BLAGOJEVIĆ: Neophodno donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH

Foto: Kapital

Tekst profesora Blagojevića objavljujemo u cijelosti:

Čitam na jednom od ovdašnjih portala izjavu jednog sarajevskog profesora ustavnog prava, koji kaže da prema Ustavu BiH može biti donesen samo zakon o načinu izbora troje inostranih sudija u Ustavnom sudu BiH, koje sada imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, a da o svim ostalim pitanjima vezanim za Ustavni sud BiH navodno ne može da se donosi zakon.

Takva izjava ovog sarajevskog profesora korespondira onome što dugo godina neustavno radi Ustavni sud BiH, a to je da taj sud samovoljno sebi pribavlja nešto što mu ne dozvoljava Ustav BiH. To je tvrdnja tog suda, postavljena kao njegova neustavna ustavna norma u Pravilima Ustavnog suda BiH, prema kojoj su ta Pravila „jedini pravni akt kojim se uređuju pitanja organizacije i postupka pred tim sudom“. Međutim, citirane riječi Ustavnog suda BiH su ozbiljna povreda Ustava BiH i predstavljaju opasnu uzurpaciju ustavotvorne vlasti, jer time Ustavni sud BiH sebe od tumača i zaštitnika Ustava BiH pretvara u njegovog kreatora.

Naime, kada Ustavni sud u svojim Pravilima napiše prethodno citirane riječi, onda je njima stvorio svoju normu kakve nema u Ustavu BiH, a kada to radi sud onda time sebi samovoljno pribavlja ustavotvornu vlast, što nigdje u svijetu ustavnosti nije dopušteno. Niti može biti.

Zašto to nije niti može biti dopušteno nijednom ustavnom sudu, pa ni ovom ovdje u BiH?

Razlog leži u nečemu što se već odavno smatra riješenim u nauci ustavnog prava. Radi se o granicama u vršenju ustavne i zakonodavne vlasti, koja u civilizovanom društvu i državi pripada parlamentu, a nikako sudu, pa makar to bio i ustavni sud.

A pravna formula za granice u vršenju zakonodavne vlasti od strane parlamenta je veoma prosta. Ona kaže da gornju granicu te vlasti čini ustav, a donju uredba.

To drugim riječima znači da parlament u vršenju svoje zakonodavne funkcije ne može da donosi zakone samo o onim pitanjima koja je ustav nekom svojom normom isključivo uredio i time zabranio da ta pitanja dalje budu uređena zakonom, ili, pak, o onim pitanjima za koje je ustav, kao u slučaju važećeg Ustava Francuske, propisao da ih može urediti isključivo vlada svojim uredbama.

Dakle, sva druga pitanja izvan granica navedene (ustavno)pravne formule se pravno propisuju isključivo zakonima parlamenta.

Kada se ova temeljna spoznaja pravne nauke primijeni na Ustavni sud BiH, onda to znači da su pitanja organizacije i postupka pred tim sudom trebalo (već odavno) da budu uređena zakonom na nivou BiH. Za to postoje najmanje još tri razloga, pored već navedenog.

Prvi razlog leži u činjenici da Ustav BiH nijednom svojom odredbom ne zabranjuje Parlamentarnoj skupštini BiH da donese zakon o Ustavnom sudu BiH. Nije takvu zabranu ni mogao propisati taj Ustav, a još manje reći da ta pitanja može da uređuje samo Ustavni sud BiH svojim pravilima, kada se ima u vidu sve ono što je rečeno o pomenutoj pravnoj formuli kao svojevrsnoj tekovini prava i ljudske civilizacije uopšte.

Drugi razlog je taj što je Ustavni sud BiH zajednička institucija na nivou BiH, predviđena Ustavom BiH, pa je ustavno sasvim jasno, i prirodno, da organizacija i postupak pred tom institucijom budu poslije Ustava BiH primarno uređeni zakonom, a tek onda unutrašnjim pravilima tog suda koja moraju biti u skladu sa tim zakonom.

A treći razlog se zapaža kada se vidi šta je sebi, opet samovoljno, dao za pravo da uređuje Ustavni sud svojim pravilima. Iz obilja tih primjera navešću sam par njih.

Ustav BiH propisuje pravo na apelaciju protiv presude bilo kog suda u BiH, ali ne određuje u kom roku se ta apelacija može izjaviti. U takvim situacijama se svugdje u civilizovanom svijetu ova ustavna praznina popunjava isključivo zakonom kojim se uređuje organizacija i postupak pred ustavnim sudom, a nikako pravilima tog suda. Jer, sva prava pravnih subjekata (fizičkih i pravnih lica), pa i rok za izjavljivanje apelacije, se propisuju zakonom i samo zakonom parlamenta.

A ovdje kod nas je devetoro sudija Ustavnog suda BiH sebi dalo pravo da, suprotno Ustavu BiH, oni propišu rok za izjavljivanje apelacije i da svojim pravilima kažu da je to 60 dana.

Ili, Ustavni sud BiH je članom 18 svojih pravila krajnje neodređeno propisao da će odbaciti apelaciju i kada je blagovremena te i ako utvrdi da je došlo do kršenja nekog ustavnog prava apelanta, ako taj sud ocijeni da apelant ne snosi posljedice kršenja tog prava. Ovo bi bilo nedopustivo i da je zakonom bilo propisano, jer ovakve odredbe vode u pravnu nesigurnost i temelj su za arbitrarno postupanje od strane suda.

Ili, članom 113 Pravila Ustavnog suda BiH taj sud je samovoljno propisao da samo on određuje koliko će iznositi plate njegovih sudija. Drugim riječima, za sve ostale funkcionere i zaposlenike u zajedničkim institucijama BiH plate se određuju zakonom Parlamenta BiH, kako i treba, a samo je Ustavni sud BiH izuzet od toga i samo on propisuje plate svojih sudija.

Ima još primjera ovakve samovolje i neustavnog zakročivanja od strane Ustavnog suda BiH u zakonodavnu materiju koja je isključivi domen Parlamenta BiH. Ali i ovih par primjera su, vjerujem, dovoljni da se shvati koliko je Ustavni sud BiH na neustavan način sebi dao „prava“ koja mu nikako ne pripadaju prema Ustavu BiH te koliko je neophodno da se rad ove institucije uvede u zakonske tokove, donošenjem zakona o Ustavnom sudu BiH. Tim jednim zakonom trebalo bi da budu uređena sva pitanja koja su sada neustavno uređena Pravilima tog suda, kao i postupak zamjene troje inostranih sudija domaćim kadrom.

(RTRS)

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

„MORAMO DA SE MIJENJAMO“ Sjednica Predsjedništva PSS-a dan nakon izbora

OVI izbori za nas nose i mnoge lekcije i poruke iz kojih moramo da učimo, da se mijenjamo i napredujemo, saopštio je Draško Stanivuković, lider Pokreta Sigurna Srpska (PSS), danas, 5. oktobra, nakon što je taj pokret održao sjednicu Predsjedništva na kojoj su analizirali izborni rezultat.

VODENIM TOPOM RASTJERANE PRISTALICE TERORISTIČKE OVK: Okončana drama u Prištini

TAKOZVANA kosovska policija upotrijebila je večeras vodeni top i suzavac da bi rastjerala pristalice terorističke OVK koji su blokirali skupštinu u Prištini, pa su poslanici Samoopredjeljenja uspjeli da napuste zgradu.

ZADOVOLJNI PRERAĐIVAČI VOĆA: Suša ostavila danak na voćnjacima, plodovi idu za sokove i rakiju

DUGOTRAJAN period visokih temperatura tokom proteklog ljeta i nedostatak padavina ostavili su posljedice na voćnjake u Potkozarju.

VIŠEČASOVNA ISKLJUČENJA: Ovi dijelovi Banjaluke sutra bez struje

POJEDINI dijelovi Banjaluke sutra će biti bez struje.

„SNAGA NARODA“ ISPOD CENZUSA: Stranka Rame Isaka se nije proslavila na izborima

IAKO predsjednik Snage naroda Ramo Isak kao ministar policije u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ima veliku vidljivost u javnosti, njegova stranka završila je na dnu skoro svih listi na kojima su učestvovali.

OVI KANDIDATI NEMAJU NIJEDAN OSVOJENI GLAS: Niti je rodbina glasala za njih, niti oni sami za sebe

ZVUČI nevjerovatnom, ali pojedini kandidati za poslanike u NSRS nisu dobili nijedan glas.

STIGLI NOVI PODACI CIK-A: Cvijanovićeva ubjedljivo ispred Božovića, Vukanović treći

KANDIDAT SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i dalje je u prednosti ispred kandidata SDS-a Marinka Božovića, i to, prema najnovijim prelominarnim podacima CIK-a BiH, za više od 152.000 glasova.

MLINARI NAJAVILI DA BI MOGLO DOĆI DO POSKUPLJENJA HLJEBA: Vekna bi mogla biti znatno skuplja

U SEPTEMBRU je pšenica na svjetskoj berzi poskupila za preko 6%.

„PROFESORE, POVUCITE ODLUKU O ISKLJUČENJU PETROVIĆA“ Milićević traži od Blanuše da zakaže hitnu sjednicu rukovodstva SDS-a

MILAN Miličević, član Glavnog odbora SDS-a i gradonačelnik Teslića, pozvao je Branka Blanušu, lidera stranke, da povuče odluku o isključenju Ljubiše Petrovića i sazove sjednicu Glavnog odbora i Skupštine te partije.

„MORAMO NAĆI ONO ŠTO NAM JE ZAJEDNIČKO“ Filipović se obratila Cvijanovićevoj i Bećiroviću

NOVOIZABRANA hrvatska članica Predsjedništva BiH Darijana Filipović zahvalila je biračima, kao i svima koji su pratili i podržavali njenu predizbornu kampanju.