JOVANA DŽEVER ZA „NOVOSTI“: Nedovoljno razvijena svijest o prihvatanju invaliditeta kao dijela društvene različitosti
Prema njenim riječima, osobe za invaliditetom imaju veliki problem sa arhitektonskom nepristupačnošću i pored zakonske regulative koja bi se trebala poštovati, a ne poštuje se.
– Imamo apsurdne situacije kad se napravi rampa za kretanje kolica koja je u potpunosti nefunkcionalna zbog npr. preoštrog nagiba, ali forma je ispoštovana, a za smisao, koga briga. Sa onemogućenim kretanjem, svaka druga participacija u društvu je znatno smanjena. S jedne strane gledano, određene zakonske odredbe su izuzetno dobre za populaciju osoba sa invaliditetom, međutim, izostaje primjena istih kao i sankcionisanje za neprimjenjivanje istih. I onda, dođemo do toga da imamo zakon a kao da ga nemamo. S druge strane, postoje stvari koje bi se znatno trebale unaprijediti i zakonski regulisati, kao što su personalna asistencija i primanja ličnih invalidnina. U odnosu na zemlje regiona, u Republici Srpskoj su najniža primanja po osnovu invaliditeta, a poseban apsurd je napravljen po pitanju ličnih invalidnina ograničenjem nastanka invaliditeta do osamnaeste godine života, pa tako neko ko je povredu doživio sa osamnaest godina i mjesec dana nema pravo na ličnu invalidninu, bez obzira koji postotak invaliditeta i težinu povrede ima – govori Dževerova.
Jovana Dževar koja je po zanimanju magistar pshihologije, svoje školovanje nastavila je u oblasti kognitivno-bihejvioralne psihoterapije. Kako govori, izazove sa kojima se susrela tokom studiranja prihvatila je kao priliku za lični rast i razvoj.
– Možda je izazov bio na samom početku, pojaviti se na fakultetu vidno drugačiji, ali eto, imala sam dovoljno snage i hrabrosti za taj početak jer sam znala šta želim a imala sam i veliku podršku od mojih roditelja. Kasnije je nekako sve išlo svojim tokom. Ne pamtim ništa kao problematično u tom periodu. Ne znam da li je zbog toga što su psiholozi u pitanju, ali moje kolege su bile tako divne i prihvatajuće da je naprosto bilo lijepo biti dio te grupe tada, a i sada nakon toliko vremena. Istina je da se psiholozi najbolje razumiju. Na samom početku studiranja sam upoznala koleginicu s kojom sam se sprijateljila i nekoliko godina poslije toga sam joj bila kuma na vjenčanju i ona danas predstavlja važan dio mog života. Pored nje, još neka prijateljstva koja su nastala u tom periodu su pravi blagoslov za mene – ističe ona.
Pored toga, jedna je jedna od autorki studije „Pristup žena sa invaliditetom u seksualnom i reproduktvnom zdravlju i planiranju roditeljstva“ objavljene 2020. godine. Rezultati istraživanja su, kako govori, bili poprilično poražavajući. Veliki broj zdravstvenih ustanova nije arhitektonski pristupačan, svijest žena sa invaliditetom o važnosti brige o seksualnom i reproduktivnom zdravlju je izuzetno niska, dodaje ona.
– Iako smo identifikovali određenu problematiku i dali smjernice za dalje djelovanje, ipak je do sada ostalo samo na tome a razlozi su višestruki. Možda je malo prisutna i inertnost organizacija osoba sa invaliditetom, malo nezainteresovanost institucija i dr. Kako god, analiza postoji i u nekom budućem periodu bi se trebalo posvetiti više pažnje i edukacijama samih žena o važnosti seksualnog i reproduktivnog zdravlja, ali i edukacijama medicinskog osoblja – kazala je Dževerova.
Kako govori, invaliditet nosi određeni teret koji otežava sam proces pronalaska posla. Iako Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida jasno govori da organi državne uprave, lokalne jedinice, ustanove i fondovi moraju na svakih 16 zaposlenih da zaposle jednu osobu sa invaliditetom, ta zakonska odredba se nigdje ne poštuje i prema njenim saznanjima, ni jedno ministarstvo ali ni drugi državni organi u potpunosti ne ispunjava ovu odredbu.
– Imamo situacije iz prakse gdje se fakultetski obrazovane osobe sa invaliditetom izuzetno teško zapošljavaju ili ako se zaposle, rade poslove koji su znatno ispod njihovih kvalifikacija. Pored realnog problema sa zapošljavanjem, osobe sa invaliditetom se nekako stalno moraju dokazivati i kao da im je zabranjeno pravo na grešku, koja se osobama bez invaliditeta znatno lakše prašta. Imamo i svijetlih primjera i osoba sa invaliditetom koji uspješno obavljaju izuzetno složene i važne poslove i ti primjeri su ohrabrenje i za pojedince i za zajednicu – govori Dževerova.
Prema njenim riječima, stepen razvijenosti svijesti društva za prihvatanje različitosti i razumijevanja na nezadovoljavajućem je nivou.
– Koliko god da je to neugodno reći, ali, da itekako smo “u škripcu“, po pitanju stepena razvijenosti svijesti, prihvatanja različitosti, razumijevanja. Postoje određeni pomaci, nije da se ništa ne radi, ali ima puno stvari koje bi trebali unaprijediti kako bi nam svima život bio ljepši i lakši. Ali, ono što bih poručila svim ženama sa invaliditetom jeste da zavole sebe baš takve kakve jesu, da znaju šta hoće i daju sve od sebe da ostvare svoje ciljeve. Živite život u skladu sa svojim vrijednostima – poručila je.
Osvrnuvši se na predavanje koleginice Tanje Mandić, Dževereva podsjeća da je feminizam, boreći se za prava žena i protiv diskriminacije, upao u zamku da diskriminira manje jednake među jednakima.
– Boreći se za jednakost feminizam je zaboravio koliko je važna različitost. U silnom upinjanju žena da u muškom svijetu dokažu šta sve mogu, žene su postavile nove standarde u koje se žene s invaliditetom nisu mogle uklopiti. Feministkinje nisu prepoznale žene u svojim redovima kojima je bila potrebna podrška. Moderna žena je zaposlena, snažna, jaka, brza, i prije svega izdržljiva, a to je standard u koji se žene s invaliditetom fizički ne mogu uklopiti. Žene širom svijeta se bore protiv toga da im nametnu da rađaju, a žene s invaliditetom se još bore da im dozvole da rađaju. Žene se ljute što ih se posmatra kroz prizmu seksualnosti, dok se žene s invaliditetom pitaju zašto niko ne primjećuje njihovu seksualnost. Žene se bore protiv golišavih bilborda, a žene s invaliditetom žele da budu na nekom od njih. Dok je ženski pokret otišao daleko, žene s invaliditetom niko nije stigao primijetiti. Liderke ženskog pokreta nisu vidjele ženu od štaka, kolica, bijelog štapa, intelektualnih teškoća – bila je to centralna tema Tanjinog predavanja, podsjeća Jovana Džever.
NAJNOVIJE IZ RUBRIKE
BiH POGODIO NOVI ZEMLJOTRES: Treslo se tlo kod Bileće (FOTO)
BiH je noćas pogodio zemljotres, saopšteno je iz Evropskog seizmološkog zavoda.
VJEŠTAČE SVAKI TRAG O MALOJ DANKI: Pod lupom stručnjaka svi predmeti pronađeni u automobilu dvojice osumnjičenih
PUNE dvije nedjelje prošlo je od hapšenja radnika JKP "Vodovod", Dejana Dragijevića (50) i Srđana Jankovića (50), osumnjičenih da su 26. marta u Banjskom Polju kod Bora službenim vozilom udarili, a zatim i usmrtili dvogodišnju Danku Ilić, a isto toliko traje potraga za djevojčicinim tijelom.
TOPLIJE NEGO PRETHODNIH DANA: Detaljna vremenska prognoza za petak
U REPUBLICI Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti sunčano i malo toplije uz umjerenu oblačnost.
USVOJEN IZBORNI ZAKON REPUBLIKE SRPSKE: Rasprava u NSRS se odužila do dva sata poslije ponoći
NARODNA skupština Republike Srpske usvojila je noćas na posebnoj sjednici Izborni zakon Republike Srpske.
IZBO DEČKA BIVŠE ŽENE I TIJELO BACIO U BUNAR: Austrijske vlasti osumnjičenog za ubistvo u Tutinu izručuju Srbiji
AUSTRIJSKO ministarstvo pravde odobrilo je Srbiji izručenje Seada Z. A. (27) iz Sjenice.
ĐURĐEVIĆ STAMENOVSKI SA VELIKOG MITINGA PORUČILA: Kakvi bismo bili Srbi da nismo uz Srpsku kada joj je najteže
REPUBLIKA Srpska nije rezultat genocida, nego odbrane od genocida, poručila je danas predsjednik Srpske stranke Zavetnici Milica Đurđević Stamenkovski na velikom narodnom mitingu "Srpske te zove" u Banjaluci.
NSRS O DOPUNAMA ZAKONA O RADU: Poslodavac će moći da u gotovom novcu isplaćuje radnike
POSEBNA sjednica Narodne skupštine Republike Srpske nastavljena je nakon pauze razmatranjem Prijedloga zakona o dopunama Zakona o radu, po hitnom postupku.
SELAKOVIĆ: U Banjaluci smo pokazali naše državno jedinstvo
MINISTAR za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Nikola Selaković poručio je da je došao u Banjaluku da prisustvuje velikom narodnom mitingu "Srpska te zove", kako bi pokazao "državno jedinstvo" jer je to potrebno u vrijeme pritisaka na srpski narod od onih koji mu ne misli dobro.
DODIK ODLUČNO: Ne želimo da živimo s onima koji nas nazivaju genocidnim
PREDSJEDNIK Republike Srpske Milorad Dodik rekao je na mitingu "Srpska te zove" da srpski narod ne može da živi u istoj zemlji s onima koji pokušavaju da ga proglase genocidnim.
ANA BRNABIĆ IZ BANJALUKE PORUČILA: Sponzori rezolucije ne traže pijetet već već diskvalifikaciju za cijeli srpski narod
PREDSJEDNIK Skupštine Srbije Ana Brnabić poručila je danas u Banjaluci da oni koji sponzorišu rezoluciju o Srebrenici u UN ne traže ni žaljenje niti pokazivanje pijeteta za ratne zločine, već traže najtežu moralnu i pravnu diskvalifikaciju za cjelokupan srpski narod.
10:25 MISTERIOZNA SMRT SRPKINJE U ŠVAJCARSKOJ: Ocu još uvijek ne daju ćerkino tijelo
POGIBIJA mlade Kristine Milenković (25) iz Lebana, koja je u nedjelju stradala u Švajcarskoj, bio je šok za cijelu njenu porodicu i familiju.
17:51 ODRŽAN SKUP „SRPSKA TE ZOVE“: Milorad Dodik poručio – „Srebrenica pripada Srpskoj“, patriote jedinstveno protiv nametanja Rezolucije (FOTO/VIDEO)
Na Trgu Krajine koji je pun građana iz cijele Republike Srpske, Srbije i dijaspore, kao i ulice koje vode ka njemu, istaknute su srpske trobojke, te transparenti podrške rukovodstvu Republike Srpske, njenim institucijama i borbi srpskog naroda za slobodu.
Vremenska prognoza
Sarajevo
Banja Luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Kursna lista
4 ODRŽAN SKUP „SRPSKA TE ZOVE“: Milorad Dodik poručio – „Srebrenica pripada Srpskoj“, patriote jedinstveno protiv nametanja Rezolucije (FOTO/VIDEO)
Na Trgu Krajine koji je pun građana iz cijele Republike Srpske, Srbije i dijaspore, kao i ulice koje vode ka njemu, istaknute su srpske trobojke, te transparenti podrške rukovodstvu Republike Srpske, njenim institucijama i borbi srpskog naroda za slobodu.
0 PRIJE DVA DANA 31 STEPEN, DANAS SNIJEG: Ovaj grad u BiH zabijelio (FOTO/VIDEO)
JUTROS je osvanula snježna idila u Tuzli, pahulje su prekrile i behar i voće.
Komentari (0)