„OČUVALI SMO INSTITUCIJE I EKONOMIJU SRPSKE“ Dodik sumirao 2023. godinu

Foto: Tanjug

– Smatramo da je to uspjeh, očuvali smo naš budžet, bili efikasni, očuvali institucije i nismo izgubili nijednu nadležnost. Prema svemu tome, možemo računati da je ona bila uspješna – rekao je Dodik u intervjuu za portal Banjaluka.net.

Intervju prenosimo u cijelosti.

Na proteklim izborima u Srbiji otvoreno ste podržali listu „Srbija ne sme da stane“. S obzirom na izazove koje srpski svijet očekuje naredne i u godinama koje će uslijediti, zašto smatrate da je politika koju sprovode Aleksandar Vučić i SNS dobra opcija?

– Iz praktičnog iskustva koje imamo. Politika je jedna realnost i to nije imaginacija kako je neki vide. Politika se uvijek svodi na igru moći, dokazivanje određene moći, da li nešto možete ili ne, da li hoćete ili ne. Politika Aleksandra Vučića bila je usmjerena ka razumijevanju pozicije Republike Srpske, u značajnom obimu, i u maksimalnoj pomoći koju smo mogli da očekujemo s te strane, podršci za projekte koje smo ovdje ostvarili.

Jednako tako i nama je pružena prilika da kroz isporuke električne energije u trenucima kada je to za Srbiju bilo važno i pokažemo svoju sposobnost za tako nešto, bez obzira što smo mogli imati komercijalniju prodaju te struje na nekom drugom mjestu. Dakle, jedna interakcija u kojoj se dobro razumijemo. Politika Aleksandra Vućića je većinski podržana u Srbiji. Mi nismo oni koji mogu definitivno uticati na opredjeljenje građana Srbije, niti da u krajnjoj instanci izaberemo onoga koga mi hoćemo. To biraju građani Srbije i na taj način treba da poštujemo činjenicu da su građani Srbije izabrali SNS i Vučića i dali mu snažnu podršku. Drago mi je da smo bili dio toga, mi koji smo imali pravo da glasamo, i da na taj način pokažemo privrženost jakoj i stabilnoj Srbiji, za šta smo i te kako egzistencijalno zainteresovani i računamo da ona može da bude gromobran za neke naše probleme.

Destabilizovana Srbija s nejakim političkim liderima može biti ozbiljna šteta za Srpsku, do momenta da takvi nejaki budu kreatori njenog uništenja. Vidjeli smo na kraju kroz ove izbore, a i nakon izbora, način na koji nas posmatra jedan dio te političke scene u Srbiji, ponižavajuće, na način da smo im nešto krivi, da ih nismo dostojni i mnogo drugog.

Mi volimo Srbiju i ne radimo protiv Srbije. Fantastičan je osjećaj biti dio većinske Srbije, a ta većinska Srbija je okupljena oko Aleksandra Vučića.

Pomenuli ste već glasače iz Republike Srpske i reakcije na takvo stanje u Srbiji, odnosno usmjereno od dijela opozicije u Srbiji. Gdje vidite glavne uzročnike takve vrste animoziteta jednog dijela srpske opozicije prema glasačima iz Republike Srpske i BiH?

– Ono zbog čega sam ponosan na naše ljude je da se niko ne pravda. U Republici Srpskoj ima ukupno 35.000 ljudi koji imaju pravo glasa, od toga 14.000 ima pravo glasa u Srbiji po osnovu nekretnine ili nečega drugog. Dakle, pravo da Srbi iz Srpske glasaju dato je zakonima Srbije. Nismo išli tamo kao kauboji. Tamo kao kauboji idu samo Amerikanci, ne idemo mi. Idemo u skladu sa zakonom koji kaže da imamo pravo da glasamo.

Od tih 14.000 otišlo je da glasa ne više od 9.000 na lokalnim i opštim izborima, i to u čitavoj Srbiji. Po nekim proračunima ne više od 3.000 je glasalo u Beogradu. To je ispod nivoa statističke greške što se tiče brojeva u samom Beogradu. Od tog minimalnog učešća oni su htjeli da bace maksimalnu ljagu na srpski narod iz Republike Srpske. Zaista ne postoji nikakva povezana logika, samo nešto što može da bude trik, blef, da iskažu nešto što apsolutno nije istinito.

Dakle, ti ljudi u skladu sa zakonom ako imaju nekretninu i ako se to vodi na njih, imaju pravo da glasaju i na lokalnim izborima bez obzira na to što žive, recimo, u Banjaluci. To je zakonsko rješenje koje je donijela vlast prije Vučića, a oni koji nas sada napadaju, oni su izdajnici te vlasti, napadaju svoje nevaljalo rješenje.

Nismo nijednog trenutka htjeli da nametnemo ili nanesemo zlo Srbiji. Sada je njihova ljutnja na glasače iz Srpske potpuno neopravdana. U predizbornoj kampanji, u svom djelovanju prije izbora, nema kakve bljuvotine i gadosti nisu rekli o Srpskoj; od toga kako smo napravili genocid, kako treba da idemo u Sarajevo i da tamo rješavamo svoje problem. Kako smo prljavi, zli i da ne mogu da nas gledaju, da je njihov komoditet urušen zato što postojimo mi… Sve je to netačno i mogu da pristanem da je to percepcija jednog dijela ljudi, ali taj dio ljudi je marginalan u Srbiji, nije ona Srbija koja je većinska, narodna, srpska.

Oni nisu Srbi, oni su to negdje po rođenju, a to koriste samo zbog politike. Inače, da nije politike, oni bi bili neki marsovci. Oni misle da su pripadnici nekog liberalnog svijeta u kome je, eto, važan pojedinac. Ja ne mogu da vjerujem da su to političari koji računaju na podršku Srbije. Oni moraju da znaju da je milion i po ljudi u Srbiji po različitim osnovama vezano za Srpsku. Poslije građanskog rata ovdje značajan broj ljudi otišao je prema Srbiji. Zamislite kakva je to promašena politička priča. Oni su našli da nas kvalifikuju takvima nevaljalima i time odmah gube to glasačko tijelo koje glasa tamo u Srbiji.

Kako je moguće da budete političar s takvim glupostima? Kako očekujete da ćete imati podršku? Od koga? Od Amerikanaca? To već imate, niste morali ići na izbore, od onih iz Brisela. Da li vam to pomaže da budete vlast? Pomaže vam da budete trajna opozicija. I ovdje u Srpskoj i u Srbiji komotno se može razviti jedna politička kategorija, a to je trajna opozicija. Jer i ova naša i ona u Srbiji su trajne opozicije, nikad neće doći na vlast.

Da li je to sada neko dominantno mišljenje ili se ta percepcija kod određenog dijela opozicije u Srbiji javljala i ranije? Rekli ste da ste živjeli u Srbiji, da li je postojalo takvo mišljenje tada?

– Naravno, to je ono što se zove krug dvojke ili druga Srbija, treća Srbija. Uvijek je bilo takvih. Imate Sonju Biserko i te takve, neke spodobe koje hodaju. Zamislite koliko je to realno i racionalno, ona dođe u Sarajevo i uzme Mirka Pejanovića i razgovara o problemima Srba u BiH. Onda kaže mi smo, eto, razgovarali. Šta ste razgovarali? O čemu pričaš? Hajde zabij se tamo, imaš šta dobiješ od evropskih i američkih fondova pa radi, uživaj, troši te pare. Da li te neko pita nešto? Vidiš da ništa ne možeš da prođeš. Koliko puta se zalijećeš, pokušavaš, ne možeš. Šta hoćeš? Mi smo, kao, loši što ne razumijemo nju. Što bismo nju razumjeli? Ko je to, šta je to?

Sada ćemo insistirati na tome da nama Srbima ovdje bude dodijeljeno automatsko državljanstvo Srbije. Jedan ključni razlog, koji ne želim da krijem, je zbog toga da nam se da pravo da glasamo da takvi ne bi prošli u Srbiji, ovi koji nas sada napadaju.

Bilo je govora i o mjestima u parlamentu.

– To podrazumijeva tako nešto, ali tražimo da se da automatsko državljanstvo i onda smo mi ti koji čuvajući Srbiju čuvamo sebe.

S obzirom na to da nam se bliži kraj 2023, iz Vašeg ugla, šta je ono što je obilježilo proteklu godinu?

– Već 20 godina sam predsjednik Republike, predsjednik Vlade, član Predsjedništva BiH, i sve godine su gotovo iste. Stalna borba za bolje, da očuvamo naša prava, poboljšamo socijalno i ekonomsko stanje naših ljudi. U ovoj godini smo uspjeli da očuvamo našu ekonomiju i institucije. Smatramo da je to uspjeh. Očuvali smo naš budžet, bili efikasni, očuvali institucije i nismo izgubili nijednu nadležnost. Po tom svemu, možemo računati da je ona bila uspješna.

Srpska je održala svoju ekonomiju i budžet bez obzira na to što je ova godina bila dosta izazovna i što su naši neprijatelji, kakav je američki ambasador u Sarajevu, shvatili da je to prilika da nam što više zagorčaju život. Sve je to prošlo. Sve laži koje su govorili u maju ili aprilu kako ćemo propasti u šestom mjesecu sada se pretvaraju da ćemo propasti 2026. godine.

Nećemo propasti zato što tu neće biti Marfi. A i da je on tu, ne bismo propali. Svakako, radi se o olako datim procjenama. Srpska ima stabilne finansije, ima stabilan budžet i na ovom nivou ekonomije ima rast, najmanje je zadužena zemlja u okruženju.

Naša ukupna zaduženost je ispod 40 posto, a javni dug je 34 posto. U ovom trenutku imamo najveći broj zaposlenih ikada. Imamo problem s radnom snagom u određenim sektorima, kao što su građevinarstvo i poljoprivreda. Ljudi ne žele da rade ili imaju neke bolje poslove i mogu da biraju.

Znači, naš izvoz je najveći kojeg smo imali, pokrivenost uvoza izvozom je oko 90 posto. Naš domaći proizvod je četiri puta rastao u odnosu na 2000. godinu. Sad je naš domaći proizvod preko 15 milijardi KM.

Naravno da u Srpskoj ima i onih koji teško žive, ali nema bogate zemlje na svijetu koja nema ljude koji teško žive. Meni je to žao, ali mi smo socijalno odgovorna zemlja i uvijek smo reagovali. I naredne godine treba da prepoznamo i pomognemo tim kategorijama ljudi. Neko je iz ovog ili onog razloga, da ne ulazim, doveo sebe u neku tešku situaciju.

Naravno da nas dotiču i krize koje se dešavaju. Ništa nas nije mimoišlo, od globalne krize 2008. godine, gdje su banke pooštrile svoje uslove, nama onemogućile razvojne projekte, do poplava 2014. godine, suša, pa sve do korone. Onda sukob u Ukrajini, koji destabilizuje ekonomiju. Pokazali smo da znamo da upravljamo zemljom u krizi, globalnoj krizi. I opet podržavamo politiku plata, politiku penzija, povećanje penzija. Sad ide devet, deset posto za januarsku penziju. U ovoj godini su povećane penzije. Imate penzionere koji nam kažu: “Hvala vam za ovo sve što radite“, a onda se pojavi neko iz opozicije i kaže nešto ne valja.

Ključno je pitanje penzionera, ako oni kažu da je u redu. Naravno, trebalo bi da imaju malo više novca, ali ono što možemo činjenica je da to redovno činimo. Stavili smo da se penzije automatski povećaju sada kada se povećaju plate. Reći ći vam da sam 1998. godine došao na mjesto premijera, da je ukupan fond penzija na godišnjem nivou bio devet miliona i 800.000, a danas je milijardu i šesto miliona KM.

Nastavili smo investicije. U ovoj godini Srpska je imala 500 miliona KM više investicija nego prethodne godine. Borimo se da riješimo kapitalne projekte, kao što je dalja povezanost auto-putem prema Bijeljini i prema Srbiji. Oni koji putuju na tom pravcu, mogu da vide da se odvijaju radovi na dijelu puta od Rače do Bijeljine i od Šamca prema Brčko distriktu.

Dogovorili smo izgradnju te dionice između Bijeljine i Brčko distrikta. Ove godine smo veoma intenzivno radili na tome da podstičemo ljude koji žele da ulažu i zato ovih 500 miliona KM više. Primjećujemo značajan interes investitora iz zapadne Evrope. Još da nam muslimani nisu zaustavili izgradnju gasovoda iz Srbije, da možemo da ponudimo Banjaluci, Laktašima, Prijedoru, Modriči i ostalima jeftiniji gas kao energent, danas bismo ovdje imali opštu ekspanziju, ne bismo imali ljudi da ih zaposlimo. Međutim, muslimani su spriječili da dođemo do tog gasa i sada nam eliminišu jednu ozbiljnu prednost koju smo mogli da imamo, a to je jeftin ruski gas, jer smo svojom politikom doveli do toga da nam Rusi drže gas na najjeftinijem nivou. Muslimani kažu da ne možemo proći ispod Drine i mi nemamo gasovod.

Znači, investitori sa Zapada ne prepoznaju Republiku Srpsku kao izvor nestabilnosti?

DODIK: Svaki dan prolazim, u mom kraju rade se tri fabrike. Jedan je slovenački investitor “Iskra“, u Mahovljanima, blizu aerodrome, gradi se fabrika koja će zapošljavati 450 radnika, u Aleksandrovcu se pravi fabrika koja će zaposliti 950 radnika a nedaleko odatle jedan italijanski partner gradi fabriku koja će imati 35.000-36.000 kvadrata prostora. Oni vide prednost u Srpskoj i ulažu ovdje. U Dubici imate situaciju da je 700 ljudi zaposleno u vezionici koju je italijanski privrednik kupio u stečaju i digao. Ima ovih što jauču i govore nema ništa, zato što ništa ne vide, ili ne znaju.

Nama se sada pojavljuje problem deficita radne snage, a opet imate one koji su na birou i ništa ne rade. Ovdje smo došli u situaciji da ljudi biraju posao.

Ako je čovjek u stanju da radi, onda će prihvatiti svaki posao. Možda težak da, znam šta je poljoprivreda i kako je teško raditi, ali već sljedeće godine vjerujem da nećete moći naći nikog ispod 100 KM dnevnice da radi u poljoprivedi.

U kojoj fazi su razgovori sa socijalnim partnerima, Vaš prijedlog je minimalna plata od 1.050 KM?

– Da, rekao sam da to treba da se uradi, ali da u prosječnoj plati bude i topli obrok, i regres, i putni troškovi i da plata bude to sve, a ne da bude odvojeno. U svakom slučaju, time sam htio da postavim granicu u kojoj treba da se sindikati i poslodavci dogovore s Vladom, ukoliko se ne dogovore, mi ćemo sjesti i vidjeti šta je realno.

Vjerujem da je to neophodno. To pravi nove probleme i poslodavcima, znamo, ali s njima ćemo sjesti i pokušati da vidimo kako pomoći granama koje su opterećene povećanjem. Ali, moja logika bila je da se kroz proces rasta plate pomogne običnim radnicima.

Poznat je i Vaš stav kada je BiH u pitanju?

– Smatram da je Srpska u stanju odlične šanse, odlične kondicije. Srpska je ona zemlja koja na svako pitanje ima odgovor, ja sam precizan, Šmit je lažan, nema sankcija Rusiji, ne želimo BiH koja nije ustavna, ne muljamo ništa, jasni smo. Tačno znamo šta radimo.

Što se tiče BiH, u nju više niko ne vjeruje osim ovih nekoliko plaćenika kao što su američki ambasador, taj neki lažni Šmit i ostali. Kao što su nekada platili Pedija Ešdauna, što su mu dozvolili da kupi za 100.000 KM kuću na Jablaničkom jezeru od muslimana, a kad je odlazio tim istim muslimanima prodato je za tri miliona KM. U svakom slučaju, i danas se to dešava. I vidjećete kada prođe vrijeme da će se za onim Marfijem vući repovi novca koji je uzeo odavde, bar tako pretpostavljam, a Šmit lopatama pokušava da sebi obezbijedi neki novac i spreman je da to uradi.

Mi ga ne uvažavamo pa mu ne dajemo ništa, uvažavaju ga muslimani pa odatle vjerovatno crpi novac. Mi smo uvijek jasni, u Srpskoj nema ništa nejasno.

Često ste znali naglašavati da se vidite kao prvi predsjednik samostalne Republike Srpske. Gdje je Srpska danas na međunarodnom planu i da li je došlo to vrijeme?

– Jadni su oni ljudi koji nemaju ambicije. Kakva bi bila moja uloga da sam neki predsjednik koji čeka da mi prođe mandat, da se izvozam autima, avionima. Sve mi to na vrh glave stoji. Ako ne stavljate ciljeve koji su ispred vas pa trčite za njima, onda je besmisleno. Uvjeren sam da BiH nema šanse, da je to planetarni promašaj i da u tom pogledu nema nikakve šanse da ona opstane. Na današnji dan više ima šanse bivša Jugoslavija nego ova BiH. Tu još postoji malo pritisak stranaca. Naučeni kroz onu krizu raspada bivše Jugoslavije, svidjelo im se da dođe ambasador koji je niko i ništa u svojoj zemlji pa da upravlja nekom tuđom zemljom, to nije malo, egzotično je, ali prođe to.

U godini koja dolazi Marfi će otići. Ko se sjeća ko je ovdje bio američki ambasador prije 10 godina? Niko. Tako će i on otići na groblje političke istorije. Ovdje se nešto mučimo mi s njim, jedan lažljivac koji dođe ovdje, kao na ulici sakupi ljude i pita kako su, naši ljudi kulturni kažu dobro, kaže evo razgovarao sam s ljudima u Srpskoj.

U Republici Srpskoj ti kao ambasador treba da razgovaraš s onima koji su predstavnici naroda, a ti predstavnici neće s tobom da razgovaraju. E, to je tvoj poraz i neuspjeh. Ne možeš da očekuješ pažnju naroda kojem želiš da naneseš zlo. A on je opšte zlo. Kad se pojavi Marfi, to je opšte zlo i mi ćemo uvesti da kao što 15. u mjesecu, kada su probne sirene za uzbunu, čim se pojavi ta smlata koja se zove Marfi, sve sviraju na uzbunu u Srpskoj.

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

„MORAMO DA SE MIJENJAMO“ Sjednica Predsjedništva PSS-a dan nakon izbora

OVI izbori za nas nose i mnoge lekcije i poruke iz kojih moramo da učimo, da se mijenjamo i napredujemo, saopštio je Draško Stanivuković, lider Pokreta Sigurna Srpska (PSS), danas, 5. oktobra, nakon što je taj pokret održao sjednicu Predsjedništva na kojoj su analizirali izborni rezultat.

VODENIM TOPOM RASTJERANE PRISTALICE TERORISTIČKE OVK: Okončana drama u Prištini

TAKOZVANA kosovska policija upotrijebila je večeras vodeni top i suzavac da bi rastjerala pristalice terorističke OVK koji su blokirali skupštinu u Prištini, pa su poslanici Samoopredjeljenja uspjeli da napuste zgradu.

ZADOVOLJNI PRERAĐIVAČI VOĆA: Suša ostavila danak na voćnjacima, plodovi idu za sokove i rakiju

DUGOTRAJAN period visokih temperatura tokom proteklog ljeta i nedostatak padavina ostavili su posljedice na voćnjake u Potkozarju.

VIŠEČASOVNA ISKLJUČENJA: Ovi dijelovi Banjaluke sutra bez struje

POJEDINI dijelovi Banjaluke sutra će biti bez struje.

„SNAGA NARODA“ ISPOD CENZUSA: Stranka Rame Isaka se nije proslavila na izborima

IAKO predsjednik Snage naroda Ramo Isak kao ministar policije u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ima veliku vidljivost u javnosti, njegova stranka završila je na dnu skoro svih listi na kojima su učestvovali.

OVI KANDIDATI NEMAJU NIJEDAN OSVOJENI GLAS: Niti je rodbina glasala za njih, niti oni sami za sebe

ZVUČI nevjerovatnom, ali pojedini kandidati za poslanike u NSRS nisu dobili nijedan glas.

STIGLI NOVI PODACI CIK-A: Cvijanovićeva ubjedljivo ispred Božovića, Vukanović treći

KANDIDAT SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i dalje je u prednosti ispred kandidata SDS-a Marinka Božovića, i to, prema najnovijim prelominarnim podacima CIK-a BiH, za više od 152.000 glasova.

MLINARI NAJAVILI DA BI MOGLO DOĆI DO POSKUPLJENJA HLJEBA: Vekna bi mogla biti znatno skuplja

U SEPTEMBRU je pšenica na svjetskoj berzi poskupila za preko 6%.

„PROFESORE, POVUCITE ODLUKU O ISKLJUČENJU PETROVIĆA“ Milićević traži od Blanuše da zakaže hitnu sjednicu rukovodstva SDS-a

MILAN Miličević, član Glavnog odbora SDS-a i gradonačelnik Teslića, pozvao je Branka Blanušu, lidera stranke, da povuče odluku o isključenju Ljubiše Petrovića i sazove sjednicu Glavnog odbora i Skupštine te partije.

„MORAMO NAĆI ONO ŠTO NAM JE ZAJEDNIČKO“ Filipović se obratila Cvijanovićevoj i Bećiroviću

NOVOIZABRANA hrvatska članica Predsjedništva BiH Darijana Filipović zahvalila je biračima, kao i svima koji su pratili i podržavali njenu predizbornu kampanju.