INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVSTVO: Nije vrijeme za ukidanje mjera u Srpskoj

ĐAKOVIĆ DEVIĆ: Od kraja decembra uglavnom smo među novooboljelim imali radno sposobno stanovništvo, relativno mlađu populaciju koja se više kretala, putovala, pa i više slavila, a tek onda je došlo do prenošenja virusa i na starije stanovništvo. Stariji su od samog početka najviše slušali i poštovali naša uputstva i preporuke, kako u primjeni epidemioloških mjera, tako i kada je riječ o vakcinaciji. Počela je i školska godina, tako da očekujemo veći broj novooboljelih među školskom djecom. Prema informacijama iz domova zdravlja, većina pacijenata ima blažu kliničku formu i virus uglavnom pogađa gornje respiratorne puteve, a manje pluća. Međutim, na velikom broju novooboljelih uvijek će virus doći i do rizičnih grupa i tu prouzrokuje težu formu bolesti. U ovom talasu imamo konstantan broj oboljelih na respiratoru.

Pojedine zemlje u Evropi ukidaju sva ograničenja, da li se i kod nas razmišlja u tom pravcu? Koja mjera se pokazala najefikasnijom, a da li neka možda nije dala efekta?

ĐAKOVIĆ DEVIĆ: Zemlje koje povlače te poteze imaju visoke procente obuhvata vakcinacijom svog stanovništva, ne samo sa dvije, već sa tri doze, a to je nešto čime se mi u ovom trenutku ne možemo pohvaliti. Kroz različite faze epidemije primjenjivali smo različite mjere u skladu sa naučnim podacima koje smo dobijali o virusu. Velika većina mjera bila je veoma učinkovita. Međutim, neke od njih, kao što su “lokdaun”, i restriktivne mjere u vezi sa kretanjem građana nisu održive. Upotreba maske, distanca, pojačana higijena i vakcinacija ostaju prioritet. Svaka od tih mjera, ako se posebno posmatra, ima i prednosti i nedostatke i zato ih treba primjenjivati zajedno.

Da li je kod nas registrovana podvarijanta omikrona (stelt) “nevidljivi”, s obzirom na to da ga ima i u Srbiji? Šta znamo o njemu?

ĐAKOVIĆ DEVIĆ: U vrijeme pogoršanja epidemiološke situacije nismo radili sekvencionisanje, tako da ne možemo biti sigurni koje varijante virusa su prisutne. Prema epidemiološkim karakteristikama kretanja infekcije, možemo zaključiti da omikron preuzima primat i kod nas. Znamo da se ova podvarijanta nešto brže širi u odnosu na omikron, ali ne znamo da li osobe koje su prebolovale bolest uzrokovanu omikronom mogu ponovo da obole od ove podvarijante. Podaci bar za sada ne pokazuju da bi se težina kliničke slike nešto razlikovala u odnosu na omikron.

Da li bi taj novi soj mogao ponovo da rasplamsa epidemiju?

ĐAKOVIĆ DEVIĆ: Teoretski moglo bi doći do porasta novooboljelih, međutim treba imati u vidu da karakteristike te podvarijante nisu mnogo različite u odnosu na sam omikron, kao što je razlika između dvije varijante, omikrona i delte.

Koliko je stanovnika Srpske vakcinisano?

ĐAKOVIĆ DEVIĆ: Oko 40 odsto odraslog stanovništva obuhvaćeno je imunizacijom i tu ne ulaze oni koji su vakcinu primili izvan granica RS, tako da je taj procenat sigurno veći. Ukoliko to uporedimo sa zemljama koje imaju procenat imunizacije i oko 80 odsto, nismo zadovoljni. Buster dozu primilo je oko šest odsto građana. Sigurno imamo kolektivni imunitet, a tačan procenat daće studije koje su u toku. Vakcinacija ostaje najjače oružje, jer je nauka dokazala da oni koji su vakcinisani manje obolijevaju, a ukoliko i obole, imaju manje tešku kliničku sliku.

Mutacije

Do kad se još mogu očekivati novi sojevi i podtipovi korone?

ĐAKOVIĆ DEVIĆ: Mutacije nisu ništa neobično u virusologiji i dešavaju se od početka ove pandemije. Nova mutacija ne znači nužno da će se desiti nešto loše, ali svjedoci smo da određene kombinacije mutacija dovedu do takve strukture virusa koja ima veću mogućnost da se veže za receptore ćelija. Sve dok imamo prenos virusa, dešavaće se i mutacije.

(Glas Srpske)