos, koja se prošlog mjeseca u Briselu sastala sa islandskom ministarkom spoljnih poslova Torgerdur Katrin Gunardotir.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen sastala se prošlog mjeseca u Briselu sa islandskim premijerom Kristrun Frostadotir i rekla da njihovo partnerstvo „nudi stabilnost i predvidljivost u nestabilnom svijetu“.

Fon der Lajen, koja je posjetila Island prošlog jula, takođe se sastala sa Frostadotir tokom sastanka Nordijskog savjeta u Stokholmu prošle jeseni i pohvalila je njenu zemlju zbog jačanja saradnje sa EU. Fon der Lajen će ponovo posjetiti arktički region u martu.

Razgovori o produbljivanju veza sa Islandom, pa čak i o potencijalnom nastavku pregovora o pristupanju, počeli su i prije nego što se američki predsjednik Donald Tramp vratio na dužnost prošle godine, a zvaničnik EU je rekao da Brisel već posvećuje više pažnje toj strateški važnoj zemlji.

Ali eskalacija prijetnji iz SAD, među kojima je i šala Bilija Longa, Trampovog kandidata za ambasadora na Islandu, da će zemlja postati 52. američka država i da će on biti guverner, povećala je hitnost situacije.

– Mislim da je činjenica da je Island pomenut četiri puta u Trampovom govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca, dok je američki predsjednik govorio o Grenlandu, svakako usmjerila pažnju – rekao je drugi zvaničnik EU upoznat sa situacijom, dodajući da to „mora biti uznemirujuće za malu zemlju“.

Island je podnio zahtjev za pridruživanje EU 2009. godine, na vrhuncu finansijske krize u kojoj su sve tri njegove glavne komercijalne banke propale. Međutim, vlada je zamrznula pregovore u decembru 2013. godine, dok se islandska ekonomija brzo oporavljala u isto vrijeme kada su ekonomisti upozoravali na potencijalni kolaps evrozone. U martu 2015. godine, Rejkjavik je zatražio da se više ne smatra zemljom kandidatom za EU. Ali geopolitička situacija se značajno promijenila tokom posljednje decenije.

Island zauzima strateški važnu lokaciju u Sjevernom Atlantiku, južno od Arktičkog kruga, nema vojsku i oslanja se na članstvo u NATO-u i bilateralni sporazum o odbrani sa SAD iz 1951. godine za svoju bezbjednost.

Ta realnost, zajedno sa ekonomskim koristima od pridruživanja EU, izgleda da podiže stavove javnosti o potencijalnom pridruživanju bloku, a ankete pokazuju da je podrška u porastu.

Ipak, njen put ka članstvu u EU nije jednostavan.

– Pristupanje bi moglo da naiđe na neke veoma teške domaće političke prepreke u budućnosti – rekao je za Politiko Gudni Torlacijus Johaneson, bivši predsjednik Islanda.

Najveća potencijalna prepreka je pitanje prava na ribolov, ključne industrije na Islandu i velikog pitanja tokom pregovora posljednji put.

– Na kraju se sve svodi na ribu, to je uvijek bio problem – rekao je prvi zvaničnik EU.

Ali postoji jedna ključna razlika između pregovora tada i sada: Bregzit.

Velika Britanija i Island dugo imaju napete odnose oko ribolova, učestvujući u nizu nasilnih sukoba nazvanih „Rat bakalara“ između 1950-ih i 1970-ih. Tokom pregovora o pristupanju Islanda postojale su ozbiljne tenzije između dvije zemlje, a Velika Britanija je bila zabrinuta zbog količine skuše koju su islandski ribarski brodovi lovili. Spor, nazvan „Rat skuše“, doveo je do toga da je EU zaprijetila trgovinskim sankcijama Islandu.

Ali sada kada je Britanija van EU, prava na ribolov mogla bi biti manja prepreka.

Ako Islanđani odluče da žele da nastave razgovore sa EU, pregovori bi mogli brzo da napreduju. Island je član Evropskog ekonomskog prostora i dio Šengenskog prostora slobodnog putovanja i kao takav već ima mnoge zakone EU u svojim zakonskim propisima.

Prije zamrzavanja pregovora 2013. godine, Island je zatvorio 11 od 33 pregovaračka poglavlja. Crna Gora, najnaprednija zemlja kandidat za EU, prestigla je tu prekretnicu tek u posljednjih nekoliko mjeseci.

– Na papiru, ne bi bilo previše teško; čak bi moglo potrajati samo godinu dana da se zatvore sva pregovaračka poglavlja – rekao je prvi zvaničnik EU. Međutim, osoba upoznata sa raspoloženjem na Islandu upozorila je da bi takav vremenski rok bio previše ambiciozan s obzirom na teškoće nekih elemenata pregovora.

Da bi se Island zaista pridružio EU, morao bi da održi još jedan referendum o tome da li da nastavi nakon završetka pregovora.

U zavisnosti od toga koliko će to trajati i kakva će biti geopolitička situacija u tom trenutku, to bi mogla biti visoka ljestvica, s obzirom na to da su koristi od članstva za Island više u pogledu bezbjednosti, a manje u pogledu ekonomske koristi. Island ima peti najveći BDP po glavi stanovnika na svijetu, što članstvo u EU čini manje privlačnim nego za druge koji se bore da se pridruže bloku.

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

NAKON 200 DANA U SVEMIRU: Kineski astronauti se vratili na Zemlju (VIDEO)

KAPSULA svemirskog broda iz misije "Šenžu 21" sa tri kineska astronauta spustila se u Dongfengu, u autonomnoj oblasti Unutrašnja Mongolija, na sjeveru Kine, javila je agencija Sinhua.

NEKADAŠNJI SIMBOL BIVŠE JUGOSLAVIJE: Hrvatska prodaje Titov Spomen dom u Kumrovcu (VIDEO)

NEKADAŠNJI simbol bivše Jugoslavije i rodnog mjesta nekadašnjeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita uskoro bi mogao dobiti novog vlasnika, jer je hrvatska Vlada odlučila da na javnoj licitaciji proda Titov Spomen dom u Kumrovcu, uz početnu cijenu od 2,7 miliona evra.

ŠAMAR IZ BRISELA: Evropska komisija poslala dvije opomene Hrvatskoj

EVROPSKA komisija (EK) uputila je nizu država članica, među njima i Hrvatskoj, dvije službene opomene zbog toga što u svoje zakonodavstva nije prenijele evropske direktive.

ŠOJGU POSLAO PORUKU SRPSKOJ: „Izbori na jesen će biti veliki test za Banjaluku“

SEKRETAR Savjeta bezbjednosti Rusije Sergej Šojgu najavio je spremnost Rusije da pruži političku podršku Republici Srpskoj u svjetlu predstojećih izbora tamo, uključujući i na međunarodnoj sceni.

ČEKA SE ODOBRENJE TRAMPA: SAD i Iran postigli sporazum o primirju?

AMERIČKI i iranski pregovarači postigli su dogovor o 60-dnevnom memorandumu o razumijevanju, koji bi omogućio produženje primirja i otvaranje pregovora o iranskom nuklearnom programu.

UPOZORENJE IZ MOSKVE: Napad na Kijev moguć u svakom trenutku

NAPAD na Kijev, na koji je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije upozorilo zapadne ambasadore, može da se dogodi svakog trenutka, izjavio je sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije Sergej Šojgu.

HILJADE LJUDI EVAKUISANE: Detonirana bomba iz Drugog svjetskog rata u Njemačkoj

BOMBA iz Drugog svjetskog rata detonirana je u zapadnom njemačkom gradu Mersu nakon što su hiljade ljudi evakuisane.

NEĆE MOĆI: I Hrvati rekli „ne“ Zelenskom

HRVATSKI premijer Andrej Plenković odbacio je pojednostavljenu proceduru pristupanja Ukrajine EU, ističući da sve zemlje kandidati moraju ispuniti iste uslove.

SNAŽNO NEVRIJEME POGODILO SLOVENIJU: Vjetar nosio krovove i rušio stabla VIDEO

SNAŽNO nevrijeme pogodilo je Sloveniju, a olujni oblak se preselio u Hrvatsku i prijeti da bi mogao ući i u BiH.

CRNI BILANS HANTVIRUSA: SZO se oglasila o broju zaraženih i preminulih

BROJ potvrđenih slučajeva hantavirusa povezanih sa kruzerom "MV Hondijus", porastao je na 13, dok su tri osobe preminule, saopštio je danas generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus dodajući da nije bilo smrtnih slučajeva od 2. maja.