BEZ SMRTI I VASKRSENJA NEMA ŽIVOTA: Narodni običaji i vjerovanja na Božić

Foto: Srna
Srpski narod od najranijih vremena otvorenog uma i duše uočio je i prihvatio značaj ovog praznika. Počasno mjesto u obilježavanju Badnjeg dana i Božića kod Srba je je unošenje badnjaka – mladog cerovog ili hrastovog drveta u kuću. Ovaj čin doživljava se kao stupanje praznika u dom i konačna najava praznične radosti.
Prema vjerovanju, sa hrastovim granjem na Badnji dan u svaki dom ulazi i Isus, a slama koja u kući stoji sva tri dana praznovanja, podseća na onu u kojoj je rođen Sin Božji. Veruje se da ona kući donosi mir i Božji blagoslov.
Badnjak se, po tradiciji, sječe na badnje jutro. Ovaj dan svoj naziv vuče iz staroslovenske reči „bdjeti“, što znači biti budan, bdeti, u iščekivanju nekog događaja. Badnji dan je posan dan, što znači da su vjernici obavezni na pridržavanje posta. Kod nas se uobičajilo da se i oni koji ne poste ceo božićni post, u predvečerje Božića okupljaju uz posnu trpezu.
Hrastovo drvo oduvijek je važilo za simbol plodnosti. Ono u sebi čuva i pojedine prethrišćanske elemente. Prema predanju, to je drvo koje su pastiri doneli u Vitlejemsku pećinu i naložili ga kako bi ugrejali Bogomajku i Hrista. Istovremeno, badnjak predstavlja i samog Hrista, pa se zato često kaže da ovo mlado, za Srbe sveto drvo, dok razbuktava vatru na ognjištu, jarkim plamenom osvetljava ne samo naš dom, već i najmračnije djelove ljudske duše, donoseći blagodet hrišćanskog mira i ljubavi.
Drevni božićni običaji u našem narodu s vremenom su prilagođeni savremenim uslovima života, novim generacijama i njihovim navikama, ali i u tom vidu nisu izgubili na simbolici i duhovnim znamenjima.
Glava kuće i u gradskim uslovima ustaje rano, oblači svečanu garderobu, a vjeruje se da je dobro popiti malu čašicu rakije pre pristupanja sečenju mladog stabla ili kupovini na nekoj od mnogobrojnih pijaca ili trgova. Bez obzira na prividnu profanost ovog čina, njemu se i u većini pristupa sa pažnjom i poštovanjem.
Badnjak se nekada obavezno ložio u ognjištu, čime se prizivala toplota koja je ogrijala Hrista u prvim trenucima po rođenju. U gradskim uslovima ovaj segment, prirodno, izostaje, ali simbolika nije izgubljena. Postavlja se obično na istočni zid kuće ili stana, blizu ikone krsne slave. Zajedno sa njim unosi se i smotuljak slame, žita i grančica drena. Ovi elementi duboko su ukorenjeni u etnološkoj tradiciji našeg naroda u kojoj imaju višestruka značenja, koja se povezuju sa zdravljem, duhovnošću i plodnošću.
Polaznik (ponegde zvan i radovan, jer donosi radost i sreću u dom) omiljeno je dijete ili čeljade u porodici. Sa domaćinom se na božićno jutro pozdravlja i ljubi izgovarajući riječi: „Hristos se rodi!“, a domaćin odgovara: „Vaistinu se rodi!“
Badnjak, koji obično stoji u prostoriji gde se familija okuplja, polaznik prvo daruje, potom prilazi vatri i džarajući je izgovara: „Koliko varnica, toliko zdravlja, radosti, veselja, parica…“ Upućuje najljepše želje za domaćina i blagostanje u njegovom domu, pa ga zato domaćica obavezno daruje. U savremenim gradskim uslovima njegov zadatak je da ga sa poštovanjem unese i postavi na centralno mjesto u domu, najavljujući dolazak Božića.
DEČIJA RADOST
Bogatstvo narodnih običaja razlog je što je Božić omiljeni praznik najvećeg broja pravoslavnih vjernika, ali i svih koji poštuju srpsku tradiciju. Nepisano je pravilo da porodica Badnje veče obilježava okupljena oko badnjeg drveta za koje se smatra da u dom unosi sreću i spokoj, ali i opominje na praštanje i mirenje među zavađenima. Običaj je da se u seoskim uslovima badnjak seče u rano jutro. Po njega polazi domaćin, muška glava, koji ga pozdravlja rečima: „Dobro jutro, badnjače, i čestitam ti Božić.“U mnogim selima i danas je živ običaj vertepa ili koleda. Tada povorke, uglavnom mladih, uz pjesmu i veselje idu od kuće do kuće po selu.
* * * * * * *
NA OKUP SA PRECIMA
Obilježavanje Božića na način na koji to čine Srbi nosi jasan pečat prethrišćanstva, koji je s vremenom obogaćen hrišćanskom verom i duhovnom simbolikom. Obeležavanje praznika badnjakom, slamom, kvocanjem, žrtvovanjem praseta ili jagnjeta, česnicom, polaznikom i različitim vračanjima jeste praznik naše stare vjere – zapisao je čuveni srpski istoričar religije i običaja Veselin Čajkanović.
– Pored krsnog imena i Đurđevdana, naš najnacionalniji praznik Božić je pre svega i praznik kulta predaka. Srpski starinski praznik koji je prethodio hrišćanskom Božiću i koji je produžio da živi dalje u narodnim običajima i vjerovanjima bio je praznik iz kulta predaka – u slavu boga mrtvih. Razumljivo je, zato, što je ovaj praznik pored krsnog imena bio i ostao za sva vremena najpopularniji praznik u srpskom narodu.
* * * * * * *
NARODNA VEROVANJA
„Ne daj bože vedroga Božića, ni oblačnoga Đurđevoga dana“, samo je jedno od mnoštva narodnih verovanja vezanih za Božić. Ovaj dan ima centralno mesto u zimskim svetkovinama, a etnolozi to vezuju i za novi početak godišnjeg ciklusa. Praznik Hristovog rođenja, za koji se smatra da koren vuče još iz najdublje slovenske prošlosti, uzima se kao idealan za početak nekog posla. Narod veruje da prvog dana praznika treba, makar simbolično, započeti neki posao ili poduhvat koji predstoji tokom godine. Uz to, smatra se da tokom praznika čovek treba da uradi pomalo od svega što voli, jer će onda to činiti i tokom cele sledeće godine. U mnogim delovima Srbije običaj je da se na drugi dan Božića obiđu njive, pašnjaci i torovi, i tako im se poželi svaki uspeh i berićet. Veruje se i da polaznik koji na božićno jutro ulazi u kuću treba da bude mlad, zdrav i veseo, jer u dom donosi uspeh i radost.
* * * * * * *
NOVČIĆ U ČESNICI
Dan pred praznik Rođenja Hristovog provodi se u postu i duhovnom smirenju. Skoro sve porodice u Srbiji na Badnji dan se okupljaju uz gotovo identičnu trpezu na kojoj su pasulj prebranac, riba, posna pita, crno vino… Badnje veče koje porodica proslavlja na okupu provodi se uz orahe, lešnike, suvo i svježe voće. Običaj je da se u slamu koja se posipa po podu kuće stave bombone, slatkiši i kocke šećera namijenjene najmlađima.
Foto: Z. Rašić
Centralno mjesto božićne trpeze u većini krajeva naše zemlje pripada – pečenici. Nju domaćica priprema na Badnji dan, a uglavnom je reč o prasetu ili jagnjetu. U nekim delovima Srbije, vađenje pečenice iz peći prati velika radost ukućana i veselje. Uz to, na stolu je i hleb – česnica. Ona svoje korene ima u Tajnoj večeri, na kojoj je Hrist ukazao da je hleb njegovo telo. Traženje novčića u komadima česnice, koji nalazaču donosi sreću i bogatstvo, omiljena je zabava najmlađih.
NAJNOVIJE IZ RUBRIKE
„VOLIM MLAĐE MUŠKARCE“: Karleuša otkrila detalje odnosa sa novim dečkom
PJEVAČICA Goga Sekulić pojavila se sinoć na jednom javnom događaju, gdje su je novinari pitali o koleginici Jeleni Karleuši i 25 godina mlađem muškarcu, sa kojim je ovih dana spajaju.
DNEVNI HOROSKOP ZA UTORAK, 29. SEPTEMBAR: Koga očekuje više izlazaka, a ko ima tajnog obožavaoca?
SAZNAJTE šta vas u utorak, 29. septembra, očekuje na poslu, u ljubavi, na zdravstvenom planu, u domu i porodici, kako ćete se slagati sa prijateljima...
DANAS SLAVIMO ZAŠTITNICU ŽENA: Ove običaje i vjerovanja morate ispoštovati
SRPSKA pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju dan Svete velikomučenice Jefimije.
PREMINUO SLAVKO PEROVIĆ: Njegove ploče imale milionski tiraž (VIDEO)
PJEVAČ Slavko Perović preminuo je u 93. godini, javljaju beogradski mediji, a ostaće upamćen kao jedan od najpoznatijih izvođača meksičkih pjesama, koje su šezdesetih godina bile veoma popularne širom Jugoslavije.
SPAKOVALE KOFERE: Jelena Karleuša i ćerke odlaze iz Srbije
NIKA Tošić se pred selidbu oglasila emotivnim videom.
MERLINOV KONCERT OTKAZAN, POČELA NOVA DRAMA: Evo ko će vratiti novac za ulaznice
IZ kompanije su podsjetili da je koncert bio zakazan za 5. septembar na Sportskom aerodromu, i da će "odgovornost za nastalu situaciju biti utvrđena u pravnim postupcima koji slijede".
PROŠLA JE KROZ PAKAO, A DANAS JE JAČA NEGO IKAD: Barbara Udovičić o raku, razvodu i borbi za usvajanje ćerke
BARBARA Udovičić postala je poznata na društvenim mrežama iskrenim videima u kojima osporava mitove moderne samopomoći.
MISLIO JE DA BI IH DJECA SPASLA OD RAZVODA: Naš pjevač promijenio život iz korjena, pa u 40. dobio sina sa drugom ženom
IVAN Milinković otkrio je detalje iz svog privatnog života i bračnih iskustava sa suprugama.
SUTRA SLAVIMO SVECA KOJI ŠTITI DOMOVE: Obavezno izgovorite ovu molitvu
PRAVOSLAVNI vjernici 28. septembra obilježavaju spomen na Svetog velikomučenika Nikitu, velikog svetitelja i mučenika iz 4. veka, koji je u hrišćanskoj tradiciji ostao upamćen po svojoj nepokolebljivoj vjeri, duhovnoj snazi i čudotvornim molitvama.
ZAŠTO UOPŠTE POMJERAMO SAT? Odgovor će vas iznenaditi
LJETNJE računanje vremena završava se brže nego što mislite! Krajem oktobra pomeramo satove jedan sat unazad. Zašto uopšte primenjujemo ljetnje računanje vremena?
Komentari (0)
12:52 TAJNA PAVLOVE PEĆINE KOD TREBINJA: Svetinja skrivena u stijeni
JEDAN od najznačajnijih praistorijskih lokaliteta u Hercegovini, smješten svega dva kilometra od čuvenog Petro-Pavlovog manastira, jeste Pavlova pećina - mjesto izrazite prirodne ljepote i duboke duhovnosti.
15:06 NALAZIO SE NA INTERPOLOVOJ POTJERNICI GODINAMA: Evo ko je uhapšen na Kipru zbog pokušaja ubistva u BiH
STEVAN Garić (33) iz Milića uhapšen je na Kipru na osnovu Interpol potjernice koja je za njim raspisana zbog učešća u pokušaju ubistva Slobodana Vasiljevića u Šekovićima u junu 2019. godine.
0 TAJNA PAVLOVE PEĆINE KOD TREBINJA: Svetinja skrivena u stijeni
JEDAN od najznačajnijih praistorijskih lokaliteta u Hercegovini, smješten svega dva kilometra od čuvenog Petro-Pavlovog manastira, jeste Pavlova pećina - mjesto izrazite prirodne ljepote i duboke duhovnosti.
0 „NE ZOVU ME DŽABE KRALJICOM BAKŠIŠA“: Tijana Milentijević otkrila koliko zarađuje
PJEVAČICA Tijana Milentijević, poznatija kao Tijana Em, nastupila je na Šabačkom vašaru, a medijima je govorila o atmosferi, bakšišu koji dobija od publike, ali i o privatnom životu, borbi sa anksioznošću i promjeni fizičkog izgleda.
Ovan
Bik
Blizanci
Rak
Lav
Djevica
Vaga
Škorpija
Strijelac
Jarac
Vodolija