BEZ SMRTI I VASKRSENJA NEMA ŽIVOTA: Narodni običaji i vjerovanja na Božić

Foto: Srna

Srpski narod od najranijih vremena otvorenog uma i duše uočio je i prihvatio značaj ovog praznika. Počasno mjesto u obilježavanju Badnjeg dana i Božića kod Srba je je unošenje badnjaka – mladog cerovog ili hrastovog drveta u kuću. Ovaj čin doživljava se kao stupanje praznika u dom i konačna najava praznične radosti.

Prema vjerovanju, sa hrastovim granjem na Badnji dan u svaki dom ulazi i Isus, a slama koja u kući stoji sva tri dana praznovanja, podseća na onu u kojoj je rođen Sin Božji. Veruje se da ona kući donosi mir i Božji blagoslov.

Badnjak se, po tradiciji, sječe na badnje jutro. Ovaj dan svoj naziv vuče iz staroslovenske reči „bdjeti“, što znači biti budan, bdeti, u iščekivanju nekog događaja. Badnji dan je posan dan, što znači da su vjernici obavezni na pridržavanje posta. Kod nas se uobičajilo da se i oni koji ne poste ceo božićni post, u predvečerje Božića okupljaju uz posnu trpezu.

Hrastovo drvo oduvijek je važilo za simbol plodnosti. Ono u sebi čuva i pojedine prethrišćanske elemente. Prema predanju, to je drvo koje su pastiri doneli u Vitlejemsku pećinu i naložili ga kako bi ugrejali Bogomajku i Hrista. Istovremeno, badnjak predstavlja i samog Hrista, pa se zato često kaže da ovo mlado, za Srbe sveto drvo, dok razbuktava vatru na ognjištu, jarkim plamenom osvetljava ne samo naš dom, već i najmračnije djelove ljudske duše, donoseći blagodet hrišćanskog mira i ljubavi.

Drevni božićni običaji u našem narodu s vremenom su prilagođeni savremenim uslovima života, novim generacijama i njihovim navikama, ali i u tom vidu nisu izgubili na simbolici i duhovnim znamenjima.

Glava kuće i u gradskim uslovima ustaje rano, oblači svečanu garderobu, a vjeruje se da je dobro popiti malu čašicu rakije pre pristupanja sečenju mladog stabla ili kupovini na nekoj od mnogobrojnih pijaca ili trgova. Bez obzira na prividnu profanost ovog čina, njemu se i u većini pristupa sa pažnjom i poštovanjem.

Badnjak se nekada obavezno ložio u ognjištu, čime se prizivala toplota koja je ogrijala Hrista u prvim trenucima po rođenju. U gradskim uslovima ovaj segment, prirodno, izostaje, ali simbolika nije izgubljena. Postavlja se obično na istočni zid kuće ili stana, blizu ikone krsne slave. Zajedno sa njim unosi se i smotuljak slame, žita i grančica drena. Ovi elementi duboko su ukorenjeni u etnološkoj tradiciji našeg naroda u kojoj imaju višestruka značenja, koja se povezuju sa zdravljem, duhovnošću i plodnošću.

Polaznik (ponegde zvan i radovan, jer donosi radost i sreću u dom) omiljeno je dijete ili čeljade u porodici. Sa domaćinom se na božićno jutro pozdravlja i ljubi izgovarajući riječi: „Hristos se rodi!“, a domaćin odgovara: „Vaistinu se rodi!“

Badnjak, koji obično stoji u prostoriji gde se familija okuplja, polaznik prvo daruje, potom prilazi vatri i džarajući je izgovara: „Koliko varnica, toliko zdravlja, radosti, veselja, parica…“ Upućuje najljepše želje za domaćina i blagostanje u njegovom domu, pa ga zato domaćica obavezno daruje. U savremenim gradskim uslovima njegov zadatak je da ga sa poštovanjem unese i postavi na centralno mjesto u domu, najavljujući dolazak Božića.

DEČIJA RADOST

Bogatstvo narodnih običaja razlog je što je Božić omiljeni praznik najvećeg broja pravoslavnih vjernika, ali i svih koji poštuju srpsku tradiciju. Nepisano je pravilo da porodica Badnje veče obilježava okupljena oko badnjeg drveta za koje se smatra da u dom unosi sreću i spokoj, ali i opominje na praštanje i mirenje među zavađenima. Običaj je da se u seoskim uslovima badnjak seče u rano jutro. Po njega polazi domaćin, muška glava, koji ga pozdravlja rečima: „Dobro jutro, badnjače, i čestitam ti Božić.“U mnogim selima i danas je živ običaj vertepa ili koleda. Tada povorke, uglavnom mladih, uz pjesmu i veselje idu od kuće do kuće po selu.

* * * * * * *

NA OKUP SA PRECIMA

Obilježavanje Božića na način na koji to čine Srbi nosi jasan pečat prethrišćanstva, koji je s vremenom obogaćen hrišćanskom verom i duhovnom simbolikom. Obeležavanje praznika badnjakom, slamom, kvocanjem, žrtvovanjem praseta ili jagnjeta, česnicom, polaznikom i različitim vračanjima jeste praznik naše stare vjere – zapisao je čuveni srpski istoričar religije i običaja Veselin Čajkanović.

– Pored krsnog imena i Đurđevdana, naš najnacionalniji praznik Božić je pre svega i praznik kulta predaka. Srpski starinski praznik koji je prethodio hrišćanskom Božiću i koji je produžio da živi dalje u narodnim običajima i vjerovanjima bio je praznik iz kulta predaka – u slavu boga mrtvih. Razumljivo je, zato, što je ovaj praznik pored krsnog imena bio i ostao za sva vremena najpopularniji praznik u srpskom narodu.

* * * * * * *

NARODNA VEROVANJA

„Ne daj bože vedroga Božića, ni oblačnoga Đurđevoga dana“, samo je jedno od mnoštva narodnih verovanja vezanih za Božić. Ovaj dan ima centralno mesto u zimskim svetkovinama, a etnolozi to vezuju i za novi početak godišnjeg ciklusa. Praznik Hristovog rođenja, za koji se smatra da koren vuče još iz najdublje slovenske prošlosti, uzima se kao idealan za početak nekog posla. Narod veruje da prvog dana praznika treba, makar simbolično, započeti neki posao ili poduhvat koji predstoji tokom godine. Uz to, smatra se da tokom praznika čovek treba da uradi pomalo od svega što voli, jer će onda to činiti i tokom cele sledeće godine. U mnogim delovima Srbije običaj je da se na drugi dan Božića obiđu njive, pašnjaci i torovi, i tako im se poželi svaki uspeh i berićet. Veruje se i da polaznik koji na božićno jutro ulazi u kuću treba da bude mlad, zdrav i veseo, jer u dom donosi uspeh i radost.

* * * * * * *

NOVČIĆ U ČESNICI

Dan pred praznik Rođenja Hristovog provodi se u postu i duhovnom smirenju. Skoro sve porodice u Srbiji na Badnji dan se okupljaju uz gotovo identičnu trpezu na kojoj su pasulj prebranac, riba, posna pita, crno vino… Badnje veče koje porodica proslavlja na okupu provodi se uz orahe, lešnike, suvo i svježe voće. Običaj je da se u slamu koja se posipa po podu kuće stave bombone, slatkiši i kocke šećera namijenjene najmlađima.

Foto: Z. Rašić

Centralno mjesto božićne trpeze u većini krajeva naše zemlje pripada – pečenici. Nju domaćica priprema na Badnji dan, a uglavnom je reč o prasetu ili jagnjetu. U nekim delovima Srbije, vađenje pečenice iz peći prati velika radost ukućana i veselje. Uz to, na stolu je i hleb – česnica. Ona svoje korene ima u Tajnoj večeri, na kojoj je Hrist ukazao da je hleb njegovo telo. Traženje novčića u komadima česnice, koji nalazaču donosi sreću i bogatstvo, omiljena je zabava najmlađih.

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

DNEVNI HOROSKOP ZA UTORAK, 22. MAJ: Bikovi sreću harizmatičnu osobu, Djevice da se čuvaju zabluda

SAZNAJTE šta vas u utorak, 22. maja, očekuje na poslu, u ljubavi, na zdravstvenom planu, u domu i porodici, kako ćete se slagati sa prijateljima...

URNEBESNO: Snimak tuče zečeva nasmijao region (VIDEO)

SNIMAK tuče dva zeca na putu u mjestu Kunovo u Sjevernoj Makedoniji postao je pravi hit na društvenim mrežama i nasmijao korisnike širom regiona.

PONAŠAJU SE KAO ZALJUBLJENI TINEJDŽERI: Duško Tošić potvrdio da ima novu djevojku

"IMAJU sličnu energiju, mnogo vremena provode zajedno i gotovo da se ne odvajaju."

OVO JE MALO KO OČEKIVAO: Maja Marijana pokrenula privatni biznis

PJEVAČICA Maja Marijana danas se ne eksponira previše u javnosti, jer je posvećena radu na novim projektima. Pored muzike, pronašla je i veliku strast pravljenje nakita.

JELO KOJE SVI VOLIMO: Recept za sataraš na makedonski način

PRVA asocijacija na letnji ručak je upravo sataraš - najčešći i najomiljeniji gost na trpezama širom Srbije.

CVIJEĆE KOJE NE TRAŽI PUNO PAŽNJE, A KRASI DVORIŠTE: Kada se jednom prime, vraćaju se iz godine u godinu

ZA razliku od jednogodišnjih vrsta koje se sade svake sezone iznova, višegodišnje biljke se, kada se jednom prime, vraćaju iz godine u godinu. Mnoge od njih se čak same razmnožavaju i postaju sve raskošnije kako vrijeme prolazi.

„NEKA JE NAJSREĆNIJI DO SADA“: Poseban dan za Anastasiju Ražnatović

KĆERKA Svetlane Cece Ražnatović, Anastasija Ražnatović, danas obilježava svoj 28. rođendan.

MISTERIJA JEDNOG VREMENA: Zbog čega se održavala Titova štafeta na Dan mladosti?

GENERACIJE u nekadašnjoj Jugoslaviji čekale su Dan mladosti kao jedan od najvećih događaja u godini. Titova štafeta mjesecima je putovala kroz gradove i sela, a njen dolazak bio je pravi događaj za zajednicu.

„DJECI NISAM MOGLA DA KUPIM NI HLJEB I MLIJEKO“: Potresna ispovjest Luisove udovice

UMJETNIČKA autentičnog izraza i 19 godina mlađu Banjalučanku spojila je sudbina, ista ona koja ih je 10 godina poslije rođenja njihovog starijeg sina razdvojila na surov način.

TAJNI SASTOJAK ZA SAVRŠEN GULAŠ: Sos će biti toliko gust da vam neće trebati zaprška

OTKRIJTE koji tajni sastojak vrhunski kuvari dodaju u saft da bi meso bilo mekano kao puter.