Višković je pojasnio da ukupni dug na dan 31. juli iznosi 39,5 odsto bruto domaćeg prizvoda, a gornja granica je 60 odsto BDP, dok javni dug iznosi 33,2 odsto BDP, a gornja granica, kako je rekao, je 55 odsto, a u prošloj godini BDP je iznosio 14,5 milijardi KM.
– Stalno nas optužuju da smo zadužili i unučiće, što nije tačno. Gdje je ovdje prezaduženost? Ovo je najmanji stepen zaduženosti otkad postoji Republika Srpska. Ne mogu trošiti vrijeme da raznim `analitičarima` objašnjavam svaki dan da to što oni govore nije tačno – rekao je Višković za Euroblic.
Predsjednik Vlade Srpske je rekao da su protesti pravo sindikata, a da mu razlozi koji se navode za najavljene proteste nisu do kraja jasni, jer je sporazum koji je zaključen 1. juna prošle godine između Vlade Srpske i pet granskih sindikata do kraja ispoštovan.
Višković je podsjetio da taj sporazum ima ukupno osam tačaka, dok je ono što definiše povećanje plata obuhvaćeno sa prve tri, koje su u potpunosti realizovane.
– U tački jedan je rečeno da „strane pozdravljaju povećanje plata u iznosu od 10 odsto koje je bilo u maju 2022. godine“. U drugoj tački je rečeno da su „ugovorne strane saglasne da se zaposlenim u javnom sektoru Srpske, kojima je plata utvrđena zakonima o platama, poveća za 100 KM, počev od avgusta 2022. godine“. To je i urađeno – naveo je Višković.
On je ukazao da tačka tri ovog sporazuma kaže da „zaposleni koji imaju najniži koeficijent za obračun plate iz zakona o platama, a kojima je neto plata ispod prosječne neto plate zaposlenih u Srpskoj isplaćenoj u 2022. godini, od početka 2023. godine dobiće povećanje za pet odsto“.
– I to je urađeno – dodao je Višković.
On je naveo da je u tački četiri, zbog koje sada sindikati najavljuju proteste, rečeno je da će Vlada Srpske „u drugom kvartalu 2023. godine izvršiti analizu budžeta, analizu plata zaposlenih u javnom sektoru i analizu rasta cijena, i u skladu sa rezultatima te analize, u dogovoru sa sindikatima, izvršiti usklađivanje rasta plata zaposlenih u javnom sektoru sa rastom prihoda u budžetu, rastom inflacije i rastom cijena“.
Predsjednik Vlade Republike Srpske je istakao da je urađen izvještaj radne grupe, koji je potpisalo 15 osoba, a u kojem se konstatuje da su tačke jedan, dva i tri sporazuma realizovane u cjelosti.
Višković je rekao da članovi radne grupe iz kabineta Vlade, Ministarstva finansija i članovi Radne grupe koji dolaze iz resornih ministarstava potpisnika sporazuma /MUP, lokalna uprava, obrazovanja/ nakon prezentovane analize budžeta, odnosno analiza prihoda i finansiranja, konstatuju da pokazatelji upućuju da u ovom trenutku ne postoje uslovi za povećanje plata zaposlenih u javnom sektoru.
Prema njegovim riječima, članovi radne grupe konstatuju i da u ovom trenutku nije potrebno ni raditi analizu rasta plata zaposlenih u javnom sektoru i analizu rasta cijena, na osnovu kojih bi predložili koliko bi trebalo biti povećanje plata.
– Stoga predlažu da se radna grupa sastane ponovo u četvrtom kvartalu 2023. godine, kada budemo imali puno jasniju sliku u vezi sa ostvarenja budžetem za prva tri kvartala 2023. godine – poručio je Višković.
On je naglasio da je sporazum ispoštovan, a „to što je neko mislio da ima uslova za povećanje plata – nešto je drugo“, kao i da razumije sve zahtjeve, ali realne mogućnosti ne mogu da ih prate.
Govoreći o boračkom dodatku, Višković je istakao da se u septembru predaju zahtjevi, a isplata će ići za oktobar, novembar i decembar za sve borce bez obzira na godine starosti i materijalni status.
On je naveo da je dogovoreno sa Boračkom organizacijom Srpske da će se do kraja godine za svaki mjesec učešća u ratu isplaćivati 2,20 KM.
– Moram odmah da kažem da će biti jedan broj boraca koji imaju mjesec, dva ili tri učešća u ratu, a to su borci 7. kategorije. Oni će dobijati tri KM, šest KM ili devet KM. Dakle, onaj ko je imao 50 mjeseci učešća u ratu dobiće 150 KM, a onaj ko je imao tri mjeseca dobiće devet KM, bez obzira kakav je njihov materijalni status – pojasnio je Višković.
Višković je rekao da je od ljudi iz Boračke organizacije tražio da se uvede cenzus, jer i Srbija to ima, a i FBiH, ali nije naišao na razumijevanje.
– Moja je želja bila da taj cenzus bude prosječna plata u Srpskoj, dakle negdje 1.200 ili 1.300 KM. Želio sam da oni koji imaju plate veće od tog iznosa ne primaju taj mjesečni borački dodatak i da u tom slučaju ovi koji su ispod tog cenzusa prime puno više sredstava – rekao je Višković.
On smatra da bi to bila korektnija raspodjela, ali da nije naišao na razumijevanje.
Višković je rekao da većina banaka želi da sarađuje sa Srpskom i njenim institucijama, što u razgovoru i priznaju.
– Međutim, često dobiju signale da to ne rade. Dakle, opet se vraćamo na priču da neko želi ekonomski i finansijski da slomi Srpsku – zaključio je Višković.
CHF
Komentari (1)