GDJE JE BiH NA ENERGETSKOJ MAPI SVIJETA? Imamo jeftinu struju, a skupo je plaćamo

Nešto malo drugačija situacija je u slučaju cijena goriva na benzinskim pumpama. I u ovom slučaju, ma kako to čudno zvučalo, BiH povoljno kotira u odnosu na ostatak svijeta. U ovom slučaju najskuplje gorivo plaćaju stanovnici Hongkonga – 2,74 evra po jednom litru, duplo više nego u BiH.

Sa prosječnih 11,10 dolara po galonu (3,78 litara) domaćinstva u Hongkongu plaćaju najviše za benzin na svijetu. Slijede skandinavske zemlje, Island, Norveška, Danska i Finska u kojima se gorivo u prosjeku plaća od 1,90 do 2,1 evra. Nešto niža cijena, za desetak feninga, je u Njemačkoj, Austriji i Španiji, a BiH ima povoljniju cijenu goriva i od Slovačke, Češke, Italije, Mađarske i Francuske. U prevodu, BiH od pomenutih zemalja ima jeftinije gorivo u rasponu od 0,10 do jedne konvertibilne marke.

Onda slijedi grupa zemalja koje imaju približno iste cije goriva kao i BiH, a tu su, prije svega, Srbija, Laos, Mongolija, Sjeverna Makedonija, Čile, Poljska, Kanada, Slovenija, Peru i Bugarska.

I na kraju, države u kojima građani plaćaju najnižu cijenu na benzinskim pumpama jesu Bangladeš, Kambodža, Indija, Kina, Kuba, Tanzanija i Meksiko, gdje se one kreću oko 1,2 evra po jednom litru, odnosno gorivo je 30 i više feninga jeftinije nego u BiH.

Sudeći prema ovim podacima, u BiH bi zbog ove “jeftinoće” trebalo da se dobro živi i teku “med i mlijeko”, ali ukoliko se analizira standard građana, odnosno prosječne plate kod nas i u zemljama u svijetu, onda ova priča dobija sasvim drugu dimenziju, te proizlazi da, u stvari, građani BiH i te kako skupo plaćaju i struju i gorivo.

Primjera radi, prosječna plata u Danskoj iznosi oko 5.900 evra, odnosno deset puta više nego u BiH (585 evra). Ako to uporedimo sa cijenom struje, onda se nakon proste računice može vidjeti da i pored toga što građani ove skandinavske države imaju pet skuplju struju od one u BiH, oni za svoju platu mogu “kupiti” duplo više struje.

Slična situacija je i kod goriva iako je ono u Danskoj skuplje od našeg za oko 0,60 evra. Danci za svoju platu mogu kupiti čak 2.950 litara goriva, odnosno sedam puta više od građana BiH (410 litara).

Kada su u pitanju Nijemci, koji takođe struju plaćaju pet puta skuplje od građana BiH, oni sa prosječnom platom, koja iznosi oko 3.700 evra, mogu kupiti 50 odsto više struje i pet puta veću količinu goriva, oko 2.200 litara.

Ako napravimo regionalni presjek, na primjerima Hrvatske i Slovenije, i iz njega možemo zaključiti da građani BiH imaju, u stvari, skupu struju i gorivo u odnosu na platu koju primaju. Slovenci tako, i pored toga što imaju duplo skuplju struju u odnosu na BiH, sa svojom platom mogu kupiti i duplo više električne energije i četiri puta više goriva (1.690 litara). Slična situacija je i sa Hrvatskom u kojoj građani sa svojom primanjima mogu nabaviti 948 litara goriva.

Ako za primjer uzmemo dvije članice Evropske unije koje sa najslabije rangirane unutar ove zajednice, Bugarsku i Rumuniju, BiH je i u odnosu na njih, u stvari, u nepovoljnijem položaju. Iako imaju skuplju struju, Bugari i Rumuni, baš kao i u prethodnim slučajevima, za ove dvije stavke izdvajaju daleko manje novca od svoje plate. Primjera radi, Rumuni i pored toga što imaju za 10 feninga skuplju struju, za svoju platu mogu kupiti istu količinu električne energije kao i građani BiH. Slična situacija je i u slučaju Bugarske.

Grujić: Problem leži u privredi

Prema riječima ekonomskog analitičara Miloša Grujića, nije ga začudila ova računica, da i pored toga što BiH u odnosu druge zemlje ima daleko jeftiniju struju, građani je, s obzirom na visinu ličnih primanja, u stvari veoma skupo plaćaju.

– Ako se pogledaju ove cijene, na prvu se zaista može zaključiti da bi se ovdje trebalo dobro živjeti, ali niska produktivnost, BDP, velika nezaposlenost i niska primanja, koja su daleko manja od evropskih, nažalost, doveli su nas u ovu poziciju, da to i nije baš tako u stvarnom životu. Ovo pokazuje i da je naša privreda, kao nosilac ekonomskog rasta i “regulator” plata, dosta nerazvijena, što, uostalom, pokazuje i to što dobar dio električne energije izvozimo. Da je drugačije, i plate bi bile veće, pa samim tim bi i struja uistinu bila jeftina – kaže Grujić za “Glas Srpske”.