„KURTI DJELUJE PROTIV SRBIJE I SRPSKE“ Cvijanović: Ne možemo biti imuni na teror nad Srbima na KiM

Foto: RTRS

– Osim malignog ponašanja režima Aljbina Kurtija prema Srbima sa Kosova i Metohije, maligne su i njegove ocjene na račun Republike Srpske – naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da kao što rukovodstvo samoproglašenog Kosova radi na način da sav svijet bude protiv Srbije, tako rade i oni ovdje koji navodno brane „državu“ i sjede u Sarajevu.

– Njima nije bitna BiH, uopšte je ne vole. Bitno im je samo da svi budu protiv Srpske. I kada to naučimo, onda ćemo znati šta. Naš put je put mira i demokratskih odluka. Možda nekad one nisu takve kakve smo željeli, ali ih donosimo i gradimo neki put. Nemojte da širimo paniku – rekla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je podsjetila da je preglasana na sjednici Predsjedništva BiH, na kojoj je usvojen Prijedlog Zaključka za hitno usvajanje Sporazuma o slobodi kretanja sa ličnim kartama na Zapadnom Balkanu, Sporazuma o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora dentalne medicine i arhitekata u kontekstu Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini i Sporazuma o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja na Zapadnom Balkanu.

Cvijanovićeva je glasala protiv jer smatra da je ovaj prijedlog destruktivan po vitalne interese Republike Srpske iz nekoliko razloga.

Podsjetila je da je Ustavom BiH i Poslovnika o radu Predsjedništva BiH propisano da je Predsjedništvo nadležno za vođenje spoljne politike zemlje, da se odluke nastoje donijeti konsenzusom, te da član Predsjedništva može određenu odluku proglasiti destruktivnom po vitalni entitetski interes za teritoriju sa koje je izabran.

Kada je riječ o ovom zaključku koji se odnosi na hitno usvajanje tri navedena sporazuma, ona je istakla da se mora imati u vidu mnogo širi kontekst.

Cvijanovićeva je podsjetila da su Berlinski proces kao regionalna inicijativa kojoj je primarni cilj povezivanje zemalja Balkana i njihova priprema za članstvo u EU, kao i sve ostale regionalne inicijative, uključujući „Otvoreni Balkan“, koncipirane na način da podrže čvršću integraciju regiona i obezbijede adekvatan okvir za lakše kretanje ljudi, robe, kapitala i usluga i, time, olakšano ostvarivanje privrednih aktivnosti što bi, u konačnici, značajno doprinijelo poboljšanju političkih i bezbjednosnih prilika na Balkanu.

Ona je podsjetila da je, imajući u vidu ove ciljeve, tadašnji predsjedavajući Savjeta ministara parafirao predmetne sporazume u ime BiH na samitu Berlinskog procesa koji je održan 3. novembra prošle godine u Berlinu, da bi potom oni bili upućeni u predviđenu proceduru prihvatanja i ratifikacije u nadležnim institucijama BiH.

To se, dodala je ona, dešavalo u okolnostima značajno drugačijim u odnosu na uznemirujuće scene kojima svakodnevno već sedmicama svjedočimo na prostoru Kosova i Metohije.

Ona je podsjetila da su dva od tri navedena sporazuma, i to sporazum o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora stomotologije i arhitekata u kontekstu CEFTA i sporazum o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja na Balkanu – potvrđeni od Savjeta ministara 19. aprila i dostavljeni Predsjedništvu BiH u postupku ratifikacije, dok po pitanju potvrđivanja sporazuma o slobodi kretanja sa ličnim kartama nije bilo saglasnosti, a time ni u Savjetu ministara.

Uzimajući u obzir različite procesne pretpostavke koje se vežu za predmetne sporazume, a vodeći računa o regionalnom značaju dva sporazuma koji su prošli proceduru u okviru Savjeta ministara, Kabinet predsjedavajuće i srpskog člana Predsjedništva BiH na sjednici Predsjedništva od 21. juna predlagao je da se tri predmetna sporazuma razmatraju odvojeno i da se o njima izjašnjava pojedinačno, kako bi se omogućila prohodnost za one sporazume o kojima je postignuta saglasnost i koji su već prošli određenu proceduru.

Međutim, naglasila je Cvijanovićeva, takav prijedlog je odbio predlagač – bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović koji je svoj prijedlog o tri sporazuma dostavio u vidu jedinstvene tačke i zaključka, tražeći da se o njemu na taj način i izjašnjavaju članovi Predsjedništva.

Uz navedene razloge procesnog karaktera, kao jedan od ključnih materijalnih razloga neprihvatanja predloženih zaključaka za hitno i integralno usvajanje sva tri sporazuma Cvijanovićeva je navela i izrazito negativne aktivnosti koje u kontinuitetu preduzimaju privremene institucije u Prištini ne samo prema srpskom stanovništvu na sjevernom dijelu srpske pokrajine, već i prema Srbiji i Republici Srpskoj, a koje u potpunosti obezvređuju, čak i poništavaju, uvjerenje u bilo kakvu spremnost za čvršćim povezivanjem i saradnjom po pitanjima na koja se ovi sporazumi odnose.

Ona je ukazala na okolnosti nasilnog zauzimanja organa uprave u srpskim opštinama na sjeveru Kosova i Metohije, bespravnog nasilja nad srpskim stanovništvom na Kosovu i Metohiji, političkih progona i hapšenja, izrazito ugrožene bezbjednosne situacije za preostali srpski živalj na Kosovu i Metohiji, višegodišnjeg neispunjavanja ranije preuzetih obaveza, poput onih sadržanih u Briselskom, odnosno Vašingtonskom sporazumu, bespravnog blokiranja trgovinske razmjene sa Srbijom /u ranijim slučajevima i sa BiH/ i kršenja bazičnih pravila CEFTA 2006 kao mreže multilateralnih regionalnih sporazuma kojima je definisan režim olakšane, liberalizovane trgovinske razmjene u regionu.

Cvijanovićeva je istakla da kao odgovoran političar iz Republike Srpske smatra da ne postoje uslovi za omogućavanje slobodnog kretanja licima sa samoproglašenog Kosova samo na osnovu lične karte, te da privremene institucije u Prištini svojim agresivnim i bespravnim djelovanjem značajno usložnjavaju političku i bezbjednosnu situaciju u regionu i svakako ne ostavljaju utisak kredibilnog partnera koji bi svoje preuzete obaveze iz predmetnih sporazuma i izvršavao.

Ona je ukazala i na izrazito negativne stavove i istupe rukovodstva privremenih kosovskih institucija, sa Aljbinom Kurtijem na čelu, prema Republici Srpskoj koji uporno i permanentno dovode Srpsku u negativan kontekst, navodeći da je ona loš primjer institucionalizovane autonomnosti srpskog naroda na Balkanu koji se ne može koristiti kao osnova za rješavanje pitanje autonomnosti srpskog naroda na području Kosova i Metohije, kao i markiranje Republike Srpske kao centralnog poligona navodnog „ruskog uticaja“ na Balkanu koji, u skladu sa takvom kvalifikacijom, mora biti uklonjen.

Ona je istakla da je Republika Srpska međunarodno priznat entitet u okviru dejtonske BiH i njeno dovođenje u ovakav politički kontekst od čelnika kosovskih privremenih institucija svakako se ne može prihvatiti kao adekvatna osnova za realizaciju bilo kakve regionalne saradnje, pa i one predviđene predmetnim sporazumima.

– Kao neko ko je na funkciju člana Predsjedništva izabran sa teritorije Republike Srpske i ko je dužan štititi interese i stavove Srpske i njenih građana u svom djelovanju u okviru Predsjedništva BiH, ne mogu ostati imuna na neravnopravnost, diskriminaciju i teror sa kojima se suočavaju naši sunarodnici na teritoriji Kosova i Metohije, na isti način kao što ne mogu ostati imuna na maliciozne istupe lidera kosovskih Albanaca po pitanju Republike Srpske – istakla je Cvijanovićeva.

Ona je ukazala na to da svakodnevni hazarderski potezi političkog rukovodstva kosovskih Albanaca, koji su usmjereni prema Srbima, dovode do eskalacije, rasta netrpeljivosti i tenzija.

– Stalna hapšenja, privođenja, maltretiranja, premlaćivanja čak i nedužne srpske djece i ugnjetavanja srpskog življa imaju jasan cilj, a to je da se Srbi na Kosovu i Metohiji ostave bez identiteta, administrativne zaštite, imovine i prilike da svoju budućnost i život grade na svojim vjekovnim ognjištima sa očitom namjerom etničkog čišćenja tog prostora – naglasila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, uporne opstrukcije uspostavljanju Zajednice srpskih opština dogovorene još prije 10 godina, uz hapšenja i maltretiranja Srba, sprečavanje kamiona sa robom iz Srbije da dođe do ugroženog srpskog stanovništva, obezvređivanje vjerskih objekata i mnogi drugi pritisci koje primjenjuju privremene institucije u Prištini protiv srpskog stanovništva – poništavaju osnovna prava na život i sigurno nisu u funkciji ostvarivanja slobode kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala u duhu regionalne saradnje.

– U skladu sa navedenim, jasno je zašto nisam podržala sporazum o kretanju sa ličnim kartama po Republici Srpskoj ili BiH onih koji su ozbiljno ugrozili regionalnu stabilnist i bezbjednost. Naravno, pod vetom su posljedično i druga dva sporazuma s obzirom na to da ih je predlagač tj. bošnjački član Predsjedništva predložio kao jedinstvenu tačku i nije prihvatio da se tretiraju zasebno, što je moguće – naglasila je Cvijanovićeva.

Istovremeno, vodeći računa o potencijalnom značaju pomenutih sporazuma za pojedine kategorije građana u svim zemljama regiona, pogotovo ovih sporazuma o priznavanju stručnih kvalifikacija i visokoškolskih diploma, ona je navela da je kao srpski član Predsjedništva BiH spremna uložiti sve institucionalne i personalne napore kako bi se proces njihovog prihvatanja, odnosno ratifikacije u odvojenoj formi realizovao u što kraćem roku.

– S druge strane, vjerujem da i narodni poslanici i građani Republike Srpske koji su nas birali na pozicije koje obavljamo, očekuju od nas da zahtijevamo potpunu stabilizaciju političkih i bezbjednosnih prilika na Kosovu i Metohiji i prestanak svakodnevnog terora koji se vrši nad srpskim stanovništvom u južnoj srpskoj pokrajini da bismo pristupili prihvatanju pogotovo onog sporazuma koji se odnosi na kretanje sa ličnim kartama – rekla je Cvijanovićeva.

Iz svega navedenog, naglasila je on, proizilazi da je zaključak za hitno usvajanje tri sporazuma, koji je usvojen bez konsenzusa na 6. redovnoj sjednici Predsjedništva BiH 21. juna, veoma štetan po vitalne interese Republike Srpske, te pozvala poslanike da ovu izjavu potvrde dvotrećinskom većinom, čime osporeni zaključak Predsjedništva BiH neće stupiti na snagu.

Cvijanovićeva je, obrazlažući pred poslanicima veto koji je uložila na Prijedlog zaključka za usvajanje akcionog plana za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, rekla da je odluka o sistemu koordinacije ključni dokument koji se ne može zaobilaziti u zaključcima kako Predsjedništva BiH, tako ni ostalih institucija u BiH.

Cvijanovićeva je poručila da je Republika Srpska mnogo puta do sada izrazila opredijeljenost za evropski put BiH i svaki put naglasila da se u tom procesu moraju poštovati ustavne nadležnosti svih nivoa vlasti u BiH i da te aktivnosti moraju biti koordinisane.

– Taj stav je ostao nepromijenjen – rekla je ona na devetoj posebnoj sjednici sazvanoj na njen zahtjev o potvrđivanju izjave na dva zaključka koja su izglasana u Predsjedništvu, a nisu dobila njenu podršku.

Ona je naglasila da, poštujući u potpunosti i ranije definisane stavove Vlade i Narodne skupštine Republike Srpske, o ovom i sličnim pitanjima, ne može prihvatiti i podržati bilo kakve aktivnosti koje u sebi sadrže i najmanju pretpostavku mogućeg narušavanja ustavnopravne pozicije Republike Srpske ili oduzimanja nadležnosti njenih institucija u procesu evropskih integracija.

Cvijanovićeva je naglasila da je odluka o sistemu koordinacije i dalje važeća za sve institucionalne subjekte u BiH uključene u realizaciju aktivnosti u procesu evropskih integracija.

– Svjedoci smo da se sistem koordinacije uporno nastoji zaobići od političkih aktera sa sjedištem u Sarajevu, upravo zato što taj sistem podrazumijeva interakciju i vidljivost svih nivoa vlasti, a ne samo djelovanje zajedničkih institucija BiH – istakla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je rekla da je na sjednici Predsjedništva BiH u srijedu, 21. juna, povodom razmatranja ovog prijedloga zaključka preglasana od druga dva člana Predsjedništva BiH, koji su glasali za usvajanje zaključka, dok je ona glasala protiv, smatrajući da je destruktivan po vitalne interese Republike Srpske.

Ona je istakla da koristi pravo prema Ustavu BiH da na taj zaključak uloži veto u vidu pokretanja mehanizma zaštite vitalnog entitetskog interesa, jer smatra da u određenom segmentu postoji štetan i destruktivan uticaj po interese Srpske, te se stoga obratila poslanicima kako bi o tome dali konačni sud.

Cvijanovićeva je rekla da je glasala protiv ovog zaključka jer nije saglasna sa predloženom formulacijom, kao ni sa pojedinim dijelovima predloženog obrazloženja.

Ona smatra da nije sporno da je spoljna politika u nadležnosti Predsjedništva BiH, kako je navedeno u obrazloženju dokumenta, međutim, proces evropskih integracija je samo djelimično spoljnopolitička aktivnost, dok je, suštinski, riječ o kompleksnom unutrašnjem reformskom procesu u zemljama koje se nalaze u procesu pridruživanja EU.

– U dokumentu se nudi kratko istorijsko obrazloženje razvoja odnosa BiH i EU, pri čemu se vrši pozivanje na različite dokumente, od kojih neki trenutno i nisu na snazi, ali se, istovremeno kao relevantan ne pominje ključni dokument koji su usvojili i Savjet ministara i entitetske vlade, a potvrdila i Narodna skupština Srpske, a to je odluka o sistemu koordinacije koji omogućava da svi nivoi vlasti koordinisano ispunjavaju svoje obaveze i učestvuju u procesu evropskih integracija u skladu sa ustavnom strukturom BiH i distribucijom nedležnosti po različitim pitanjima – naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je precizirala da se sistem koordinacije, odnosno neka od njegovih tijela /Kolegijum, Komisija i ministarske konferencije/, u dokumentu pominju samo u jednom dijelu u svrhu indirektne argumentacije razloga dosadašnjeg neuspjeha pri realizaciji priopriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

Cvijanovićeva je naglasila da je odluku o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u BiH, nakon iscrpljujućeg pregovaračkog procesa koji je uključio predstavnike svih nivoa vlasti, Savjet ministara usvojio 23. avgusta 2016. godine, Vlada Republike Srpske 18. avgusta 2016. godine, a Narodna skupština Srpske je 20. oktobra iste godine usvojila odgovarajuće zaključke kojima je prihvatila sistem koordinacije.

Ona je rekla da su, na osnovu primjene odluke o sistemu koordinacije u procesu evropskih integracija u BiH, institucije na svim nivoima vlasti uspješno sprovele zadatak dostavljanja odgovora na pitanja sadržana u Upitniku Evropske komisije, na osnovu čega je, u konačnici, u formalnom i procesnom smislu BiH i dodijeljen status kandidata za članstvo odlukom Evropskog savjeta 15. decembra prošle godine.

– Uspostavljanje i efikasno funkcionisanje sistema koordinacije u oblasti evropskih integracija u BiH predstavlja i jedan od prioriteta na kojem već godinama unazad insistira i sama Evropska komisija, jer se jedino posredstvom sistema koordinacije obezbjeđuje adekvatno djelovanje nadležnih institucija sa svih nivoa vlasti u procesu evropskih integracija, ali i definisanje `jednog glasa` ispred BiH u komunikaciji sa institucijama EU – napomenula je Cvijanovićeva.

Za Republiku Srpsku, naglasila je ona, je od posebne važnosti činjenica da se sistemom koordinacije u potpunosti štiti njen ustavnopravni položaj i nadležnosti njenih institucija u procesu evropskih integracija, te obezbjeđuje permanentno učešće institucija Republike Srpske i njenih predstavnika u svim relevantnim procesima vezanim za „evropski put“ BiH.

Nažalost, dodala je ona, svjesni upravo ove činjenice, politički akteri sa sjedištem u Sarajevu su se prema sistemu koordinacije, od momenta usvajanja odluke o sistemu koordinacije, odnosili izrazito selektivno, nastojeći da mnoga pitanja, koja su obuhvaćena evropskim integracionim procesom, „izmjeste“ iz nadležnosti entitetskih institucija i dodijele ih institucijama BiH, time direktno djelujući u pravcu centralizacije BiH i suštinske centralizacije njene ustavne strukture i dejtonske distribucije ovlaštenja između pojedinih nivoa vlasti.

– U skladu sa navedenim, osporeni zaključak Predsjedništva BiH, takođe, u potpunosti prati matricu relativizacije uloge entitetskih nivoa vlasti u BiH u procesu evropskih integracija, ističući isključivo intitucije BiH kao centralne, pa i jedine nosioce svih aktivnosti koje integracioni proces podrazumijeva – rekla je Cvijanovićeva.

Uzimajući u obzir da proces evropskih integracija, osim njegove nesporne spoljnopolitičke dimenzije, predstavlja proces dubokih reformi u oblastima i po pitanjima u gotovo svim sferama društvenog života, od kojih su mnoga u nadležnosti entiteta, konkretno, Republike Srpske, ona je naglasila da predloženi zaključak, za koji su glasala ostala dva člana Predsjedništva BiH, za nju kao srpskog člana Predsjedništva ne može biti prihvatljiv.

– Posebno iz razloga što je na samoj sjednici Predsjedništva BiH, na kojoj je razmatran osporeni zaključak, od Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH ponuđen izmijenjeni zaključak koji svojom suštinom i formom u potpunosti uvažava i nominalno se poziva na odluku o sistemu koordinacije u procesu evropskih integracija u BiH prilikom eventualne izrade akcionog plana za ispunjavanje 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, međutim, ovaj prijedlog nije prihvaćen – istakla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, Predsjedništvo BiH može, a vjerovatno i treba da se manifestuje kao institucija koja daje politički impuls za sprovođenje određenih aktivnosti, pogotovo u njegovom odnosu prema Savjetu ministara, međutim, ni Predsjedništvo BiH niti bilo koja institucija BiH ne može se samovoljno oglušiti o važeće pravne akte u okviru BiH kojima se uređuje pitanje djelovanja institucija na svim nivoima vlasti u procesu evropskih integracija, posebno ukoliko se time vrši i potencijalna uzurpacija nadležnosti i ovlaštenja institucija Republike Srpske.

Ona je istakla da iz svega navedenog proizilazi da je zaključak za usvajanje Akcionog plana za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, koji je usvojen bez konsenzusa 21. juna, veoma štetan po vitalne interese Republike Srpske, te je pozvala poslanike da ovu izjavu o proglašenju potvrde dvotrećinskom većinom čime osporeni zaključak Predsjedništva BiH neće stupiti na snagu, a otvoriće se mogućnost za definisanje sličnih obaveza na racionalan i na Ustavu zasnovan način.

Ona je napomenula da ni samo izvršavanje navednih 14 prioriteta ne zavisi od pojedinačne volje bilo kojeg organa u BiH, već isključivo od dogovora svih na političkoj i institucionalnoj ravni u okviru BiH.

Cvijanovićeva je podsjetila da je prema Ustavu BiH i Poslovniku o radu Predsjedništva BiH propisano da je Predsjedništvo nadležno za vođenje spoljne politike zemlje, da se odluke nastoje donijeti konsenzusom, te da član Predsjedništva može određenu odluku proglasiti destruktivnom po vitalni entitetski interes za teritoriju sa koje je izabran.

(SRNA)

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

VOZAČI, SPREMITE SE: Centar Banjaluke zatvoren skoro mjesec dana, evo koje ulice su blokirane

U Banjaluci će od nedjelje, 28. juna, do 20. jula biti izmijenjen režim odvijanja saobraćaja u Ulici Gorana Radulovića Bimbe, na dijelu dijelu od raskrsnice sa Ulicom Milana Rakića do raskrsnice sa Jevrejskom ulicom i u Ulici Vase Pelagića, na raskrsnici sa Jevrejskom ulicom do raskrsnice sa Ulicom Kralja Alfonsa XIII, zbog izgradnje oborinskog kolektora.

SUTRA VRUĆE: Temperatura do 39 stepeni

SUNČANO i vruće biće i drugi dan vikenda u Republici Srpskoj i FBiH, uz maksimalnu temperaturu vazduha do 39 stepeni Celzijusovih.

ONA JE PONIJELA KRUNU NAJLJEPŠE DJEVOJKE BiH: Evo ko je misica Lana Jahić

U Sarajevu je danas održan izbor Miss Bosne i Hercegovine za Miss svijeta, a titulu najljepše ponijela je Lana Jahić iz Tuzle.

SCENA ZA PAMĆENJE U BEOGRADU: Roboti u šajkačama zaigrali „Moravac“ pred hiljadama ljudi (VIDEO)

TOKOM današnjeg skupa "Srbija jedna porodica" građani su imali čast da vide humanoidne robote kako igraju kolo.

„ZAJEDNIŠTVO SA SRBIJOM JE NAŠ IMPERATIV“: Stevandić poslao snažnu poruku iz Beograda

PREDSJEDNIK Narodne Skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je za zajedništvo sa Srbijom u svemu.

VUČIĆ STIGAO NA SKUP „SRBIJA JEDNA PORODICA“: Više od 200.000 ljudi u Beogradu; Roboti igrali kolo (FOTO/VIDEO)

BOGAT dječiji program, rekordna zastava, primjeri tehnološkog napretka i koncerti najvećih domaćih muzičkih zvijezda. To je samo dio onoga što građani imaju priliku da vide danas na velikom skupu ispred Skupštine Srbije.

BUKTI U TREBINJU: Vatra se približila na 150 metara kućama

U selu Sedlari kod Trebinja vatra se približila na oko 150 metara od kuća, ali je situacija i dalje pod kontrolom, dok vatrogasci i mještani zajedničkim snagama brane domaćinstva od požara.

„ZAGLEDANI SMO U SRBIJU, STABILNU I MOĆNU“: Dodikov govor o Srbiji odjeknuo

REPUBLIKA SRPSKA je zagledana u Srbiju, stabilnu i moćnu, rekao je predsjednik Milorad Dodik koji u Beogradu prisustvuje skupu "Srbija jedna porodica".

„HVALA SRBIJO“: Oglasio se Vučić na društvenim mrežama i izrazio zahvalnost građanima Srbije

PREDSJEDNIK Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na društvenim mrežama povodom skupa "Srbija jedna porodica".

PONOS SRBIJE: Najveća srpska trobojka duga pola kilometra „pokrila“ ulice Beograda (FOTO/VIDEO)

NAJVEĆA srpska trobojka koju nosi 2.500 ljudi krenula je kroz ulicu Kneza Miloša! Prizor oduzima dah, a koliko je velika srpska zastava govori činjenica da je cijelu ne možemo snimiti.