STRUČNJACI ODGOVORILI: Da li će i kada doći do pada inflacije i cijena hrane u BiH?

Ukazuje na to da brojevi ponekad mogu da zavaraju. Kao primjer navodi podatak da je inflacija u BiH oko 15 odsto, ali da se vrlo često prenebregava da su cijene hrane i energenata skočile mnogo više od ovog procenta, a za šta građani, procentualno gledajući, najviše novca izdvajaju.

– Slično je kada analiziramo i cijene hrane. U BiH je to, prema zvaničnim podacima, oko 26 odsto, ali ako pogledamo koliko sada košta hljeb, mlijeko ili meso u odnosu na početak prošle godine, vidjećemo da su poskupljena ogromna i da idu do 100 odsto – kaže Kutle.

Slično mišljenje dijeli i ekonomista Aleksandar Ljuboja, poručujući kako građani BiH ne mogu očekivati neke bolje dane u skorije vrijeme. Kako kaže, “pravila” koja su nekada vrijedjela, više ne važe, jer ekonomske tokove u svijetu sada diktiraju velike kompanije koje su rukovode onom “što je veća nesreća, to bolje”.

– Jedan od načina da dođu do ekstra zarade je i inflacija. Pogotovo ako je ona “naduvana”. Mislim da na globalnom tržištu vlada izuzetan haos i odluke se donose stihijski – kaže Ljuboja, dodajući da ni BiH neće moći ostati imuna na sve ove igre, pogotovo jer nezajažljivost bogatih, pa i onih ovdašnjih, postaje svakim danom sve veća.

Zbog toga, kako kaže, nije optimista ni kada je u pitanju borba protiv aktuelne inflacije, pogotovo jer se pokazalo da prilikom formiranja cijena gotovo svi kalkulišu sa takozvanim faktorom rizika, koji ugrađuju u cijenu nekog proizvoda te tako u nekim slučajevima one na kraju budu veće i za 30 odsto od realnih.

– Jedina sreća je što zima polako prolazi i da je cijena energenata, koliko-toliko stabilizovana. Ali i dalje ima toliko slobodnog prostora za razne manipulacije da nisam baš optimista da će borba sa inflacijom završiti tokom ove i naredne godine. Novi okidač za inflaciju sigurno može biti hrana. Dovoljno je izazvati paniku na tržištu i cijene odmah vrtoglavo porastu. Sjetimo se samo šta se dešavalo u bezi sa jestivim uljem, koje je u jednom trenutku koštalo i šest maraka. Znači i psihološki momenti u dobroj mjeri determinišu cijene – objasnio je Ljuboja.

Smatra kako će većina građana BiH zbog sve većih cijena morati promijeniti svoje dosadašnje kupovne navike, ali i način života. Kako su građani BiH do sada trećinu svojih prihoda izdvajali za kupovinu životnih potrepština, a da su cijene hrane u nekim slučajevima i uduplane, moraće se praviti selekcija kupljenih stvari.

– Moraćemo mnogo toga da se odreknemo. Ne zato što to želimo, već jer ćemo na to biti prinuđeni. Bojim se da su pred nama veoma neizvjesna i skupa vremena – poručio je Ljuboja.

Ekonomski analitičar Saša Stevanović kaže da se sa sigurnošću može tvrditi da je ovo najveći ekonomski šok koji je BiH imala u svojoj istoriji.

– Ekonomski rast prethodne godine u potpunosti je zavisio od unutrašnjih preraspodjela. Iako smo više izvozili, više smo i uvozili, skupo smo plaćali energente. Spoljnotrgovinski deficit je odmogao domaćoj ekonomiji. Ukoliko se ostvare neke prognoze da će inflacija u Evropi biti oko šest ili sedam odsto, onda u BiH možemo očekivati da će to iznositi između 10 i 12. Ukoliko ona bude veća biće veća i kod nas od prognozirane – smatra Stefanović.

Kada je u pitanju cijena hrane u budućnosti, kaže kako se može očekivati novi rast, kako u svijetu, tako i kod nas, jer su se, kako je pojasnio, inflaciona očekivanja uvukla u sve sfere ekonomskog života i što se sukobi na globalnom nivou ne smiruju.

– Najavljuju nove sankcije, novo snabdijevanje oružjem. Ulozi se povećavaju. Situacija sa žitom i odnos Rusije prema isporuci hrane svijetu, Kine prema globalnim lancima snabdijevanja, SAD prema svjetskoj ekonomiji i svojim geostrateškim interesima doveli su do toga da se svaki segment ekonomije i onoga što utiče na nju posmatra kao instrument strategije i osvajanje resursa i većeg uticaja u svijetu ili odbranu postojećeg stanja – navodi Stevanović.

Dodaje da će interesantno biti pitanje ostvarenih profita u prethodnoj godini, jer već se iznose argumenti i tvrdnje da je dio inflacije uzrokovan i većim profitnim marginama privrednih društava.

– To će generalno proizvesti gnjev javnosti, zakomplikovati donošenje odluka o oštrijem monetarnom zatezanju i otvoriti jedan novi narativ u oporezivanju ekstra profita u Evropi. Vidjećemo da li će tamo gdje je inflacija bila najviše izražena hrana i energenti biti sektori koji će imati najveći rast profita. Države poput Norveške, Saudijske Arabije, Rusije, države koje su izvoznici energije već sada u platnim bilansima bilježe rekordne suficite. Vjerovatno će slična situacija biti i sa kompanijama iz ovih sektora – istakao je Stevanović.

Kriza troškova

Na pitanje koliko će uopšte biti potrebno vremena da bude riješena kriza troškova života Stevanović kaže da je to nezahvalno procjenjivati, jer je količina neizvjesnosti i dalje izuzetno visoka.

– Uzroci nisu ekonomski, već posljedice. Naš ekonomski sistem može se samo nastojati prilagoditi krizi koja traje, izboriti se za očuvanje radnih mjesta i životnog standarda, nastojati iskoristiti sve ovo što se dešava i minimizirati eventualnu štetu. Mjere usmjeriti ka domaćinstvima, očuvanju privatne potrošnje i dizajnirati ih tako da jačamo koheziju društva – naveo je Stevanović.

(GLAS SRPSKE)