„KOLONI SE NE VIDI KRAJ, NI SUZAMA“: Književnica Neda Gavrić o najtužnijim slikama izbjeglištva u Banjaluci

Foto: Privatna arhiva

Neda Gavrić, rođena je u Banjoj Luci 1980. godine. Objavila tri zbirke poezije: „Devojački san”, „U beskraju nežnosti” i „Hram ljubavi“, te zbirku kratkih priča „Kakav princ, takva i bajka“ nagrađene na 6. Drinskim književnim susretima. U pripremi je zbirka poezije „Ono što nisi znala o ljubavi“ takođe nagrađene na 6. Drinskim književnim susretima, te zbirke poezije „Jesen žednoj duši“. Dio prihoda od prodaje knjiga poklanjala je Udruženjima roditelja djece sa posebnim potrebama u Republici Srpskoj i Srbiji. Pjesme i priče su joj nagrađivane na mnogim književnim konkursima. Njene pjesme su prevođene na slovački, engleski, ruski, bugarski, mađarski. Zastupljena je u nekoliko domaćih i stranih antologija, istaknutih priređivača. Učesnik je mnogih domaćih i Međunarodnih književnih susreta i festivala. Član je Udruženja književnika Republike Srpske i Udruženja književnika Srbije. Odlukom Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, 2020. godine upisana je u Registar umetnika Republike Srpske.  Član je Udruženja novinara Vojvodine i Društva novih medija, te Udruženja novinara Srbije. Član je Upravnog odbora Udruženja novinara Vojvodine. Dobitnik je godišnje nagrade „Zmaj“ Udruženja novinara Vojvodine i novih medija koja se tradicionalno dodjeljuje zaslužnim novinarima TV-a, radija i portala.

Banjalučka književnica i novinarka kaže da je u tim bolnim časovima spoznala svu tugu svijeta koja se ogledala u očima izbjeglica. I ono malo što je njena porodica imala za vrijeme rata, dijelila je sa izbjeglicama. U tim časovima, svi su dijelili sve, ali rat nikome nije bio potreban kao podsjetnik da je hrišćanski dijeliti i dobro i loše, pomagati u nevolji i učiniti dobro djelo.

Kada je sa petnaest godina vidjela bijedu i sunovrat ratnih dejstava, boreći se život svaki dan, za svaku marku, za vreću brašna, flašu ulja, rano je shvatila da je pisanje postalo njen lijek.

•  Opšte je poznato da djeca najviše vole čokoladu. Kada sam čula dječaka koji neće čak ni čokoladu, nego samo da se vrati kući, to me mnogo pogodilo i nešto u meni je odjednom odraslo – ispričala je Neda i podijelila dio svojih ranih sjećanja za „Novosti“.

Kad se izliju nedužne suze… 

NEĆU ČOKOLADU, HOĆU KUĆI!

Devedesetpeta je, meni petnaest. Grad je osvanuo u suzama koje liju kilometrima. Natapaju i moj grad, i mi dodajemo svoje suze. Plačemo svi. Koloni se ne vidi kraj, ni suzama.

Čujem plač deteta iz parkirane prikolice koga majka teši: „Ne plači sine, zemlju nam niko ne može oteti, sve da grumen po grumen nose. Oteti nam ne mogu srce iz grudi, dok god kuca, postojimo“! Meni se srce dečije prepolovi na dedovinu i tuđinu, iako u potpunosti ne shvatih ko i zašto ih je oterao sa kućnog praga. Polako otkrivam ceradu traktorske prikolice, vidim krupne plave oči svog vršnjaka, pružam mu čokoladu koju sam dobila od pošteno zarađene dnevnice pomažući starijoj komšinici da preseli neke stvari. Majka zaplaka, dete me gleda nemo govoreći: “ Neću čokoladu, hoću kući“. U tom trenu, u meni je nešto odraslo, na silu. Okrenuh se prema majci i tako odraslo izustih : „Ne plači majko, ima kod mene mesta, tesna je kuća, ali nekako ćemo se snaći. Ja baš ne razumem što ste svi na ulici, ni ko vas je isterao, ali znam da je moj otac otišao neke kuće da brani, i da ga nema mesecima, pa možemo svi zajedno kod mene da ga sačekamo. Možda dođe svojoj kući, pa nam javi da je i vašu sačuvao“.
Majka briznu u plač, dete me zagrli. Niko reči nije rekao. Svi smo plakali, oni od tuge, a ja ne znam tada zbog čega. Znam samo da mi je nešto strašno teško palo na grudi, isto kao onog dana kada mi je otac otišao tamo negde gde se strašne stvari dešavaju.
Tih dana su ulice moga grada bile neprekidne kolone suza dece, žena i starih ljudi. Mi, kao deca, svakodnevno smo donosili šta smo mogli i imali. Ne znam da li je to bilo malo, znam samo da im je značilo mnogo. Te suze još nisu presušile. Ostale su na ulicama moga grada da uvek podsećaju nas koji ne zatvaramo oči ni kada spavamo“.

SUZE ZA PIĆE

I zemlja plače
Pod nogama prognanih
I trava
I oblak.

Smenjuju se suze
One sa neba
I one sa lica
Drhte dečije grudi
Pod ceradom
Traktorskih prikolica.

Tuga je ovog dana jestiva
Sa sedam kora napravljena
U grlu je stala.

Gospod zagrli
Hiljade duša srpskih
I reče:
“ Kada se izliju vaše nedužne suze, presušiće svaka kap vode njihove. Žeđ će ih savladati al’ će vodu moći piti samo iz Vaših očiju. Jedina voda biće im Vaše suze.“

NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

PROMOCIJA KNJIGE I IZLOŽBA FOTOGRAFIJA „OKO SVETA“: Dođite u ponedjeljak u Banski dvor da zajedno putujemo (FOTO)

U PONEDJELJAK 19.09. u vijećnici Banskog dvora održaće se promocija knjige ,,OKO sveta“ Dušice Ivanović, te izložba fotografija „OKO SVETA kroz objektiv Zorana Vujanovića“

PALA TUNA TEŠKA 115 KG: Mladi ribolovac ostvario ulov života u Neumu (FOTO)

U NEUMU je oboren rekord kod ulova tune. Dosad najveći primjerak bila je tuna teška 85 kilograma koju su 2023. ulovila trojica ribara na štap.

NA JEDNOM MJESTU 800 PASA: Dvodnevna izložba u Šamcu okupila izlagače iz 25 zemalja (FOTO)

NA gradskom stadionu u Šamcu danas je otvorena dvodnevna izložba pasa na kojoj učestvuje više od 800 izlagača iz 25 zemalja.

VRIJEME U NEDJELJU: Tokom dana sunčano, predveče promjena vremena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a krajem dana očekuje se naoblačenje sa zapada koje će tokom noći donijeti kišu ili pljusak.

„ISTORIJA SE NE SMIJE PONAVLJATI“ Stanivuković i Drinić na osveštanju spomen-obilježja u Potkozarju

U PRISUSTVU velikog broja građana, u Potkozarju je osveštano spomen-obilježje podignuto u znak sjećanja na 624 civila ubijena 5. i 12. februara 1942. godine u Ivanjskoj (Potkozarju), Piskavici i Verićima.

GARAVICE – JEDNO OD NAJVEĆIH STRATIŠTA SRBA: 83 godine od monstruoznog zločina ustaša, potomci ne zaboravljaju svoje ubijene pretke (FOTO)

U GARAVICAMA kod Bihaća, jednom od najvećih stratišta srpskog naroda u NDH, obilježavaju se 83 godine od ustaškog zločina nad 12.000 Srba, među kojima je bio veliki broj djece.

TUŽNE VIJESTI: Preminuo akademik Slavo Kukić

AKADEMIK Slavo Kukić preminuo je danas nakon duge borbe sa teškom bolešću.

REAGOVALA INSPEKCIJA: Obustavljena izmjena regulacionog plana u naselju Aleja Centar u Banjaluci

REPUBLIČKA urbanističko-građevinska inspekcija naredila je da se obustavi izmjena dijela Regulacionog plana za područje naselja Aleja Centar u Banjaluci.

PRIŠTINA BLOKIRALA BRNJAK I MERDARE: Deveti dan blokade srpskih institucija na sjeveru Kosova i Metohije

DANAS je deveti dan od kada su na sjeveru Kosova i Metohije blokirane srpske ustanove i institucije u koje su upali pripadnici tzv. kosovske policije i u koje prethodnih nedjelju dana nije moglo da uđe na svoja radna mjesta par hiljada zaposlenih.

PODACI AGENCIJE ZA BANKARSTVO: Banke iz FBiH nude niže kamate u Srpskoj nego one sa sjedištem u Banjaluci

ORGANOZACIONI dijelovi banaka sa sjedištem u Federaciji BiH građanima, privredi i vladinim institucijama u Srpskoj nude povoljnije kamatne stope u odnosu na banke registrovane u Republici Srpskoj.