OHRABRUJUĆA STATISTIKA: Industrijska proizvodnja u septembru veća za dva odsto

Foto: D. Pozderović

U septembru ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, industrijska proizvodnja u FBiH, kalendarski prilagođena, manja je za 0,6 odsto, objavio je Federalni zavod za statistiku.

Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju u septembru veća je za 26,1 odsto u odnosu na avgust, intermedijarnih proizvoda za 5,8 odsto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,2 odsto, dok je proizvodnja kapitalnih proizvoda manja za 8,8 odsto, a energije za 1,3 odsto.

U septembru, u odnosu na isti mjesec lani, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju veća je za 7,8 odsto, kapitalnih proizvoda za 6,5 odsto, intermedijarnih proizvoda za 5,9 odsto, dok je proizvodnja energije manja za 16,8 odsto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,5 odsto.

Desezonirana industrijska proizvodnja u FBiH u septembru u prerađivačkoj industriji veća je za 2,6 odsto u odnosu na prethodni mjesec, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i gasom za 2,3 odsto, dok je u vađenju ruda i kamena manja za 3,4 odsto.

U septembru, u odnosu na isti mjesec 2021. godine, industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, u prerađivačkoj industriji veća je za 3,2 odsto, dok je u snabdijevanju električnom energijom i gasom manja za 18,1 odsto, te u vađenju ruda i kamena za 7,5 odsto.

(Srna)

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

VREMENSKA PROGNOZA ZA NEDJELJU: Sutra sunčano i toplije, a u ovim krajevima bura

U REPUBLICI Srpskoj i FBiH sutra će biti pretežno sunčano vrijeme uz promjenljivu oblačnost i još toplije.

MESNA INDUSTRIJA U BiH OBRĆE MILIONE: Ovo je lista najuspješnijih firmi

NAJVEĆI prerađivači mesa u Bosni i Hercegovini zaradili su u prošloj godini oko 115 miliona maraka, a među njima svakako prednjači firma „Madi“ iz Tešnja sa profitom od čak 39,7 miliona maraka.

SPORA VOZILA PREDSTAVLJAJU VELIKU OPASNOST: Evo da li po zakonu postoji minimalna brzina na auto-putu u BiH

AUTO-put je namijenjen brzom i protočnom saobraćaju, zbog čega zakon u Bosni i Hercegovini jasno propisuje koja vozila ne smiju koristiti ove ceste.

ŠTA ĆU SA DIPLOMOM FILOZOFA? Studenti-praktičari bježe od humanističkih nauka

NA psihologiji ih je i previše, na filozofiji i istoriji fakultet je zadovoljan i sa šačicom studenata.

KO JE BIO UBIJENI ALEKSANDAR NEŠOVIĆ BAJA? Povezuje se sa kriminalnim miljeom u Beogradu

UBISTVO Aleksandra Nešovića Baje (52), čije je tijelo nakon višednevne potrage pronađeno zakopano u betonskom buretu na području Inđije, otvorilo je niz starih i novih pitanja o njegovim poslovima, kontaktima i vezama koje sežu duboko u beogradski kriminalni milje.

VUČIĆ OD SUTRA U NIKAD VAŽNIJOJ POSJETI KINI, NA POZIV SIJA Očekuje se potpisivanje 33 sporazuma, dogovoreno milijarde evra u investicija

PREDSJEDNIK Srbije Aleksandar Vučić boraviće od sutra do 28. maja u zvaničnoj posjeti Narodnoj Republici Kini, na poziv predsjednika NR Kine Si Đinpinga.

HUMANITARNA MISIJA ZA SLOBODANA KESIĆA: Dvojica Banjalučana krenula biciklima do Krfa

HUMANOST, istrajnost i poštovanje prema istoriji spojili su se u jedinstven podvig dvojice Banjalučana, Alekse Kresojevića i Vladana Kljaića, koji su jutros sa Trga Krajine krenuli na humanitarno biciklističko putovanje ka Krfu.

„ŠOJIĆ IZ NAŠEG SOKAKA“ Urnebesni komentani na račun Stanivukovića i njegove izjave o „austrougarskom vodovodu“

NAKON što je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković izjavio da je prvi vodovod u ovom gradu izgradila Austrougarska i to 1970, prije 50 godina, uslijedili su urnebesni komentari.

POSAO ZA „PUTEVE REPUBLIKE SRPSKE“: Kako riješiti problem gužvi na istočnom tranzitu u Banjaluci?

MIROSLAV Janković, vršilac dužnosti direktora preduzeća "Putevi Republike Srpske", izjavio je, govoreći o kružnim raskrsnicama na istočnom tranzitu u Banjaluci, da kružni tokovi sami po sebi mogu ubrzati saobraćaj, ali samo ako su urađeni na osnovu kvalitetnih analiza i u skladu sa tehničkim propisima.

NEDOSTAJE LJEKARA I MEDICINSKIH SESTARA: Banjalučki Dom zdravlja u problemu, kritična i hitna služba

DOM zdravlja Banjaluka suočava se s ozbiljnim nedostatkom ljekara, medicinskih sestara i tehničara, posebno u porodičnoj medicini i hitnoj službi.