„ŠAPTAČ“ PTICAMA DRAŠKO ADAMOVIĆ: Proputovao stotine kilometara da pomogne ranjenim životinjma (VIDEO)

Foto: Printskrin

Draško Adamović, dipl. inž. poljoprivrede; član Ornitološkog društva „Naše ptice“ strastvenu ljubav za prirodom, konkretno životinjama otkrio još u ranom djetinjstvu dok je kao dječak, kroz igru sakupljao i posmatrao insekte u teglicama, nalazio povrijeđene reptile, ptice, pa i sisare, koje je donosio i zbrinjavao ih u svom domu.

– Početak je, podrazumijeva se naravno, vezan za dječiju igru, koja je pokrenula zanimanje za odgajivačkim i zbrinjavajućim porivom, koji mi nije bio stran imajući u vidu sklonost za stočarski i farmerski način života, koji je blizak mojim roditeljima, pa samim tim i meni“.

Vodeći se instinktom i idući putem srca, Draško se sve više interesovao za prirodu i pojave, koje je zapažao u njoj. Na taj način nalazio je dosta nepoznanica u biologiji vrsta naših prostora, gđe je sa nekoliko prijatelja, sličnih interesovanja, organizovao samostalne projekte, koji su podrazumijevali mnogo istraživanja u divljini, što je doprinijelo i njegovom profesionalnom opređeljenju.

Tako je postao istraživač populacija ptica u BiH s jedne strane, a s druge strane humanista, koji pomaže i zbrinjava otrovane, bolesne, ranjene i na bilo koji način povrijeđene divlje životinje koje nalazi na terenu.

– Na prvi pogled možda različite, te dvije opsesije/ljubavi su zapravo povezane više nego što se misli. Ukoliko znate za čim tragate, dugotrajni boravak u nekom staništu će vam pokazati sve prednosti i probleme s kojima se određena vrsta suočava. Potrebno je samo gledati i slušati malo dalje od sebe. Vodim se tim da su ptice pravi odraz, praktično ogledalo onoga što mi kao ljudska populacija radimo sopstvenom okruženju. Pojave kada ptica ima u većem broju ili ih nema, uopšte bi trebale bar malo da nas zainteresuju zašto je tako; koja karika u lancu je prekinuta, koja se poboljšala, šta da uradimo ili šta da ne uradimo, kako bi naraštaji iza nas imali priliku uživati u prizorima prirodnih ljepota, kaže Draško.

I dok su se mnogi radovali asfaltu ovaj zaljubljenik u prirodu i životinje trčao je pored rijeka, jezera, brda i šuma osluškujići zov životinja, koje su trebale njegovu pomoć.

– Pomažući povrijeđenoj životinji, koja nema mnogo izgleda da preživi u divljini, a najčešće je stradala ljudskim faktorom, ne mogu, a da bar ne skrenem pažnju o podizanju svijesti kod ljudi i o potrebi da štitimo svoje prirodno nasljeđe. Kada uradimo dobru stvar od nekog opšteg interesa, na neki način i sami sebi dajemo više satisfakcije i svrhe, jer kada neka povrijeđena životinja preživi i nastavi svoj prirodni ciklus zahvaljujući našem djelu, na kraju vam se zadovoljstvo dvostruko vrati, pogotovo ako se radi o trajno zaštićenim, rijetkim i ugroženim vrstama, kao u mojim slučajevima, onda su težina i važnost svega urađenog nekako značajniji, naveo je.

Draško je znao provesti na terenu i po 175 dana uzastopno, gdjee prirodni zakoni i nisu baš predvidivi i konvencionalni, ne znajući u svakom trenutku šta predstoji, ali on je u tome našao suštinu svog proučavanja, naučio se strpljenju, prošao kroz razne izazove, ali ostao vjeran svojoj misiji izučavanja i pomaganja ugroženoj divljači.

– Životinje me svakim danom uče nečemu novom. Kad vidite koliko neka jedinka brani svoje leglo od predatora, koliko se neka druga bori da u minimalnim uslovima za hranjenje preživljava, koliko neka treća ranjena životinja pruža otpora da bi preživjela s neizvjesnim ishodom, meni je lako naučiti lekciju o posvećenosti, istrajnosti, nepokolebljivosti, borbenosti i neodustajanju, istakao je ovasj ljubitelj životinja.

Draško vjeruje, da kada bi se poradilo na praktičnoj primjeni pravnih i zakonskih okvira i kada bi ljudi odgovornije i moralnije pristupili zbrinjavanju povrijeđenih životinja, pa i onih koje su trajno povrijeđene za koje smatra da treba izgraditi adekvatna trajna prihvatilišta, njegova misija bi uveliko bila olakšana.

– Nerijetko sam putovao stotine kilometara o sopstvenom trošku, da bi preuzeo neku ranjenu životinju. Ukoliko se radi o manjim povredama, jedinke se brzo pregledaju, tretiraju adekvatnom terapijom, obilježavaju ornitološkim prstenom za dalje praćenje i puštaju u prirodu. Katkad su neophodne operacije, koje sprovodim s kolegama iz veterinarskih ambulanti, a zavisno od postoperativnog perioda i ishoda briga može da traje duže, čak i trajno, pa nerijetko im je jedino prihvatilište moj dom, kaže on.

Ipak pozitivno je da Draško ne odustaje i da svoju misiju spašavanja divljači, njihove zaštite i zbrinjavanja svakako nastavlja.

– Nastavljam istraživanja, kako samostalna tako i u okviru Ornitološkog društva ,,Naše ptice” s kojima dijelim podatke. Trenutno radimo na izradi IVC-a ( Međunarodnog popisa močvarnih vrsta ptica ) čime proučavamo brojnosti vrsta na zimovanjima kod nas, a nakon toga je plan za pripremu autorske literature o vrstama ptica, koje sam dokumentovao na lokalitetu Banjaluke i okoline, a uporedo s navedenim ne odustajem od formiranja prihvatilišta za povrijeđene vrste sitne divljači i ptica za koje i dalje očekujem odgovor nadležnih ministarstava, naveo je Draško.

Kratko smo provirili u Draškov svijet, koji ne poznaje granice plemenitosti i otkrili dio priče o čovjeku, koji “vidi samo srcem” zov divljine, mjesto na kojem vidimo njegovu humanost na djelu. Misija ovog heroja i njegovo neobično zanimanje i hobi pomijeraju granice i bilo bi dobro da svaki pojedinac nauči nešto iz njegovih postupaka.

– Suština mi je prikazati ljudima, da ne treba da idu daleko da bi viđeli fenomenalne prizore u divljini, ali prije svega trebaju bar malo upoznati, uviđeti probleme s kojima se divljač svakodnevno suočava, te sačuvati preostalo netaknuto prirodno nasljeđe; poštovati kodekse, imati takav pristup i svijest da prirodi moramo pomoći, trebamo je sačuvati za budućnost, jer kako kažu nismo je naslijedili od predaka nego posudili od potomaka, zaključuje Draško.

(Ultra.ba)

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

MIGRANTSKA KRIZA MIJENJA PRAVAC: Sava postaje novi put za krijumčarske mreže?

MIGRANTSKE rute kroz zapadni Balkan mijenjaju se pod pritiskom pojačanih kontrola, a najnoviji slučaj na granici BiH pokazuje da krijumčarske mreže pokušavaju da iskoriste i pravce koji do sada nisu bili u prvom planu.

KRALJ MEDA IZ VIŠEGRADA: Dragiću zlatni pehar

IGOR Dragić iz Višegrada osvojio je zlatni pehar za šampiona kvaliteta na 18. Međunarodnom sajmu meda, pčelarskih proizvoda i opreme u Višegradu, na kojem je stručni žiri ocijenio 167 uzoraka meda.

DVA KILOMETRA OD CRKVE U KOJOJ ĆE BITI ISPRAĆEN: Oslikan impresivan mural generala Mladića

U BEOGRADSKOJ ulici Vidikovački venac, nepuna dva kilometra od crkve Svetog Luke, iz kojeg će general Ratko Mladić biti ispraćen na posljednji počinak, oslikan je impresivan mural sa likom srpskog generala.

LAZAR IMA SAMO DEVET GODINA, A VEĆ ČUVA TRADICIJU: Najmlađi guslar Republike Srpske oduševljava gdje god se pojavi

LJUBAV prema guslama rodila se kada je imao samo četiri godine. Danas, sa devet, iza sebe već ima brojne nastupe, medalje i trofeje a posljednji je - drugo mjesto na Festivalu „Mladi guslari“ u Nevesinju.

SAHRANA RATKA MLADIĆA: Poziv svim Srbima da dođu u ponedjeljak i dostojanstveno isprate generala

MINISTAR rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić pozvao je srpski narod u Republici Srpskoj da se organizuje i u ponedjeljak, 7. septembra, dođe na sahranu generala Ratka Mladića.

NE NAZIRE SE KRAJ VRUĆINAMA: Objavljena detaljna prognoza do srijede, svaki dan biće sve vrelije

REPUBLIČKI hidrometeorološki zavod Republike Srpske objavio je detaljnu prognozu vremena do srijede, 9. septembra, iz koje proističe da se, još uvijek, ne nazire kraj vrućinama, te da će iz dana u dan biti sve vrelije, kao da smo usred ljeta.

„OSTAJE ŽAL ZBOG NEHUMANOG ODNOSA HAGA PREMA MLADIĆU“: Karan prisustvovao komemoraciji u Beogradu

ISTORIJA će sa protokom vremena, staviti na ispravno mjesto generala Ratka Mladića koji je sa drugim hrabrim vojskovođama branio srpski narod od fizičkog nestanka, rekao je predsjednik Republike Srpske Siniša Karan u Beogradu.

NOVAC STIŽE NA RAČUNE: Za dječji i materinski dodatak u Srpskoj izdvojeno preko pet miliona KM

ISPLATA avgustovskog dječjeg i materinskog dodatka, kao i pomoći za opremu novorođenčeta i naknade za treće i četvrto dijete, te naknada roditeljima-njegovateljima i njegovateljima počelo je juče, a za ova davanja obezbijeđeno je oko 5,5 milona KM.

OPROŠTAJ OD SRPSKOG VOJSKOVOĐE: Građani iz svih krajeva Srpske planiraju na sahranu genaralu Ratku Mladiću

KOMADANT Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, general Ratko Mladić, biće sahranjen u ponedjeljak na Topčiderskom groblju u Beogradu. Vječno počivalište biće mu pored tragično preminule kćerke Ane.

UČENIK PAO U NESVIJEST, POZLILO I NASTAVNICI: Popržen objasnio zašto je nastava u Srpskoj obustavljena zbog vrućina

ODLUKA o obustavi nastave zbog vrućina je opravdana jer su zdravlje i životi đaka i nastavnika na prvom mjestu, poručio je predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije Miroslav Popržen.