CVIJANOVIĆ NA SJEDNICI SB UN: BiH mora da bude u rukama ustava i njenih građana, a ne neizabranih stranaca

Foto: Prinstkrin

Imajući na umu ovaj zajednički cilj, Cvijanovićeva je navela da želi da istakne tri tačke za koje bi se svaki obaviješteni posmatrač složio da su ključne za postizanje tog cilja.

– Prvo, i najvažnije: jedini realan put ka ovom zajedničkom cilju je poštovanje Dejtonskog sporazuma, uključujući Ustav BiH, i njegovu formulu za podjelu vlasti između tri konstitutivna naroda u BiH koji dijele dugu istoriju sukoba. Ustav BiH je pažljivo koncipiran na osnovu uvažavanja ove jednostavne stvarnosti, gdje je uspostavljen sistem sa decentralizovanim nadležnostima i važnim mehanizmima podjele vlasti, čime je svakom narodu dato uvjeravanje da se neće naći pod vladavinom drugih naroda. Ovaj pažljivo sastavljen sistem uspješno čuva mir u BiH više od 27 godina – naglasila je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je rekla pošto je Republika Srpska, entitet čiji su je građani izabrali u Predsjedništvo BiH, na sjednici pomenuta toliko puta želi da napomene da je Srpska u Dejtonu usaglasila, sa ostalim stranama, da bude dio izrazito decentralizovane BiH u kojoj sve nadležnosti pripadaju entitetima osim nekoliko koje Ustav izričito povjerava institucijama na nivou BiH.

Prema njenim riječima, u decenijama nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, BiH je izvitoperena u znatno centralizovaniji sistem, skoro u potpunosti zahvaljujući stranim intervencijama, a ne pravnim, demokratskim djelovanjem.

– Ako već svi dijelimo zajednički cilj, a to je suverena, nezavisna, stabilna, funkcionalna i prosperitetna BiH, onda najvažnije što Savjet bezbjednosti i njegove članice mogu da urade jeste da riječju i djelom podrže Dejtonski sporazum i osude postupke kojima bi ovaj, pažljivo zamišljen i Ustavom BiH zagarantovan, sistem mehanizama uzajamne kontrole bio uništen – naglasila je Cvijanovićeva.

Navodeći kao drugu tačku bezbjednosnu situaciju u BiH, Cvijanovićeva je istakla da je BiH, u tom pogledu, u stvari, sasvim stabilna, što je nedavno potvrdio i EUFOR, konstatujući da BiH uopšte nije bure baruta kako je prikazuju neki koji traže veću stranu intervenciju i kontrolu nad njom.

Tačno je da se BiH često nalazi u stanju političke tenzije, rekla je Cvijanovićeva, ali to stanje je tipično za većinu demokratija, uključujući i mnoge čiji su predstavnici danas ovdje.

– I sada dolazimo do treće tačke – prijetnja po stabilnost BiH ne dolazi od oštrih političkih izjava, nego prevashodno iz nedosljednog sprovođenja Dejtonskog sporazuma. Jednostavno rečeno: ako se dogovor postignut u Dejtonu ne bude poštovao, nema nade da će BiH uspjeti – ukazala je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva.

Ona je pojasnila da se Dejton ne poštuje na dva posebno opasna načina – prvi je nezakonito modifikovanje uloge visokog predstavnika iz posrednika u autokratu sa neograničenim ovlašćenjima, koja idu mnogo dalje od strogo ograničenog mandata usaglašenog Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma.

– Ta despotska ovlašćenja čak su veća od ovlašćenja nekog stranog namjesnika, pošto visoki predstavnik tvrdi da uživa potpuni imunitet od bilo kakvih ograničenja ili nadzora. Visoki predstavnici, koji nemaju gotovo nikakvo relevantno iskustvo u regionu i jedva da imaju kvalifikacije za takvu ulogu, jedan za drugim donosili su odluke bez mogućnosti da druga strana iznese svoj stav, bez konsultacija sa izabranim organima ili zvaničnicima u BiH, i van ikakvog propisanog procesa – i to su učinili bez ovlašćenja ovog savjeta ili nekog drugog važećeg pravnog instrumenta ili međunarodne organizacije – naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da su ove diktatorske mjere za rezultat imale poplavu ishitrenih, nepromišljenih i ponižavajućih odluka – više od 460 zakona i propisa, 110 amandmana na ustave entiteta i 249 kazni izrečenih pojedincima van sudskog procesa, sve bez ikakvog zakonskog ovlašćenja ili nadzora.

Cvijanovićeva je navela da, uprkos opšteprihvaćenom stavu – čak i među bivšim visokim predstavnicima – da je tvrdnja visokog predstavnika da vlada odlukama potpuno nezakonita, Šmit je brzopleto najavio nove, remetilačke odluke, kojima je razbjesnio velike segmente društva BiH.

– Svojim najnovijim dekretima, čiji je cilj izmjena krivičnih zakona u entitetima BiH, iznova se ruga vladavini prava u još jednoj drskoj uzurpaciji demokratskih prava građana BiH da sami upravljaju svojom zemljom – prava koja je ovaj savjet dužan da štiti.

Štaviše, neposredno prije mog dolaska na ovu sjednicu, Šmit, čije imenovanje nije odobreno u Savjetu bezbjednosti, zaprijetio je da ću, ako se budem drznula da dovedem u pitanje njegov legitimitet pred ovim savjetom, dobiti odgovor koji mi se neće svidjeti“, rekla je Cvijanovićeva u obraćanju pred Savjetom bezbjednosti.

Ona je konstatovala da je odnos koji Šmit pokazuje prema izabranim zvaničnicima u BiH, nažalost, tipičan stav većine stranih zvaničnika koji prolaze kroz BiH.

– Njihov arogantan, prezriv i ohol odnos prema legalno izabranim domaćim zvaničnicima, koji uživaju široku podršku naroda i institucijama u BiH, u najmanju ruku je beskoristan, a postaje posebno apsurdan kada ove diplomate oštro kritikuju entitete zato što su predložili zakone koji su istog sadržaja kao i zakoni koji se već godinama primjenjuju u njihovim matičnim državama – ukazala je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da je zanimljivo da se ovi zvaničnici, koji svakodnevno rade na uzurpiranju ustavnih nadležnosti demokratski izabranih zvaničnika u BiH, žale kada lokalni zvaničnici odbiju da im se potčine i poštuju ovlašćenja koja su nezakonito prisvojili, a onda ih optužuju za „nedostatak komunikacije“.

Cvijanovićeva je upozorila da diktatorska vladavina visokog predstavnika ne samo da je očigledno nezakonita, nego i potpuno kontraproduktivna, o čemu posljednjih godina svjedoče i bivši visoki predstavnici.

Prema njenim riječima, prijeteće prisustvo OHR-a i njegovi stalni pokušaji da mikroupravlja BiH guše demokratski proces i podrivaju nesmetan unutrašnji dijalog i pomirenje koji su ključni za budući uspjeh BiH.

Nepromišljeno uplitanje OHR-a, rekla je ona, češće stvara probleme nego što ih rješava, što pokazuje način na koji je izazvao i rasplamsao polemiku u vezi sa vlasništvom nad javnom imovinom.

– U početku je bilo opštepriznato da Ustav javnu imovinu ostavlja entitetima, što je stav koji je poslužio kao osnov za brojne zakone BiH koji su još na snazi, a koji je svojevremeno potvrdio i Ustavni sud BiH. Entitetsko vlasništvo nad javnom imovinom priznaje se čak i u izjavama koje su 2008. godine dali ili podržali uticajni strani zvaničnici.

Ovo pitanje ni u jednom trenutku nije bilo sporno sve dok bivši visoki predstavnik Pedi Ešdaun, sa svojim tipičnim imperijalnim stavom, nije intervenisao i tako otvorio cijelu polemiku. Nakon nekoliko godina, tačnije 2012. godine, kada su strane u BiH postigle dogovor o pitanju javne imovine, tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko ga je poništio, prosto zato što ga nije izdejstvovao OHR i zato što mu se nije sviđao – podsjetila je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da neizvjesnost u pogledu pitanja javne imovine, koja je nastala isključivo zbog mešetarenja OHR-a, sada koči saradnju i napredak u BiH, jer su se ovog pitanja uhvatili oni koji žele dalju centralizaciju BiH suprotno Ustavu.

– Mislim da je svim članovima Savjeta nepobitnost navedenog očigledna, mada je možda posebno jasna mnogim zemljama čiji su predstavnici ovdje prisutni i koje imaju ponosnu istoriju oslobođenja od despotske imperijalne vlasti određenih stranih sila.

I članovi ovog savjeta moraju priznati da su vladavinu prava dužni poštovati ne samo lokalni lideri u BiH, nego i oni strani zvaničnici koji godinama ignorišu ili čak aktivno podrivaju Ustav BiH usaglašen u Dejtonu, koji redovno i nonšalantno krše odredbe Bečke konvencije kojima se zabranjuje uplitanje stranih diplomata u domaću politiku, i koji utiču na sudske predmete koji bi trebalo da se rješavaju isključivo u skladu sa Ustavom i uz stvaran pravosudni integritet – istakla je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da ovo ukazuje na drugu veliku prijetnju po ustavni poredak u BiH i dodala da, nažalost, najveću izvitoperenost ustavne strukture BiH izazvala je upravo institucija koja je formirana da je štiti – Ustavni sud BiH.

– OHR se često žali da entiteti ne poštuju odluke Suda. Isti taj OHR licemjerno je naredio da su njegove odluke nedodirljive kada je riječ o postupcima pred sudovima u BiH. Zanimljivo je i da se OHR nikada ne bavi razlozima zbog kojih se odluke Suda nailaze na skepticizam, a to su: korumpiranost sudskog procesa zbog miješanja i uticaja samog OHR-a, uz uticaj određenih stranih sila, kao i činjenica da kontrola nad Sudom leži u rukama trojice stranih sudija – naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je pojasnila da ove strane sudije, za koje je predviđeno da budu u sastavu Suda samo prvih pet godina njegovog rada, ne žive u BiH, nisu studirali pravo zemlje u koju su došli, ne govore lokalne jezike i donose nemušte odluke za koje su mnogi saglasni da zvuče kao politički akti sastavljeni da se udovolji određenim stranim silama, a ne kao pravno utemeljene odluke.

Kada neki sud ignoriše etičke standarde u pravosuđu i ustavna ograničenja sopstvenih ovlašćenja i donosi odluke koje su ultra vires, ukazala je Cvijanovićeva, taj sud prirodno gubi poštovanje građana i drugih grana vlasti.

– Kada su takve odluke proizvod glasačkog bloka stranih sudija koji su podložni uticajima sa strane, jasno je zašto takvim odlukama nedostaje kredibilitet.
Upravo u kontekstu ove potpune uzurpacije demokratskog procesa u BiH spolja i korupcije našeg pravosuđa treba shvatiti takozvanu `secesionističku retoriku` i druge političke izraze krajnje frustracije u BiH –  navela je Cvijanovićeva.

Što se tiče Republike Srpske, Cvijanovićeva u obraćanju naglasila da njena zvanična politika ostaje onakva kakva je oduvijek i bila: Republika Srpska je opredijeljena za suverenitet i teritorijalni integritet BiH i ustavni poredak utvrđen Dejtonskim sporazumom, a prije svega je posvećena miru.

Međutim, pojasnila je Cvijanovićeva, Republika Srpska nije spremna da prihvati nezakonitu, despotsku vlast visokih predstavnika i neustavne odluke Ustavnog suda, da se njena ustavna, demokratska prava gaze, niti da se tretira kao kolonijalni posjed određenih stranih sila.

Ona istakla je da se Republika Srpska nekako našla u orvelovskoj situaciji gdje se negodovanje zbog narušavanja i degradacije Dejtonskog ustava smatraju antidejtonskim.

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH je ocijenila da je prosto zapanjujuće licemjerje takvih navoda koji dolaze od nekih koji aktivno podrivaju Ustav usaglašen u Dejtonu.

– Ako bi članovi ovog savjeta pročitali najnoviji izvještaj OHR-a u ovom kontekstu, onda bi možda shvatili da mnogima od nas u BiH taj izvještaj zvuči kao izvještaj kolonijalnog namjesnika matičnom ministarstvu u kom se žali da mještani, koji su previše zatucani i necivilizovani da bi sami sobom vladali u ustavnoj demokratiji, ne poštuju i ne cijene dobronamjeran despotizam njegovog gospodstva.

A, ako članovi Savjeta pročitaju najnoviji izvještaj Republike Srpske vidjeće da se Republika Srpska ne može optužiti da je neka `odmetnička država` samo zato što poziva strane zvaničnike da poštuju međunarodno pravo i ustavna demokratska prava građana BiH – ukazala je Cvijanovićeva.

Zahvalivši članovima Savjeta na brizi za budućnost njene zemlje, Cvijanovićeva je zatražila od Savjeta da podrži BiH insistiranjem na potpunom sprovođenju slova Dejtonskog sporazuma i osudi strano miješanje u BiH kojim se podriva ovaj sporazum, krši vladavina prava, korumpira pravosudni sistem i ometa politička saradnja unutar BiH.

– Kao najvažnije konkretne korake u tom pravcu, Savjet bezbjednosti treba jednom za svagda da jasno stavi do znanja da visoki predstavnik nema despotska ovlašćenja da odlukama upravlja BiH i da potvrdi da domaće institucije na svim nivoima vlasti imaju pravo da donose odluke u skladu sa našim ustavom. Uvjerena sam da BiH može imati uspješnu budućnost ako se Dejtonski sporazum bude dosljedno sprovodio uz podršku Savjeta bezbjednosti – zaključila je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović u obraćanju na sjednici Savjeta bezbjednoti u okviru debate o BiH.

(Srna)

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

„GENERALA DANAS PREGLEDA SRPSKI NEUROPSIHIJATAR U HAGU“: Oglasio se sin Ratka Mladića

GENERAL Ratko Mladić, koji je već više od dvije godine pod palijativnom njegom u haškoj pritvorskoj bolnici, nešto je bolje, iako mu je i dalje teško zdravstveno stanje, a danas bi trebalo da ga pregleda neuropsohijatar iz Srbije, izjavio je Srni njegov sin Darko Mladić.

ZAGAĐENJE RASTE: Kakanj najkritičniji, evo kakvo je stanje u Banjaluci i ostalim gradovima

U BiH je jutros najzagađeniji vazduh izmjeren u Kaknju, gdje je indeks kvaliteta vazduha dostigao 164 i okarakterisan je kao nezdrav, dok je u Doboju vazduh ocijenjen kao nezdrav za osjetljive kategorije stanovništva, objavljeno je na stranici "Zrak.ekoakcija".

KAMPANJA „PUTUJ BEZBRIŽNO NA ODMOR“: Iskoristite besplatan pregled vozila do 10. jula

AUTO-MOTO savez Republike Srpske pokrenuo je kampanju pod nazivom "Putuj bezbjedno na odmor" prilikom koje će vozači moći besplatno pregledati svoje automobile i pripremiti se za ljetnu sezonu i odlazak na duža putovanja.

SPREMITE SE ZA JOŠ JEDAN TROPSKI DAN: Temperature dostižu i 40 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ danas će biti sunčano i vruće uz lokalno malu oblačnost, dok poslije podne jači razvoj oblaka u brdsko-planinskim predjelima od jugozapada ka istoku može donijeti kratkotrajne pljuskove sa grmljavinom.

ISPOD CRTE OSTALO PREKO 2.000 MALIŠANA: Borba za mjesto u banjalučkim vrtićima, roditelji očajni

NOVA pravila, stara situacija. Upravo počinje trka za upis u javne vrtiće u Banjaluci. Podsjećamo lani je upisano 540 djece, a ispod crte je ostalo 2.300 mališana. Kako će biti sada?

DODIK ŽESTOKO O KAJI KALAS: „Svaki njen dolazak u Sarajevo čini BiH manjom“

PREDSJEDNIK Milorad Dodik rekao je da svaki dolazak Kaje Kalas u Sarajevo čini BiH manjom, a autoritet EU slabijim.

PAKLENO I SUTRA: Očekuju se temperature do 40 stepeni

SUNČANO i vruće i sutra će se zadržati u Republici Srpskoj i FBiH, lokalno uz malu oblačnost, a temperatura će ići do 40 stepeni Celzijusovih.

PODVIG VRIJEDAN DIVLJENJA: Banjalučani biciklima prešli više od 300 kilometara do svetinja u Dalmaciji

POVODOM velikog prazničkog dana – Vidovdana, trojica biciklista iz Banjaluke, Dragan Jokić, Petar Jokanović i Željko Marić, odlučili su se na nesvakidašnji podvig. Oni su svojim dvotočkašima prešli zahtjevnu rutu dugu 310 kilometara, kako bi na ovaj veliki praznik posjetili srpske svetinje u Dalmaciji.

VUČIĆ SE POKLONIO MOŠTIMA KNEZA LAZARA NA VIDOVDAN: Predsjednik Srbije sa narodom u manastiru Ravanica (FOTO)

PREDSJEDNIK Vučić je u Senjskom Rudniku posjetio porodicu Veljković, obišao pokretno ambulantno vozilo, a zatim je uslijedio obilazak manastira Ravanica.

SELAK: Ako je konstitutivnost naroda temelj BiH, zašto Srba nema na najvišim funkcijama u Federaciji BiH?

PREDSJEDNIK Socijalističke partije Srpske i ministar pravde Republike Srpske Goran Selak postavio je pitanje da li se princip konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini primjenjuje jednako u oba entiteta, ukazujući na nacionalnu strukturu nosilaca najviših funkcija u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.