ZBOG VISOKOG POREZA: Bogataši bježe iz Norveške

Foto: pehels

Naime, poslovni lideri izražavaju zabrinutost zbog poreza na bogatstvo koje naplaćuje vlada lijevog centra u Oslu, piše „Fajnenšel tajms“ (FT).

Javni podaci u norveškom registru stanovništva pokazuju da je 2022. godine najmanje 30 milijardera i milionera zamijenilo prosperitetnu skandinavsku naciju za alpsku jurisdikciju s nižim porezima. Među njima je i magnat koji se bavi ribolovom i naftom Kjel Inge Reke, svojevremeno najbogatija osoba u Norveškoj, prenosi Indeks.

Drugi su se preselili u zemlje poput Kipra, Italije i Kanade. Vjerovatno će njihov primjer slijediti i drugi jer su bogati zabrinuti zbog poreskih promjena za koje kažu da štete konkurentnosti zemlje. Isto smatraju i poreski savjetnici.

Izbor između života u Norveškoj i uspjeha kompanije

Posljednji među milijarderima koji je napustio Norvešku je Fredrik Haga, 31-godišnji suosnivač kompanije za podatke o kriptovalutama Dune vrijedne milijardu dolara, koji će uskoro službeno registrovati boravište u Cugu u Švajcarskoj.

– Morao sam da biram između života u Norveškoj i uspjeha kompanije. Ne radi se o tome da ne želim da platim porez. Radi se o plaćanju poreza na novac koji nemam – rekao je Haga za FT.

U središtu rasprave je norveški porez na bogatstvo koji se naplaćuje na svu neto imovinu vredniju od 1,7 miliona norveških kruna (173.000 dolara) po stopi od 1,1 posto za najbogatije. Švajcarska takođe ima porez na bogatstvo, ali nudi pogodnosti za strance.

Za preduzetnike kao što je Haga, čiji je najveći deo imovine vezan za njegovu kompaniju, struktura poreza može dovesti do situacije da mora da isplaćuje velike dividende ili čak proda dio poslovanja. Ipak, budući da Dune još uvijek posluje s gubitkom, ali brzo raste, nije imao mogućnost da isplati dividendu, a ne želio da proda udio.
Norveški porez jedan od rijetkih u Evropi

– Ili moram da uzmem novac iz kompanije ili da se preselim – rekao je Haga, koji se bojao da će njegov sledeći poreski obračun biti nekoliko puta veći od njegovog raspoloživog prihoda. Skupina bogatih Norvežana koja je prošle godine otišla u Švajcarsku imala je ukupno bogatstvo od 29 milijardi kruna i platila 550 miliona kruna poreza, pokazuju njihove godišnje poreske prijave.

Egzodus tokom 2022. veći je nego u prethodnih 13 godina zajedno, izračunao je dnevni list Dagens Naeringsliv.

Reke, koji se preselio u Lugano u septembru i prije toga platio 181 milion kruna poreza, odbio je da komenariše svoju situaciju. Norveški porez na bogatstvo, jedan od rijetkih koji se još naplaćuju u Evropi otkako ga je Francuska ukinula u korist poreza na imovinu 2018. godine, dugo je bio izvor nezadovoljstva među norveškim bogatašima.

– To ometa norveško poslovanje na razne načine. Porez prisiljava vlasnike da iz svojih kompanija izvlače dividende, ponekad veće od dobiti. To znatno smanjuje ulaganja u kompanije – rekla je za FT Matilde Fasting, poreska stručnjakinja u think-tanku Civita. Porez na bogatstvo takođe je linija razdvajanja između norveške ljevice i desnice.

Vlada nepopustljiva

Dok bi potonji željeli da se ukine, administracija lijevog centra premijera Jonasa Gara Sterea prošle godine je povećala stopu poreza na bogatstvo, podigla porez na dividende i smanjila olakšice na porez na bogatstvo.

Fastingova je rekla da će se porez na bogatstvo na poslovnu imovinu vjerovatno udvostručiti 2022. u poređenju s prethodnom godinom, dok je porez na dividendu porastao gotovo 50 posto. Uskoro bi trebalo da se usvoji i izlazni porez osmišljen kako bi odvratio milionere od bijega u inostranstvo. Iako se Norveška nikada nije smatrala zemljom s političkim rizikom, vlasnici kompanija sada smatraju da bi kroz nekoliko godina s ovom vladom moglo bi biti još gore, objašnjava Fasting.

Vlada je nepopustljiva. Erlend Trigve Grimstad, državni sekretar u ministarstvu finansija, rekao je kako vlada želi da pojedinci i firme napreduju, ali da najbogatiji moraju da plaćaju više kako bi pomogli u održavanju velikodušne države blagostanja. Norveška još uvijek ima nekoliko hiljada milionera, više od mnogih bogatih zemalja kad se u obzir uzme broj stanovnika.

– Ljudi imaju koristi od besplatnog obrazovanja, nacionalne infrastrukture, besplatne zdravstvene zaštite, subvencionirane predškolske institucije za djecu, strogih pravila o otkazima i poreza na dobit u skladu s drugim zemljama. To znači da oni koji uživaju uspjeh s ovim društvenim modelom moraju pridoneti više od ostalih – rekao je Grimstad.

Ne odlaze svi

Daleko od toga da svaki bogati Norvežanin odlazi. Nikolaj Tangen, bivši upravnik hedž fonda koji vodi norveški državni fond, morao je da plati 60 miliona norveških kruna više poreza nego što je zaradio kada se vratio iz Londona. „Porez plaćam sa zadovoljstvom. Osobno mislim da dobijam mnogo natrag za svoj poreski novac“, rekao je Tangen.

Karl Johan Lier, izvršni direktor kompanije AutoStore i pretprošle godine deveti najveći poreski obveznik u zemlji, rekao je da razume zašto ljudi odlaze, posebno oni koji vode novoosnovane kompanije.

– Ima puno ljudi koji nije trebalo da odu – rekao je Lier, dodavši da on neće biti jedan od njih: Ovdje imam porodicu i unuke. To je važnije od poreza.

Haga je rekao da nema mnogo koristi od toga što je javno progovorio, ali da je želio da uzbuni preduzetnike i novonastalu norvešku startap scenu: Norveška je od lošeg postala užasno mjesto za pokretanje posla. Razlog tome je porez na bogatstvo.

(Indeks)

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

SUSRET TRAMPA I SIJA U BIJELOJ KUĆI: Vještačka intelegencija posebna tema razgovora dvojice lidera

AMERIČKI predsjednik Donald Tramp i prva dama Melanija Tramp dočekali su kineskog predsjednika Si Đinpinga i njegovu suprugu Peng Lijuen u Bijeloj kući, u okviru Sijeve državne posjete Sjedinjenim Američkim Državama.

SPAVAĆEMO SAT VREMENA DUŽE: Evo kada nastupa zimsko računanje vremena

NA zimsko računanje vremena ove godine prelazimo u noći između subote, 24. oktobra, i nedjelje, 25. oktobra.

SUSRET VUČIĆA I LAVROVA U NJUJORKU: Poznato o čemu su razgovarali (FOTO)

PREDSJEDNIK Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa ministrom spoljnih poslova Ruske Federacije Sergejem Lavrovim u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku.

LAVROV PRED SAVJETOM BEZBJEDNOSTI UN BEZ UVIJANJA: Spustio sve prisutne na zemlju

GOVOREĆI na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o Ukrajini, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je Rusija spremna za pregovore o dugoročnom i održivom rješenju za Ukrajinu, ali da dok traju pregovori neće obustavljati Specijalnu vojnu operaciju.

KORUPCIJSKI SKANDALI DOŠLI NA NAPLATU: Kijev troši sredstva EU brže nego što je Brisel očekivao

EVROPSKA komisija razmatra mogućnost rane isplate značajnog djela od 45 milijardi evra planiranih za 2027. godinu Ukrajini, jer su se finansijske potrebe Kijeva pokazale znatno većim od očekivanih, izvještavaju mediji.

KURTI SE UDRUŽIO SA BLOKADERIMA DA RUŠE SRBIJU: „Koristićemo sva raspoloživa sredstva da podržimo Studentsku listu“

KURTIJEV čovjek, Nenad Rašić rekao je da je unutar njegove stranke Za slobodu pravdu i opstanak odlučeno da "svim raspoloživim sredstvima snažno podrže "Studentsku listu" na predstojećim izborima u Srbiji, te pojasnio da će tokom predizborne kampanje animirati i svoje pristalice da 25. oktobra izdvoje vremena za glasanje.

RUSIJA NAPREDUJE NA FRONTU: Ukrajinci u velikim gubicima

RUSKE snage su oslobodile naselja Buzovo i Hižnjakovo u Harkovskoj oblasti, Dobropolje u DNR i Svetlu Dolinu u Zaporoškoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Ruske Federacije.

PLATE U BiH NAJNIŽE U REGIONU: Pogledajte koja je država na vrhu

U Bosni i Hercegovini prosječna isplaćena neto plata u julu ove godine iznosila je 1.732 KM (885,56 evra). Ukoliko isključimo inflaciju i promjene cijena, plata je u julu zabilježila nominalni rast od 1,5 % u odnosu na mjesec ranije, dok je realni rast 1,9 %.

PREŠIŠALA 100 DOLARA: Novi skok cijena nafte

CIJENA fjučersa za naftu "brent" za isporuku u novembru premašila je 106 dolara po barelu na londonskoj berzi, prvi put od 17. septembra, pokazuju podaci sa tržišta.

JAK ZEMLJOTRES POGODIO TURSKU: Evo gdje je bio epicentar

ZEMLJOTRES jačine 5,4 stepeni registrovan je na jugoistoku Turske, na području koje je 2023. pogodio razorni zemljotres jačine 7,8 stepeni po Rihterovoj skali.