PO TREĆI PUT: Ustavni sud pred novim dizanjem tenzija u BiH

Međutim, Zakon o nepokretnostima koje se koriste za rad javnih vlasti je stupio na snagu 28. februara 2023. jer je objavljen u Službenom glasniku RS 16/23, iako je Kristijan Šmit dan ranije suspendovao ovaj zakon.

To je i razlog zbog koga je Bećirović ponovo zatražio ocjenu ustavnosti ovog zakona na današnjoj sjednici Ustavnog suda BiH.

Vlada povukla novi zakon

U međuvremenu, imovina je bila i top-tema na relaciji vlast-opozicija u Srpskoj. Vlada je u septembru 2023. u NSRS uputila novi Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, po hitnoj proceduri, ali ga je naprasno povukla.

Predsjednik Vlade, Radovan Višković, tada je objasnio da postoji već sličan zakon koji ima privremenu mjeru kod Ustavnog suda BiH, te da je ovaj Prijedlog povučen kako i on ne bi slično završio.

– Od nas je kao predlagača traženo da zakon povučemo iz procedure da bi on u međuvremenu bio koliko-toliko iskorigovan, dodati neki drugi članovi i da bi bio znatno različit od postojećeg zakona koji ima privremenu mjeru Ustavnog suda – rekao je Višković novinarima u Narodnoj skupštini.

Prodaja parcela na Jahorini

Ova sjednica Ustavnog suda BiH mogla bi da podigne političku temperaturu u RS i BiH i zbog još nekoliko tačaka koje su na dnevnom redu.

To je zahtjev 13 poslanika Predstavničkog doma BiH za rješavanje spora s Pepublikom Srpskom zbog donošenja Odluke o načinu i uslovima prodaje nekretnina u vlasništvu RS koje se nalaze u okviru posebnog područja Jahorina javnim nadmetanjem – licitacijom („Službeni glasnik RS“ broj 114/23 od 29. decembra 2023. godine).

Podsjećanja radi, radi se o prodaji zemljišta na Jahorini kompaniji „Drvo-export“ iz Teslića, u vlasništvu SNSD-ovog odbornika Srđana Klječanina Rufija, za 41 milion KM.

Proizvodnja naoružanja

Takođe, biće razmatran i zahtjev Kemala Ademovića, predsjedavajućeg Doma naroda BiH, za ocjenu ustavnosti Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme u Republici Srpskoj („Službeni glasnik RS“ broj 1/24). Podnosilac zahtjeva smatra da sporni zakon nije u saglasnosti sa čl. I/2, III/1.b) i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.

Podsjećamo, u Srpskoj postoji Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, nakon prošlogodišnjih spornih izmjena Pravila tog suda. Međutim, pravosuđe u Srpskoj je pokazalo da poštuje Ustavni sud BiH, a ne Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.

U Ustavnom sudu BiH trenutno nema ni jednog sudije iz Srpske.