DOBAR ROD I KVALITET PŠENICE: Cijena ima trend rasta

Foto: Ilustracija/V.M.

Trend je u ovom momentu dobar, prema informacijama sa Novosadske berze, koja ima reper Mađarsku berzu, cijene žitarica porasle su za pet odsto i nadamo se da ćemo imati ovaj trend koji će napraviti da poljoprivredna proizvodnja u Republici Srpskoj bude održiva, izjavio je Minić.

On je naveo da će resorno ministarstvo, kao i uvijek do sada, po završetku žetve isplatiti podsticaj koji ukupno iznosi 12,4 miliona KM, ili 500 KM po hektaru, te podsjetio da je i gorivo za poljoprivrednike bilo subvencionisano sa 80 feninga po litri.

– Podnijeli smo i inicijativu Savjetu ministara za uvođenje prelevmana koji iznosi 10 feninga i carine od pet feninga, što je mjera koja bi prema našem zahtjevu trebala da traje do 90 dana, odnosno do završetka žetve i eventualnog skladištenja – rekao je Minić novinarima.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo poljoprivrede je na području Semberije uspjelo da obezbijedi skladištenje sigurnih 23.000 tona pšenice, što znači da sitni poljoprivredni proizvođači koji u ovom momentu nemaju skladišne kapacitete mogu predati pšenicu i sačekati trend rasta cijene žitarica, koji je u ovom momentu dobar.

– Bilo je niz spekulacija nakon moje prošle posjete Bijeljini kada sam prokomnetarisao cijenu pšenice koja je bila manja nego što je sada i onda su društvene mreže i pojedini mediji napravili od toga medijski linč, a u principu, Ministarstvo poljoprivrede je partner sa poljoprivrednim proizvođačima – istakao je Minić.

On kaže da je danas, kao i uvijek, razgovorao sa poljoprivrednim proizvođačima o svim aktuelnim problemima, ali da ima stvari na koje resorno ministarstvo ne može da utiče.

– Ono na šta Ministarstvo može da utiče jeste da dogovorimo pravilnik i isplatimo podsticaje, uputimo inicijativu prema Savjetu ministara, a odazvaćemo se na sastanak koji bude organizovala Privredna komora, gdje treba da budu mlinsko-pekarski sektor i poljoprivredni proizvođači i svaki put ćemo doći za svaki problem – poručio je Minić.

Nakon žetve pšenice u selu Glogovac kod Bijeljine, resorni ministar je istakao da je rod dobar i kada su u pitanju prinos, vlaga i proteini.

– Mi smo došli da pričamo šta je to što može uraditi Ministarstvo poljoprivrede, Vlada Republike Srpske i predsjednik Republike, koga sam obavijestio da danas dolazim u Bijeljinu i da ćemo tragati za rješenjem, jer znam da me svaki put pitao šta možemo još uraditi – rekao je Minić.

Ministar je poručio da će resorno ministartsvo, kao partner sa poljoprivrednim proizvođačima, učiniti sve kako bi cijena pšenice bila prihvatljiva domaćim poljoprivrednim proizvođačima.

– Žetva je ušla u drugu polovinu ili završnu fazu, imaćemo prosječan prinos od šest tona, dobar kvalitet, borićemo se još za cijenu, a pozitivni su trendovi koji se odnose na svjetske parametre – istakao je Minić.

On je rekao da očekuje sastanak koji će organizovati Privredna komora Republike Srpske.

– Očekujem da budemo sudionici jedne priče koja se zove zaštita domaće proizvodnje, u onim okvirima i mogućnostim u kojima može Ministasrvo poljoprivrede – rekao je Minić.

Savo Bakajlić je u ime okupljenih semberskih poljoprivrednika rekao da nije dobro što proizvođači pšenicu predaju, a cijenu ne znaju i istakao da se domaća proizvodnja mora zaštiti.

On smatra da je uvoz poguban po domaću poljoprivrednu proizvodnju, te da cijena pšenice treba da ima reciprocitet u odnosu na mlinsko-pekarsku industriju.

Bakajlić je ocijenio da bi realna cijena pšenice trebala biti od 42 do 45 feninga.

(Srna)

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

VREMENSKA PROGNOZA ZA NEDJELJU: Sutra sunčano i toplije, a u ovim krajevima bura

U REPUBLICI Srpskoj i FBiH sutra će biti pretežno sunčano vrijeme uz promjenljivu oblačnost i još toplije.

MESNA INDUSTRIJA U BiH OBRĆE MILIONE: Ovo je lista najuspješnijih firmi

NAJVEĆI prerađivači mesa u Bosni i Hercegovini zaradili su u prošloj godini oko 115 miliona maraka, a među njima svakako prednjači firma „Madi“ iz Tešnja sa profitom od čak 39,7 miliona maraka.

SPORA VOZILA PREDSTAVLJAJU VELIKU OPASNOST: Evo da li po zakonu postoji minimalna brzina na auto-putu u BiH

AUTO-put je namijenjen brzom i protočnom saobraćaju, zbog čega zakon u Bosni i Hercegovini jasno propisuje koja vozila ne smiju koristiti ove ceste.

ŠTA ĆU SA DIPLOMOM FILOZOFA? Studenti-praktičari bježe od humanističkih nauka

NA psihologiji ih je i previše, na filozofiji i istoriji fakultet je zadovoljan i sa šačicom studenata.

KO JE BIO UBIJENI ALEKSANDAR NEŠOVIĆ BAJA? Povezuje se sa kriminalnim miljeom u Beogradu

UBISTVO Aleksandra Nešovića Baje (52), čije je tijelo nakon višednevne potrage pronađeno zakopano u betonskom buretu na području Inđije, otvorilo je niz starih i novih pitanja o njegovim poslovima, kontaktima i vezama koje sežu duboko u beogradski kriminalni milje.

VUČIĆ OD SUTRA U NIKAD VAŽNIJOJ POSJETI KINI, NA POZIV SIJA Očekuje se potpisivanje 33 sporazuma, dogovoreno milijarde evra u investicija

PREDSJEDNIK Srbije Aleksandar Vučić boraviće od sutra do 28. maja u zvaničnoj posjeti Narodnoj Republici Kini, na poziv predsjednika NR Kine Si Đinpinga.

HUMANITARNA MISIJA ZA SLOBODANA KESIĆA: Dvojica Banjalučana krenula biciklima do Krfa

HUMANOST, istrajnost i poštovanje prema istoriji spojili su se u jedinstven podvig dvojice Banjalučana, Alekse Kresojevića i Vladana Kljaića, koji su jutros sa Trga Krajine krenuli na humanitarno biciklističko putovanje ka Krfu.

„ŠOJIĆ IZ NAŠEG SOKAKA“ Urnebesni komentani na račun Stanivukovića i njegove izjave o „austrougarskom vodovodu“

NAKON što je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković izjavio da je prvi vodovod u ovom gradu izgradila Austrougarska i to 1970, prije 50 godina, uslijedili su urnebesni komentari.

POSAO ZA „PUTEVE REPUBLIKE SRPSKE“: Kako riješiti problem gužvi na istočnom tranzitu u Banjaluci?

MIROSLAV Janković, vršilac dužnosti direktora preduzeća "Putevi Republike Srpske", izjavio je, govoreći o kružnim raskrsnicama na istočnom tranzitu u Banjaluci, da kružni tokovi sami po sebi mogu ubrzati saobraćaj, ali samo ako su urađeni na osnovu kvalitetnih analiza i u skladu sa tehničkim propisima.

NEDOSTAJE LJEKARA I MEDICINSKIH SESTARA: Banjalučki Dom zdravlja u problemu, kritična i hitna služba

DOM zdravlja Banjaluka suočava se s ozbiljnim nedostatkom ljekara, medicinskih sestara i tehničara, posebno u porodičnoj medicini i hitnoj službi.