KOLUMNA SRĐE TRIFKOVIĆA: „Ludilo rusofobije“ na Zapadu
Pravilo jedno, na prvoj stranici knjige o ratu, glasi: “Ne marširajte na Moskvu”, rekao je feldmaršal Bernard Montgomeri u Domu lordova 1962. godine, dodajući da su to mnogi pokušali, od Napoleona, do Hitlera.
Ovo je kontekst u kojem se mora sagledati i najnovija kriza u vezi sa Ukrajinom. Važno je napomenuti da je današnja Ukrajina bila glavno bojno polje u Petrovom ratu protiv Šveđana, uključujući i posljednju bitku kod Poltave, hiljadu milja od Stokholma i pet stotina od Moskve vazdušnom linijom. U Ukrajini je i Hitler vjerovatno izgubio jedinu šansu da stigne do Moskve pre zime, odlučivši u avgustu 1941. da oslabi napad grupe armija Centar preusmjeravajući dijee njene oklopne grupe na jug da zauzmu Kijev.
Nakon raspada SSSR-a, zapadne granice Rusije bile su dobro fiksirane na istoku od mjesta gde su stajale na kraju Petrove vladavine, prije 300 godina. I tako je bilo sve dok su bivše sovjetske republike ostale izvan vojne i političke strukture koju predvode SAD oličene u NATO-u.
Sve se promjenilo odlukama administracija u Vašingtonu – počevši od Bila Klintona. NATO se proširio na istok, a što je bio dio globalne strategije, a što se moglo vidjeti i na primjeru napada na Srbiju u martu 1999. Taj događaj je bio prekretnica u Moskvi u proceni američkih strateških namjera. Godinama kasnije, na pitanje da li je do pada rusko-američkih odnosa došlo zbog Krima ili Sirije, Vladimir Putin je odgovorio: “Mislite na Jugoslaviju. Tada je počelo”.
Nova dinamika
Nezasitna želja NATO-a da se širi prema istoku dovela je do krize i oko Ukrajine. Nakon puča 2014. godine, a koji je pokrenuo Zapad dovodeći na vlast tvrdolinijašne nacionaliste u Kijevu, Putin nije bio spreman za sveopšti sukob. Pripajanje Krima je bio iznuđeno, u suštini odbrambeni potez. Obnovljeni izgledi da se Ukrajina pridruži NATO-u i da se zapadne rakete rasporede duž ruske jugozapadne granice stvorile su novu dinamiku. Moskva je odlučila da je druga ukrajinska kriza u jednoj godini previše. Prošlog decembra Putin je na skupu vojnih zvaničnika jasno poručio da Rusija “nema prostora za povlačenje”. Takođe je rasporedio trupe u blizini granice, negirajući bilo kakve planove za invaziju. Putinova namjera je da skrene pažnju Bajdenove administracije na njegov zahtjev za obavezujućim setom bezbjedonosnih garancija sa Zapada.
Putin želi obećanje da neće biti daljeg širenja NATO-a na istok i da će ofanzivni raketni sistemi biti uklonjeni sa ruskih granica. Njihovo raspoređivanje smanjilo bi vrijeme upozorenja na rakete koje dolaze u Moskvu na samo pet do sedam minuta. Rusija bi sigurno odgovorila postavljanjem svojih novih hipersoničnih projektila na brodove tik izvan američkih teritorijalnih voda.
Ruski planovi za neutralnu Ukrajinu sugerišu da niko nikome ne treba da prijeti, a ako se jedna strana osheća ugroženom, treba uložiti ozbiljan napor u dobroj namjeri da se pronađe rješenje. Ako ovo bude odbijeno, Rusija će, naravno, vjerovatno uvesti određene protivmjere.
U sedmicama koje dolaze situacija će se verovatno razvijati na jedan od dva načina. Manje verovatan scenario je da Vašington ne shvati ruske brige za ozbiljno te da pokušaju uvući Putina u novu rundu produženih, ali besmislenih razgovora. Državni sekretar Entoni Blinken se nada da bi novi razgovori na kraju mogli dovesti do deeskalacije, ali bez ikakvih značajnih ustupaka Moskvi. To bi bilo pogubno za Putinov kredibilitet u zemlji i inostranstvu.
Za razliku od neodlučnog odgovora na krizu na Majdanu 2013-2014, Putin je ovog puta precizno odmjerio svoje mogućnosti prije nego što je iznio svoje uslove. Odgovor Rusije mogao bi čak uključiti i raspoređivanje nuklearnih projektila srednjeg dometa u enklavi Kalinjingrad, čime bi se većina evropskih zemalja NATO-a stavila u lak domet.
Kontramjere
Diplomatska promena u ovoj geopolitičkoj igri bi bila potpisivanje odbrambenog saveza s Kinom, verovatno popraćeno zajedničkim pomorskim demonstracijama na Karibima. Raskid ugovora o nafti i gasu sa svim zemljama koje se pridruže sadašnjim ili predloženim budućim sankcijama Moskvi bio bi paralelna demonstracija ekonomske moći. Na kraju, ali ne i najmanje važno, Rusi bi mogli biti ti koji će na neodređeno vrijeme suspendovati projekt gasovoda “Sjeverni tok 2” umjesto da dozvole novom agresivnom njemačkom ministru spoljnjih poslova da ga koristi kao politički adut.
Ruske kontramere bi mogle omogućiti nekim osobama u Vašingtonu da se ponovo utvrde. Jedan od njih je direktor CIA Vilijam Barns, koji je služio u Moskvi kao ambasador i navodno je skeptičan prema trenutnoj tvrdoj liniji administracije. U ovom trenutku, međutim, u Americi dominiraju jastrebovi neznalice. Jedan od tih jastrebova je i bivši zamjenik pomoćnika ministra odbrane Eveldžn Farkas, koja je 11. januara napisala da se SAD moraju pripremiti za rat s Rusijom zbog Ukrajine.
Na sreću pokazalo se da američki saveznici u Evropi očigledno nerado odobravaju daljnju eskalaciju. Nemačka je 22. januara isključila isporuke oružja Ukrajini. Za sada. Što je još važnije, francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je EU da izradi novi bezbjedonosni plan koji će pomoći u ublažavanju tenzija s Rusijom, dodajući da postoji “bitna potreba da Evropa potvrdi svoj suverenitet”. Takve manifestacije evropskog opreza bi konačno mogle podstaknuti ključne kreatore američke politike da se povuku s ruba.
Tragedija američko-ruskih odnosa je u tome što dvije sile nemaju nespojive interese one vrste koji su rat učinili gotovo neizbježnim između Atine i Sparte, Rima i Kartage, Osmanlija i Grka ili Burbona i Habsburgovaca. Sa neokonzervativno-neoliberalne tačke gledišta, međutim, nema boljeg načina da se osigura trajna dominacija SAD u Evropi od podrivanja rusko-njemačkog približavanja, što bi trebalo biti logično i može biti obostrano korisno.
Poriv Vašingtona da izazove i suprotstavi Rusiju je racionalno neobjašnjiv. Ove dvijee zemlje mogu i treba da budu prirodni saveznici. Sadašnje ludilo je u suprotnosti sa interesima američkog naroda i ima potencijal da uništi ostatke zajedničke evropske civilizacije na obe obale Atlantika. Takav ishod bi se svidio samo neprijateljima Zapada.
(Glas Srpske)
NAJNOVIJE IZ RUBRIKE
STAVITI GA U TAKVU ĆELIJU, ZNAČI ISTO KAO I UBITI GA: Advokat Karadžića najavio da će se obratiti UN-u zbog nehumanog postupanja u britanskom zatvoru
UKOLIKO haški Mehanizam vrlo brzo ne učini ništa da se pomogne prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, koji je u teškom zdravstvenom stanju u britanskog zatvoru bez adekvatne zdravstvene njege, njegov pravni tim će se obratiti UN, najavio je za advokat Goran Petronijević i istakao da će zatražiti od zatvorske uprave odobrenje da dođu i srpski ljekari.
PODACI ZA BRIGU : Kada i zašto brakovi najčešće pucaju
TAČKU na zajednički život u Srpskoj lani su stavila 974 para, a ako je suditi na osnovu podataka statističara svaki drugi brak pukne do devete godine.
POSLJEDNJI POZDRAV BOJANI JANKOVIĆ: Porodica i prijatelji došli da isprate voditeljku na vječni počinak, bivši suprug neutješan (FOTO/VIDEO)
BROJNI prijatelji, kolege, porodica su danas došli da isprate voditeljku Bojanu Janković na vječni počinak.
SNAJPER UHAPŠEN U ŠPANIJI: Slobodana Milutinovića (39), poslije godinu dana bjekstva, „stigla“ potjernica
NOVOSAĐANIN (39), za kojim su oba novosadska suda, Viši i Osnovni, prošle godine raspisali poternicu, u četvrtak ujutro je uhapšen u Španiji. Njemu su lisice na ruke stavljene u Madridu.
OLAKŠICE ZA GRAĐANE: Evo ko dobija doživotno besplatne autobuske karte u Banjaluci
Besplatne karte za javni prevoz danas je dobilo 1.500 banjalučkih penzionera i osoba starijih od 65 godina.
ČOVIĆ O IZMJENAMA IZBORNOG ZAKONA: „Mislim da će na iduću sjednicu Predsjedništva ići zajednički prijedlog“
MISLIM da će na iduću sjednicu Predsjedništva ići zajednički prijedlog kakav smo predlagali i usvajali, koji nije do kraja usvojen, kazao je Čović.
MASOVNA GROBNICA U BRODU: Osvještano spomen-obilježje za mučki ubijene Srbe
NA Gradskom groblju u Brodu danas je osveštano novo spomen-obilježje i služen pomen za 88 ubijenih srpskih civila, boraca i vojnika JNA čiji su posmrtni ostaci ekshumirani iz masovne grobnice.
PODRŽIMO BANJALUČANINA: Fotografija Aleksandra Čavića ušla u uži izbor za najbolju i jugoistočnoj Evropi (FOTO)
FOTOGRAFIJA poznatog banjalučkog fotografa Aleksandra Čavića ušla je u uži izbor za najbolju novinsku fotografiju jugoistočne Evrope.
RIJEŠAVA SE DUGOGODIŠNJI PROBLEM U „AKVANI“: Banjalučki odbornici podržali nova ulaganja
NA današnjoj 19. vanrednoj sjednici Skupštine grada Banjaluke donesena je odluka o novčanom ulaganju u JP „Akvana“, potvrđeno je iz Gradske uprave.
RADNO VRIJEME ZA PRAZNIKE: Mesare i ribare mogu da rade do 11 časova za Prvi maj
NA Međunarodni praznik rada 1. maja mesare i ribare u Bijeljini mogu da rade do 11.00 časova, navodi se u odluci gradonačelnika. Prvi i drugi dan prvomajskog praznika, kao i Dan pobjede nad fašizmom 9. maja, su republički praznici i neradni dani.
15:06 TRAGEDIJA: Radnik iz Nevesinja pao sa električnog stuba i poginuo
RADNIK iz Nevesinja pao je u četvrtak s električnog stuba u Stocu i poginuo, doznaje se u petak u MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona.
13:29 „ALIJA JE PRODAO SREBRENICU ZA NATO INTERVENCIJU“ Meholjić – „Izetbegović je loš čovjek“ (VIDEO)
ČLAN ratnog Predsjedništva Srebrenice i šef policije u Srebrenici za vrijeme rata, Hakija Meholjić nebrojno puta je govorio o dešavanjima u Srebrenici tokom 1995. godine, ali su njegove riječi bile nedostižne za bošnjačku javnost.
Vremenska prognoza
Sarajevo
Banja Luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Kursna lista
0 PERUANKA PROBALA DOMAĆU KAFU U BiH: Sve je to snimila njena kćerka, a reakcija ove žene će vas nasmijati do suza (VIDEO)
PERUANKA Romina Alvarado, koja živi u Bosni i Hercegovini, podijelila je na svom TikTok profilu trenutak u kojem je njena majka prvi put probala domaću, takozvanu tursku kafu.
0 PRAZNIČNI MAJ: Evo koji su neradni dani u ovom mjesecu
Neradni dani u Republici Srpskoj su 1, 2, 3, 5, 6 i 9, maj, saopšteno je iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave.
Komentari (2)